Zakonodavci Europske unije, EU parlament i države članice, postigli su dogovor o Zakonu o digitalnim uslugama (DSA), vodećem zakonu koji će vladati u digitalnoj sferi i pojačati borbu protiv nezakonitog sadržaja i dezinformacija. Europski parlament i države članice DSA je horizontalno zakonodavstvo koje postavlja zakonodavni okvir za jedinstveno europsko digitalno tržište, nadovezujući se na Direktivu o e-trgovini iz 2001. Sveobuhvatni zakon pruža jasna pravila za moderiranje sadržaja, odgovornost platformi, ilegalne proizvode i sustavne rizike. A jedna od njegovih sastavnica je i takozvani krizni mehanizam koji bi se aktivirao u slučaju velikih prijetnji poput rata ili zdravstvenih kriza te bi dao ovlasti europskim vlastima da zatraže svojevrsno izvanredno stanje na velikim online platformama s ciljem da se internet učini sigurnijim. Potaknut je invazijom Rusije na Ukrajinu, a vlastima će pružiti znatan utjecaj na to kako se u EU vode velike tehnološke platforme poput Facebooka, TikToka i Amazona tijekom pandemija i ratova.
"DSA će nadograditi osnovna pravila za sve internetske usluge u EU. Osigurat će da internetsko okruženje ostane siguran prostor, štiteći slobodu izražavanja i mogućnosti za digitalno poslovanje. To daje praktičan učinak načelu da ono što je ilegalno izvan mreže treba biti ilegalno na internetu", rekla je predsjednica Komisije Ursula von der Leyen istaknuvši nakon postignutog dogovora: – Današnji povijesni dogovor o Aktu o digitalnim uslugama jedinstven je i brzinom njegova postizanja i svojim sadržajem. Aktom o digitalnim uslugama unaprijedit će se osnovna pravila za sve internetske usluge u Uniji. Zahvaljujući njemu internetsko okruženje i dalje će biti sigurno te će se zaštititi sloboda izražavanja i stvoriti prilike za digitalna poduzeća.
Povjerenik za unutarnje tržište Thierry Breton nadovezao se te kazao kako će se "Aktom o digitalnim uslugama okončati era u kojoj se velike internetske platforme zbog svoje veličine ponašaju bezobzirno jer se njime platformama nameću jasne, usklađene obveze koje su razmjerne njihovoj veličini, učinku i riziku."
U tom je aktu utjelovljeno načelo da ono što je nezakonito izvan interneta mora biti nezakonito i na njemu. Što su internetske platforme veće, to su veće i njihove odgovornosti. Ovim se dogovorom dopunjuje politički dogovor o Aktu o digitalnim tržištima postignut prošlog mjeseca te se odašilje snažna poruka svim Europljanima kao i svim poduzećima u Uniji i međunarodnim partnerima.
Konačni pregovori o dugoočekivanom činu protegnuli su se do ranih jutarnjih sati subote (23. travnja) i trajali su oko 16 sati, no kako je rečeno, sada je dogovoren DSA koji uvodi stroža pravila za platforme s više od 45 milijuna korisnika u EU zbog njihova utjecaja na društvo.
Od velikih online platformi zahtijevat će se redovite procjene sustavnih rizika kao što su dezinformacije, obmanjujući sadržaj i osvetnička pornografija, a provodit će se odgovarajuće mjere ublažavanja koje podliježu neovisnim revizijama. Neuspjeh u reviziji značio bi kršenje uredbe, što uključuje kazne do 6 posto svjetskog prometa.
"Google, Facebook i druge velike online platforme morat će djelovati kako bi bolje zaštitile svoje korisnike", rekla je europarlamentarka Dita Charanzová. "Oni igraju važnu ulogu u našim društvima i moraju preuzeti više odgovornosti i biti transparentniji. "Mehanizam kriznog odgovora dodan je usred pregovora kako bi se odgovorilo na hitne slučajeve poput rata u Ukrajini.
