Izložbe i promocijske najave su jedno, a stvarni dojam nešto sasvim drugo. Iskustvo i oduševljenje vožnjom, nakon što smo prvi testirali još nedovršeni konceptni prototip XD-a, prvog posve hrvatskog električnog automobila kreacije dizajnera Igora Jurića, a izrađenoga u zagrebačkoj tvrtki Dok-Ing, kao da je bilo zarazno.
>>Testirali smo XD: To može postati narodni auto za 5000 eura!
Čitatelji su novine razgrabili, a u samo nekoliko sati naše je stranice na webu pročitalo više od 15.000 čitatelja! Danas će to na poligonu u Mičevcu i službeno iskušati predstavnici hrvatskih glasila, a vjerujemo da će naš dojam potvrditi i kolege u autu koji su u Dok-Ingu preko vikenda užurbano došminkavali.
Priča sa sretnim krajem
– Što sad? – pitanje je koje se nameće svima u nas, nenaviklima posljednjih godina na bilo kakve dobre vijesti iz gospodarstva.
Energetski stručnjak Davor Štern smatra da bi država trebala poduprijeti svaki uspješan i isplativ projekt, pa tako i proizvodnju XD-a. Tome, kaže Štern, treba prethoditi dubinska analiza. Ako se pokaže da automobil može ostvariti uspjeh, potpora takvom projektu u interesu je svih. Štern kaže da mnogi u svijetu dosad nisu uspjeli proizvesti tržišno uspješan električni auto, ali ih u posljednje vrijeme ima nekoliko koji bi mogli uspjeti. Štern napominje da je najprije potrebno istražiti ima li Hrvatska dovoljno električne energije za napajanje tih automobila ako bi se pokrenula masovna proizvodnja. Međutim, priznaje, to bi mogla biti lijepa priča sa sretnim krajem. Na primjer, da se jedno brodogradilište prenamijeni u tvornicu električnih automobila.
Ekološki aktivist Vjeran Piršić kaže nam da osobno poznaje i Igora Jurića i vlasnika Dok-Inga Vjekoslava Majetića, a auto je i uživo vidio. Privlačan je, ali ovoga trenutka država mora brzo i kvalitetno odgovoriti na važno strateško pitanje.
– Proizvodnja električnog automobila i njegovo širenje nesumnjivo zavređuje svaku potporu. Ali to podrazumijeva da će se na štetu nafte trošiti više struje. To je dobro ako se potrošačima pruži ta energija, ali nije svejedno iz kojih izvora. Hoćemo li struju za te automobile proizvoditi u novopodignutim elektranama na ugljen ili čak iz nove nuklearke? – pita se Piršić.
Iznajmljivanje turistima
On se zauzima da se usporedno sa širenjem tih vozila potiče i proizvodnja struje iz obnovljivih izvora.
– Mi bismo prve serije električnih automobila trebali sinergijski povezati s turizmom. Trebalo bi poticati domaće proizvođače fotonaponskih kolektora nove generacije, a turističke organizacije da ih ugrađuju u svoje objekte. Turistima bi električne automobile, posebno na otocima, trebalo iznajmljivati kao najpoželjniji način prijevoza, a ugostitelji bi im trebali spremno nuditi energiju iz svojih priključaka – bez naplate. Bio bi to možda početak kakvog našeg zelenog New Deala. To bi zemlji brzo donijelo turistički prestiž, a počela bi se mijenjati i masovna svijest o vezi potrošnje energije i kvalitete čovjekova okoliša – naglašava Vjeran Piršić.
Vjekoslav Majetić nam je potvrdio da i za XD razvijaju solarne punjače na samom automobilu, a u dodatnoj bi opremi za njega bile i male vjetrenjače, što bi automobilu dalo veću autonomnost.
U Nizozemskoj porezne olakšice i do 6.400 eura, a u nas plaćaju još i veće namete
Za razliku od većine razvijenih zemalja, Hrvatska ni u primisli ne potpomaže kupnju vozila na alternativni pogon. Čak je i autoplin kao ekološki prihvatljivije fosilno gorivo dolaskom Mađara u Inu znatno poskupio, dok se, primjerice, u Italiji i Francuskoj, za registraciju vozila na plin dobije jednokratni poticaj od 750 eura. Ali, Hrvatska ne daje poticaje ni za hibridna vozila (kombinacija klasičnog i pogona na struju).
Najveći poticaj daje Nizozemska, 6400 eura. Belgijci daju olakšicu od 4230 eura, Irska 3794, Grčka 3328 eura, Island 3072, Monako 3000, Španjolska 2500, Francuska 2300, Italija 1808, Slovačka i V. Britanija 1200, Švedska 1000, Austrija 500 eura... Slovenci oslobađaju od plaćanja poreza vlasnike auta koji ispuštaju manje od 115 grama CO2 po kilometru.
U SAD-u kupac hibrida ima olakšicu od 3150 dolara, a Obama je najavio da će od 2012. ona biti 7000 dolara te odobrio kredit od 250,000.000 dolara Tesla Motorsu za razvijanje obiteljskog auta na struju. Paradoksalno, ali u Hrvatskoj vlasnici hibrida plaćaju još i veće namete, jer zbog baterije imaju veću naknadu za zbrinjavanje autodijelova.
@cile1977 I da tržište određuje cijenu, struja ne bi bila mnogo skuplja, barem ne u terminima značaja za punjenje ovog auta. Poskupilo bi možda najviše 50 posto, dakle opet smo na maksimalno 10-ak lipa po kilometru.