Od lipnja ove godine u 58 zemalja u svijetu korisnicima je dostupna 5G mreža. Procjenjuje se da će 5G dosegnuti 1 milijardu korisnika u tri i pol godine od lansiranja, a za isti su doseg korisnika 4G mreže prošle četiri godine te čak 12 godina za 3G. Prema procjenama Ericssona do kraja 2026. broj korisnika 5G-a globalno će dosegnuti 3,5 milijardi, a globalni prihodi 5G tehnologije 2025. će, prema analizi Europske komisije, premašiti 225 milijardi eura. Gigabitne brzine 5G mreže danas su stvarnost i u Hrvatskoj, što znači da domaći i turisti upravo surfaju na 5G mreži u Zagrebu, Dubrovniku, Šibeniku, Splitu, Trogiru, Zadru ili Puli i drugdje. Latencija, odnosno kašnjenje u prijenosu podatka od nekoliko desetaka milisekundi na 4G mreži s 5G smanjuje se na samo nekoliko milisekundi. Upravo će ovaj nevjerojatni iskorak najviše utjecati na tehnološku transformaciju u industriji i inovativnim uslugama za korisnike. Što znači gigabitna 5G mreža? Kakva je brzina, dostupnost i sigurnost 5G tehnologije već danas? Hoće li nam u komunikaciji smetati roboti i senzori, za koje se procjenjuje da će, uz fizičke korisnike, samo u Hrvatskoj već za koju godinu premašiti brojku od 100 milijuna korisnika 5G mreže? Evo svih najvažnijih odgovora.
Kako 5G mreža radi? Što su frekvencijski spektar i gigabitne brzine?
Kad hodamo gradom, vozimo se tramvajem, autobusom ili automobilom i razgovaramo mobitelom, čitamo mail ili vijesti na portalu, naš mobitel odašilje i prima podatke koristeći antenu unutar samog mobitela te infrastrukturu telekom operatera (bazne stanice mobilne mreže). Kvaliteta i brzina kojom se podaci pritom prenose ovise o različitim faktorima, primjerice o našoj udaljenosti od bazne stanice, brzini mobilne mreže i slično. Podaci se prenose u obliku elektromagnetskih valova. Elektromagnetski su valovi svuda oko nas - svaki put kad razlikujemo žutu od crvene tj. vidimo neku boju, koristimo mobitel, odnosno GPS uređaj, komuniciramo putem valova. Elektromagnetske valove razlikujemo po frekvencijama, od najnižih do najviših. Ultraljubičasta svjetlost, rendgensko i gama zračenje valovi su visokih frekvencija. Na srednjim frekvencijama nalazi se infracrvena i vidljiva svjetlost, a valovi nižih frekvencija zovu se radiovalovi. Upravo njih koristimo svakodnevno i na njima funkcioniraju GPS uređaji, naš toster ili mikrovalna pećnica, AM i FM radio, TV i bazne stanice mobilnih mreža. Radiovalovi se kreću od 300 KHz do 300 GHz. Taj raspon zovemo frekvencijski spektar. Kad promatramo radiovalove i raspon frekvencijskog spektra mobilne mreže, 5G koristi slična frekvencijska područja poput 1G, 2G, 3G i 4G s iznimkom spektra od 26 GHz, koji je novo frekvencijsko područje. Nova tehnologija prijenosa informacija preko širokih frekvencijskih blokova omogućava i daleko brži prijenos podataka - onaj gigabitni - što izjednačava brzinu prijenosa podataka 5G mrežom i optikom.
Što za korisnike znači da je krenula s radom prava gigabitna 5G mreža?
