Talijanski dizajn svjetski je brend u modi, arhitekturi, industriji, ali i u dizajnu automobila. Iako talijanski karoseristi, odnosno talijanski dizajnerski studiji automobila danas više nemaju onakav izravan utjecaj kakav su imali u povijesti, utjecaj talijanskog dizajna automobila na izgled današnjih novih automobila je i dalje velik iz jednostavnog razloga što je povijesno nasljeđe karoserista poput Pininfarine, Giugiara, Bertonea, Touringa, Fioravantija, Zagata i ostalih talijanskih tvrtki za dizajn automobila ostavilo neizbrisiv trag u njihovoj branši.
Upravo o tome govori izložba "La grande bellezza – talijanski dizajn automobila" koja je, nakon što je u travnju bila postavljena u Rijeci i Opatiji, jučer otvorena u Tehničkom muzeju Nikola Tesla u Zagrebu u suorganizaciji s Veleposlanstvom Republike Italije u Zagrebu, Talijanskim institutom za kulturu u Zagrebu i Nacionalnim muzejem automobila iz Torina – MAUTO.
Talijanski dizajn izranja iz poslijeratnog doba kao kreativni div koji će se nametnuti čitavom svijetu svojim stilom i stvoriti mnoge inovativne i genijalne proizvode poput pisaćeg stroja Olivetti, Vespe, automobila Cisitalia 202 i Fiata 500 pa je zbog toga i naslov izložbe u prijevodu "Velika ljepota".
U svijetu automobila talijanski konstruktori radikalno mijenjanju pojam ljepote automobila koje počinjemo percipirati kao lijepe ne samo na temelju bogatstva i raskoši linija već i zbog formalne ravnoteže kojoj evidentno teže tehnologija, inovacija i aerodinamika. U tom se kontekstu razvijaju poznati obrti koji rade karoserije zaslužni za bezvremenske automobile koje su čitave generacije gledale s divljenjem.
– Prije Drugog svjetskog rata Francuzi su bili vrh svjetskog dizajna automobila koji su ručno radili unikate, no nakon rata zbog poreza na luksuz te su tvrtke propale i počinje procvat talijanskih dizajnerskih obrta koji počinju raditi za industriju u većim serijama. Prekretnica je bila Pininfarinina Cisitalia 202 iz 1946., revolucionarna dizajnom, koja je kasnije kao prvi automobil ušla u postav Muzeja moderne umjetnosti u New Yorku (MoMA). Nakon toga sve do 80-ih godina prošlog stoljeća talijanski studiji dominiraju i Torino je prijestolnica dizajna automobila, a tada sve više proizvođača automobila otvara svoje dizajnerske studije kako bi dizajneri i inženjeri usko surađivali pa utjecaj posebnih studija pada. U isto vrijeme mnogi su talijanski dizajneri radili za proizvođače izvan Italije, primjerice, Flaminio Bertoni dizajnirao je legendarne Citroënove automobile Traction Avant, Spaček i Žabu, a legendarni Bruno Sacco odgovoran je za dizajn svih Mercedesa u zadnjem kvartalu 20. stoljeća. Velik je utjecaj talijanskih dizajnera i na izgled japanskih automobila. To je i svojevrsna predrasuda – Talijan dizajner, Nijemac inženjer – rekao nam je Daniel Tomičić, direktor festivala Zagreb Design Week, kojem je uža specijalnost upravo dizajn automobila i upravo će se dokumentarni film "Driving Dreams" o zlatnom dobu talijanskog dizajna automobila za koji potpisuje scenarij prikazati u popratnom programu izložbe 25. 5. u 18 sati u Tehničkom muzeju.
No talijanska škola dizajna automobila živi i nakon zlatnog doba 80-ih godina prošlog stoljeća, i to ne samo kod talijanskih proizvođača automobila. Škole dizajna automobila u Milanu i Torinu i dalje su među najboljima u svijetu.
– Danas poznati talijanski studiji ne rade više mnogo za zapadne proizvođače automobila, ali rade za Daleki istok, prvenstveno za kineske marke, kojima je potrebno istaknuti prestižnu etiketu, primjerice, Pininfarinu – kaže Tomičić.
