Koliko daleko treba ići u eksploatiranju baze podataka o korisnicima interneta u utrci za zaradom?
Pitanje je to koje muči googleovce, tvrde u Wall Street Journalu. Nije nepoznanica da Google ima nevjerojatnu bazu podataka o svojim korisnicima. Naime, grube procjene govore da je 75 posto svih internetskih surfera u lipnju koristilo usluge Googlea, odnosno oko 950 milijuna ljudi. Google još donedavno nije bio toliko pohlepan u bildanju svojih profita agresivnim bombardiranjem svojih korisnika internetskim oglasima. No, iako je 2009. godine uprihodio 23,7 milijardi, što je tri puta veća zarada nego njegova prvog konkurenta Yahooa, ipak ih je trend dramatičnog pada prihoda koji je iskazan zabrinuo.
Usto, mnogi drugi nisu se libili zarađivati na prodaji podataka o korisnicima i njihovim navikama te su u Googleu zaključili da se moraju ubaciti u utrku koja zamalo da im nije promakla. Prodaja oglasa koja se vezala uz tražilice, glavni generator Googleovih prihoda, pada u drugi plan. Oglašivači sada traže što detaljnije podatke, i o hobijima, prihodima, bolestima, prijateljima... svojih korisnika. Više nisu najjače kompanije one koje imaju najviše posjetitelja, već one koje barataju što većom i širom bazom podataka i lukavo s njom upravlja.
Ponajveći strah Googlea jest Facebook, koji vrlo vješto prodaje oglase svojim korisnicima. Google je stoga odlučio uvesti "like" gumb jer svaki klik pokazuje što se korisnicima sviđa. Dokle će Google otići u korištenju svoje baze, još nije odlučeno, no sigurno je da će time svakako uspostaviti nove trendove u internetskom oglašavanju.