Tomislav Makar, glavni direktor za tehniku i informacijske tehnologije A1 Hrvatska, objašnjava: "Za korisnike, 5G mreža znači gigabitno iskustvo bilo kada i bilo gdje, što znači da sada u pokretu mogu imati doživljaj dostupnosti, pouzdanosti i sigurnosti koji su prije imali s fiksnim mrežama, uz dugoročno četiri do pet puta veće brzine u odnosu na mreže četvrte generacije. To znači da korisnici mogu imati puno bolje iskustvo i s uslugama koje zahtijevaju vrlo brze odzive poput gaminga, virtualne stvarnosti ili rada od kuće. Hrvatska kao turistička zemlja s 5G tehnologijom korisnicima omogućava da više ne vide razliku između velikih gradova i manjih sredina. Nestaje digitalni jaz između urbanih i ruralnih područja te otoka. Danas, primjerice, student medicine može učiti iz videoisječaka umjesto knjiga od 1000 stranica. 5G kao gigabitna tehnologija omogućava da danas svi, bez obzira na to žive li u gradu ili na selu, imaju istu šansu za edukaciju, prilike i uspjeh."
Kako telekom operateri dobivaju frekvencijske blokove za 5G?
Kad govorimo o prirodnim resursima, sjetit ćemo se odmah vode, drva, minerala. I frekvencijski spektar je prirodni, vrijedan i ograničen resurs na temelju kojeg se razvija cjelokupna moderna komunikacija, ne samo ljudi nego i uređaja. Frekvencijski spektar nacionalni je resurs svake zemlje, pa odluku o dodjeli donosi nadležna institucija. U Hrvatskoj je to Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (Hakom), koja je nakon nadmetanja u kolovozu 2021. telekom operaterima dodijelila radiofrekvencijski spektar za mreže pokretnih komunikacija pete generacije. Tomislav Makar, glavni direktor za tehniku i informacijske tehnologije A1 Hrvatska, pojašnjava: "Gigabitni 5G u ovoj će fazi biti baziran na tri frekvencijska pojasa: 700 MHz je ključan da bi se uistinu omogućila rasprostranjenost širokopojasnog pristupa internetu, i geografski i u zatvorenim prostorima, 3600 MHz omogućit će gigabitne brzine i mobilnost, a 26 GHz velike kapacitete i više, gigabitne brzine za stacionarne primjene. Sve to omogućava vrhunsko korisničko iskustvo - širokopojasni pristup uz gigabite brzine."
Što konkretno znači veća brzina na 5G mreži?
Film ćete učitati 85 posto brže, za skidanje mobilne igre trebat će vam samo 17 sekundi, a prije je prosjek bio gotovo dvije minute. Omiljen glazbeni album skinut ćete za deset sekundi umjesto za jednu minutu, koliko vam je to dosad u prosjeku oduzimalo vremena, a za, primjerice, 10.000 e-mailova trebat će vam samo minuta u odnosu na gotovo sedam minuta na 4G mreži. Ipak, transformativnost napretka koji donosi 5G mreža nije isključivo u boljoj dostupnosti najdraže serije nego i u tehnološkom iskoraku koji takva niska latencija omogućuje: od autonomnih vozila do sveprisutnosti virtualne stvarnosti sa širokom primjenom u industriji.
Što je niska latencija?
Jedna od glavnih prednosti 5G mreže je niska latencija, odnosno brži odziv mreže, što znači da se komunikacija odvija gotovo u realnom vremenu. Latencija označava kašnjenje u prijenosu podatka, a izražava se najčešće u milisekundama. Manje kašnjenje u prijenosu podataka znači, naravno, bržu i bolju komunikaciju. Latencija od nekoliko desetaka milisekundi u 4G mreži u 5G-u se smanjuje na samo nekoliko milisekundi. Upravo će ovaj nevjerojatni iskorak najviše utjecati na tehnološku transformaciju u industrijama i brojnim novim uslugama za korisnike. 5G mreža omogućit će masovnu komunikaciju uređaja i stvari, nove oblike zabave putem virtualne stvarnosti, bolje korisničko iskustvo u gamingu, znatan napredak u medicini, modernizaciju proizvodnje te potpuno oslanjanje na tehnologije u oblaku. Sve to omogućit će, pak, rast industrije, prihoda i gospodarski razvoj.