Za mišljenje o utjecaju talijanskog dizajna automobila pitali smo i Adriana Mudrog, dizajnera Rimac Nevere.
– Talijanski dizajn ima snažan utjecaj, Italija je poznata po tome, mnogo je poznatih brendova iz te regije i danas se mnogi nadahnjuju, to ima neki čar. No to su male serije automobila, a većina današnjih kupaca želi SUV-ove, pa je i njihov utjecaj danas manji – kaže Adriano Mudri.
Izložba je koncipirana kao uzbudljivo putovanje kroz pejzaže, povijest i arhitekturu Italije čiju posebnost potvrđuju neki od najljepših predstavnika talijanskog automobilskog dizajna. Made in Italy, kao sinonim jedinstvene kulture i stila, i dalje osvaja svijet, a područje automobilskog dizajna jedno je od mnogih u kojima se potvrdila čuvena talijanska kreativnost.
Izložba vodi posjetitelje kroz sugestivne slike iz arhiva Dokumentacijskog centra MAUTO, koje potpisuje majstor fotografije Giorgio Bellia, do tri prekrasna automobila. Ti su automobili u razmaku od četrdeset godina utjelovili eleganciju, bezvremensku ljepotu i jedinstveni stil koji odlikuju radove ovdje predstavljenih ponajboljih talijanskih dizajnera karoserija, a to su Touring, Bertone i Pininfarina.
Alfa Romeo 8C 2300 iz 1934. jedan je od najprestižnijih i najnaprednijih automobila proizvedenih tridesetih godina. Snaga i iznimna brzina odlike su ovog sportskog spidera s karoserijom renomirane kuće Touring iz Milana. Spaja karakteristike GT-a i trkaćeg automobila. Godinama je bio nepobjediv na cestovnim utrkama i na pistama, a među pobjedama ističu se utrke Mille Miglia, čuvena Targa Florio, Velika nagrada Monaka i čak četiri puta 24 sata Le Mansa.
Alfa Romeo Giulietta Sprint, u Hrvatskoj poznata kao "talijanska ljepotica", predstavljena je 1954. godine. Ova moderna i brza jurilica proizašla je iz suradnje čuvene škole Alfa Romeo i Franca Scaglionea, prema čijem nacrtu karoseriju oblikuje Nuccio Bertone. Jedan je od najreprezentativnijih modela talijanskog automobilskog stila i inženjerstva pedesetih godina: proizvedeno ih je više od 177.000 primjeraka tijekom jedanaest godina proizvodnje – nedostižno za konkurenciju.
Dvosjed Berlinetta Ferrari 308 GTB, predstavljen na Pariškom autosalonu 1975., spaja sportske odlike i udobnu, prostranu unutrašnjost. Za Ferrari on je začetnik velikog uspjeha jer će se berlinete sa središnjim motorom V8 iza vozača prometnuti u glavne zvijezde Ferrarija. Vitka i elegantna linija karoserije izašla je iz Pinifarinijeva zračnog tunela.
– Alfa Romeo 8C 2300 iz 1934. specifična je jer je to natjecateljski model koji je imao zaista mnogo uspjeha na utrkama. Giulietta je, pak, obilježila 50-e godine i proizvodila se u različitim karoserijskim izvedbama. Ferrari Berlinetta 308 GTB je poseban što mu je karoserija izrađena od stakloplastike, pa sigurno za dizajnere iz Pininfarine to nije bio lagan posao, ima V8 središnje postavljeni motor i model se proizvodio 10 godina – kaže Marijo Zrna iz Tehničkog muzeja Nikola Tesla.
Izložba nudi i zanimljive multimedijalne sadržaje kao što su interaktivni intervjui s najvažnijim talijanskim dizajnerima automobila i dokumentarne videosnimke. U popratnom programu prikazat će se još jedan film – "Opasne krivine" (redatelj Dino Risi) 18. 5. u 18 sati, a danas će u 18 sati predavanje pod naslovom "Regenerirati mobilnost, regenerirati grad. Transdisciplinarni dizajn" održati Carlo Branzaglia, dizajner i predavač s IED-a iz Milana