Primjena tehnologije prepoznavanja lica, ako je suditi prema planovima Europske komisije, bit će privremeno zabranjena u zemljama EU, i to tri do pet godina za sve, privatne i javne, osobe. Naime, EK radi na uspostavi pravila primjene umjetne inteligencije koja bi trebala biti objavljena u veljači, sadrži pet dijelova, a dio koji se odnosi na prepoznavanje lica ipak je iscurio u javnost.
Zabrana bi se, prema tim dokumentima, prenosi Euractiv, odnosila na upotrebu prepoznavanja lica na javnim mjestima. Građani EU imaju “pravo da ne budu predmet odluke temeljene samo na automatiziranoj obradi, uključujući profiliranje”, stoji, među ostalim, u obrazloženju koje proizlazi iz Opće uredbe o zaštiti osobnih podataka (GDPR).
Povezivanje lica s bazom
Tehnologija omogućava da lica koja se snimaju CCTV kamerama u stvarnom vremenu povežu s licima u bazi podataka i odmah označe kriminalce i sumnjivce, ali i sve druge. No, snimanje svih i spremanje lica te njihovo povezivanje u bazi radikalno je zadiranje u privatnost, smatraju u EK, i to planiraju ograničiti. Komisija, zapravo, želi uvesti novi set pravila kojima će se poboljšati postojeći propisi koji se tiču privatnosti i zaštite podataka. Izuzeci od zabrane mogli bi biti projekti istraživanja i razvoja te neki sigurnosni projekti. Novim pravilima bili bi podložni svi, od razvojnih inženjera do korisnika umjetne inteligencije, a zemlje članice trebale bi uspostaviti tijelo za nadzor.
– Ako raspravljamo o tehnologiji, tada možete pročitati, primjerice, da postoji aplikacija Clearwiew koja je u stanju sve fotografije ikad objavljene online povezati i prepoznati gdje se čovjek kojeg tražite nalazi. Dovoljno je uploadati fotografiju u app i dobit ćete sva pojavljivanja osoba iz YouTube baza, Facebooka i ostalih online servisa – kaže nam komunikacijski i informacijski stručnjak Marko Rakar i dodaje: – Tehnologija, dakle, može gotovo sve, no ona je samo alat. Ono što trebamo odlučiti jest hoćemo li i kako koristiti te alate. U ovom slučaju apsolutno sam za zabranu jer radi se o uistinu ekstremno invazivnoj tehnologiji koja zadire u sferu ljudskih prava. Svjestan sam da je teško zabranama onemogućiti zloporabu tehnologije, no mislim da je potrebno o njoj se odrediti.
Europska komisija, odnosno regulatori, za privremenu su se zabranu odlučili potaknuti primjerima iz prakse. Primjerice, nedavno je Švedskoj upravo u ime zaštite osobnih podataka kažnjen grad koji je tehnologiju prepoznavanja lica koristio za nadzor prisutnosti učenika u jednoj školi. Zabrinuti su i najavom Njemačke da postavi 134 kamere na svim željezničkim kolodvorima. Zapravo, žele si dati vremena da prouče učinak i vrednuju ga.
– Gledajući globalne AI aktivnosti, EU je uvijek bio na strani opreznog pristupa bilo koje implementacije novih tehnologija koje imaju znatan utjecaj na društvo. Razmatranje uvođenja potencijalnog ograničenja primjene nije iznenađenje – već se neko vrijeme ozbiljno razmatraju razni učinci AI na privatnost, sigurnost ili povjerljivost uporabe – kazuje nam Ratko Mutavdžić iz Microsofta, koji je ujedno član Izvršnog odbora ICT udruge pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca, koja se uvelike angažirala oko umjetne inteligencije, njene primjene te gospodarskog potencijala.
Usklađivanje zemalja
– Ovakav je pristup tipičan način da se upravlja tehnologijom koju ne razumijemo – administrativnom zabranom primjene (iako se ostavlja mogućnosti primjene u istraživanju i razvoju), što je otvoreno različitim tumačenjima i odlukama koje će vjerojatno teško biti uskladiti između svih zemalja i postojećih i potencijalnih projekata. Problem vjerojatno nije u opreznom pristupu, nego u balansu koji je potrebno imati između upravljanja rizicima primjene i napretka na temelju tehnologije. Zemlje koje o tome možda imaju drugačije mišljenje (SAD ili Kina) imat će i drugačije mogućnosti napretka, neograničene zakonodavnim okvirima. Vjerujem da ovakvo ograničenje neće zaživjeti u praksi i nadam se da će se pronaći okvir u kojem putem eksperimenata, malih projekata i pilota možemo bolje razumjeti učinak, potencijal, ali i ograničenja u praksi – smatra R. Mutavdžić.
Za razliku od Europske unije, Kina je prigrlila tehnologiju prepoznavanja lica na državnoj razini i dodatno je potiče. Naime, upravo uz skeniranje lica u Kini se ‘otključava’ gotovo sve. Licem se može plaćati, naručivati u restoranima, prate se učenici na nastavi, prate se sve od ulica, kolodvora, zračnih luka. Kina ima svoja shvaćanja, EU svoja. Naše poimanje ljudskih sloboda i prava na privatnost je drukčija, riječ je o civilizacijskim i kulturološkim razlikama.
Lako je zabraniti. Zabranjeno je koristiti marihuanu. Zabranjeno je voziti iznad ograničenja. Zabranjeno je krasti od država i građana. Lako je zabraniti. Teško je spriječiti.