U koliko je zemalja već dostupna 5G mreža?
Prva 5G mreža pokrenuta je 2019. u Južnoj Koreji. Danas je najbrža europska 5G mreža ona u Oslu, s prosječnom brzinom skidanja podataka od 526.74 Mbps. U posljednje dvije godine broj zemalja u kojima je prisutna 5G mreža značajno se povećao i trenutno ih je 58. Prema posljednjem izvješću udruženja GSA, iz kolovoza ove godine, trenutno čak 461 operater u 137 zemalja investira u 5G, uključujući probne verzije, licence, planiranje, implementaciju mreže i aktivaciju.
Kako mogu znati mogu li koristiti 5G?
Danas 5G mrežu mogu koristiti svi privatni i poslovni korisnici koji se nalaze na području pokrivenosti te imaju uređaj koji podržava 5G. Ako imate takav uređaj, vjerojatno će se sam spojiti na 5G mrežu ili ćete to podesiti u postavkama.
Iz perspektive benefita za korisnike, što slijedi? Što donosi razvoj uz 5G?
Tomislav Makar, glavni direktor za tehniku i informacijske tehnologije A1 Hrvatska, obrazlaže: "Kao prvo, trebamo pojasniti tko su danas sve korisnici? To su ljudi, dakle naši korisnici, ali to su sve više i uređaji, roboti i senzori u industriji. 5G će omogućiti da se za svaki uređaj i senzor iskoriste prednosti interneta i da zaista sve što je povezivo i bude povezano. Vizija nas u A1 jest da će Hrvatska u sljedećih pet do deset godina imati 100 milijuna povezanih uređaja. Za to su potrebni ogromni kapaciteti, to nije moguće bez 5G-a.
Edukacija i svi napredni servisi koji će ubrzati ekonomski razvoj zahtijevaju visoku propusnost. Govorimo o brzinama iznad 100 Mbps po svakom korisniku i za to je potreban 5G. Sve to omogućava i nama u Hrvatskoj globalnu konkurentnost. 5G će ubrzati modernizaciju i digitalizaciju društva. Prelazak na 5G neće promijeniti samo simbol u gornjem kutu zaslona našeg mobitela. Radi se o iznimno važnoj transformaciji u modernoj komunikaciji i ključnom koraku četvrte industrijske revolucije koji će omogućiti eksponencijalni razvoj tehnologije i svjetske ekonomije."
A1 Hrvatska započela je 12. kolovoza s pružanjem usluga na pravoj, gigabitnoj 5G mreži. Temeljem odluke Vijeća HAKOM-a o dodijeli radiofrekvencijskog spektra za 5G na javnoj aukciji, kompanija je aktivirala 5G mrežu u frekvencijskim pojasevima na 700 MHz i 3600 MHz. Zahvaljujući novim frekvencijama napokon su u Hrvatskoj stvoreni uvjeti za implementaciju pravog 5G-a koji omogućava gigabitne brzine i nisku latenciju.
A1 Hrvatska se posljednje dvije godine značajnim investicijama, prilagodbom čitave arhitekture mreže i implementacijom najnovijih radijskih tehnologija pripremala za uvođenje mreže nove generacije koja će biti jedan od pokretača gospodarskog oporavka i razvoja. Pokretanjem prave, gigabitne A1 5G mreže pokrit će se sva županijska središta, njih 20, i Grad Zagreb. Domaći i turisti mogu surfati na A1 5G mreži u nekim od turističkih središta kao što su: Dubrovnik, Šibenik, Split, Pula, Zadar, Rijeka, Biograd na Moru, Trogir, Kaštela i Vodice. Također, kompanija je preuzela obveze pokrivanja određenih ruralnih ili teže dostupnih lokacija koje danas nemaju adekvatan pristup internetu čime se stvaraju preduvjeti za gospodarski razvoj i veću kvalitetu života.