To bi omogućilo Europskoj komisiji da naloži velikim internetskim platformama da poduzmu specifične radnje u krizi, kao što je uklanjanje ratne propagande. Komisija bi aktivirala status krize samo na preporuku odbora nacionalnih tijela koja mora biti usvojena običnom većinom. Krizni bi status automatski istekao tri mjeseca nakon pokretanja, osim ako se ne obnovi. Tri mjeseca nakon krize izvršna vlast EU morala bi izvijestiti Parlament i Vijeće o svim radnjama poduzetim u okviru te mjere.
DSA također postavlja stroge zahtjeve za uklanjanje nezakonitog sadržaja, dok bi platforme trebale moderirati štetan, ali legalan sadržaj prema odredbama i uvjetima. DSA uspostavlja kategoriju pouzdanih označitelja nezakonitog sadržaja, skupinu stručnjaka koju imenuju nacionalna tijela, a na to bi platforme trebale odmah reagirati.
Nova pravila također uključuju niz obveza transparentnosti za promovirane sadržaje, koji kao takvi moraju biti jasno označeni. Ciljano oglašavanje na temelju osobnih podataka maloljetnika i profiliranje na temelju osjetljivih podataka poput političkih stavova i vjerskih uvjerenja bit će zabranjeno. Sve platforme morat će objasniti kako personaliziraju sadržaj za svoje korisnike putem svojih sustava preporuka. Vrlo velike online platforme također će morati osigurati alternativni sustav preporuka koji se ne temelji na profiliranju.
Drugo je pitanje bilo kako uključiti tražilice u opseg DSA. Konačni tekst sastoji se od procjene odgovornosti Googlea od slučaja do slučaja i lajkova za nezakonit sadržaj, što je prepušteno razjašnjenju pravnog pregleda. Zakonodavstvo navodi da platforme moraju osigurati visoku razinu privatnosti i sigurnosti za maloljetnike bez obrade dodatnih osobnih podataka kako bi se utvrdilo da su maloljetnici. Komisija će izdati smjernice o tome kako se ove odredbe primjenjuju u praksi.
Zastupnici EU zalagali su se za strože zahtjeve u vezi s informacijama i nadzorom internetskih tržišta. Konkretno, trgovci će moći pristupiti svojim uslugama tek nakon što daju neke osnovne informacije, a platforme bi trebale dati sve od sebe da ih provjere. Tržišta će također morati nasumično provjeravati zakonitost proizvoda u odnosu na službene baze podataka. Potrošači će imati pravo tražiti naknadu štete uzrokovane platformom koja nije usklađena, na primjer, jer nije uložila napor da provjeri identitet trgovca. Konačni sporazum također uključuje zabranu tzv. tamnih uzoraka (dark patterns) kako bi se osiguralo da korisnici ostvare pravo na slobodan i informiran izbor umjesto da budu izmanipulirani.
Dok će nacionalna tijela nadzirati manje platforme, Komisija će imati isključivu nadležnost nad vrlo velikim internetskim platformama. Kako bi se to financiralo, izvršna vlast EU naplatit će platformama naknadu za nadzor proporcionalnu veličini usluge i koja ne prelazi 0,05% njezina svjetskog godišnjeg neto prihoda. Mikro i mala poduzeća izuzeta su od niza obveza, kao što su sljedivost trgovaca, obavijest o kaznenim djelima, zahtjevi transparentnosti, sustav postupanja s pritužbama i izvansudsko rješavanje sporova. Komisija bi nakon tri godine trebala procijeniti učinak DSA-e na mala i srednja poduzeća i financijski ih podržati u njihovim naporima za usklađivanje. DSA se primjenjuje 15 mjeseci nakon stupanja na snagu ili 1. siječnja 2024., ovisno o tome što je kasnije. Međutim, za četiri mjeseca primjenjivat će se za vrlo velike online platforme.
Tko je Ursula von der Leyen osoba koja nije dobila dovoljno glasova da bude predsjednik europske komisije ali zbog ucjenjivanja i prisile bogatih obitelji i svjetskih kompanija ona je na tom mjestu