Mlađe generacije manje su zainteresirane za posjedovanje automobila od starijih. To je činjenica, no i među mlađima još uvijek ima (i bit će ih) mnogo onih koji automobile vole i žele ih posjedovati. Posjedovati, ne unajmiti, ne koristiti putem car sharinga. Posebno to vrijedi za naše tržište, tradicionalno sklono posjedovanju, kako nekretnina tako i automobila. No, tu dolazimo do problema, odnosno do sve većeg jaza između cijene koju ljudi mogu platiti i one istaknute na automobilu.
U zadnjih godinu dana neki su od najprodavanijih modela automobila poskupjeli i više od tri tisuće eura. Bez da su proživjeli smjenu generacija ili redizajn. Cijene su im nabildali inflacija i problemi u opskrbnom lancu automobila, nestašica na tržištu i novih i rabljenih vozila. No, iako se sada tržište stabilizira, cijene se neće vratiti na staro. Neće se smanjiti, mogu samo dodatno rasti, kažu, dva do tri posto u drugom dijelu godine. I takva je situacija a da u priču i ne upletemo napredne tehnologije i nove, ekološke pogone.
S elektrifikacijom se pitanje posjedovanja automobila dodatno komplicira jer sad već i otvoreno i glasno mnogi stručnjaci upozoravaju da si većina građana – ne samo Hrvatske već i šire Europe – električnu mobilnost neće moći priuštiti. Električni automobili su skupi, cijena njihovih baterija nije se snizila, očekivanjima usprkos, i njihovo je punjenje nepraktično vozačima koji ih ne mogu puniti noću kod kuće. Prisiljavanjem vozača da voze samo električne automobile zapravo se mnoge od njih prisiljava da više – ne voze. Europska unija, znamo već, zabranila je prodaju novih benzinaca i dizelaša od 2035. godine, iako su sve glasnija i upozorenja da je plan o isključivo električnoj mobilnosti neodrživ i – opasan. Thomas Koch, profesor strojarstva i stručnjak za motore s unutarnjim izgaranjem, također je kritizirao odluku EU o progonu ovog tipa motora.
– Diljem svijeta provodi se drugačija strategija. Samo je u Europi politička većina bila takva da je bilo moguće zabraniti motor s unutarnjim izgaranjem, iako postoje razumne alternative fosilnim gorivima. Prije svega, benzinska i dizelska vozila bit će sve više hibridizirana. Fosilna goriva moramo zamijeniti CO2 neutralnim ili niskim CO2 gorivima, ali to je izvedivo. Rješenje je u obnovljivim gorivima. To već rade i Kina i Saudijska Arabija i Amerika. Samo se Europa opire. U međuvremenu, treba u gorivu smanjiti fosilni udio i to ambicioznim povećanjem stope aditiva, koju je Europska komisija postavila na apsurdno niskih 2,2% za 2030. godinu. To je nazadno i očito je usmjereno na sprečavanje da hibridni pogonski sustavi postanu ekološki prihvatljivi – tvrdi prof. dr. Thomas Koch. Više o ovoj temi pročitajte u srijedu, 25. siječnja, u novom broju magazina AutoStyle.
Dok se koplja lome oko vrsta pogona koje će opstati u ne tako dalekoj budućnosti, pitanje je do kada vlasnici automobila s benzinskim i dizelskim motorima mogu računati na stručnu servisnu podršku i rezervne dijelove. Odgovor na ovo važno pitanje također potražite u novom broju magazina AutoStyle, koji u srijedu dolazi na dar uz Večernji list.