Svi žele graditi optiku u Zagrebu, mi to činimo u cijeloj Hrvatskoj

Mrežna infrastruktura iznimno je važna u današnjem povezanom svijetu. Implementacija 5G mobilne mreže je počela, no što je optičkom, odnosno fiksnom mrežom? O tome kako HT stoji po pitanju infrastrukture i planova razgovarali smo s Borisom Drilom, članom uprave zaduženim za tehniku.

HT kao sljednik nekadašnje državne tvrtke i uz dodana ulaganja i izgradnju, vjerujem, ima najrazgranatiju fiksnu infrastrukturu. Koliko zapravo imate optike, a koliko bakrenih žica?

Velika većina bakrene infrastrukture izgrađena je u prošlom stoljeću, u vrijeme prije privatizacije HT-a. U ovom stoljeću kompanija je fokusirana na postavljanje optičkih kabela na svim razinama mreže, od jezgrene, preko agregacijske do pristupne. Danas je ukupna dužina niti naših optičkih kablova 700.000 km. Figurativno, kada bismo HT-ovu infrastrukturu “razmotali”, dobili bismo optički kabel toliko dugačak da bi se njime moglo 17 puta opasati Zemlju oko ekvatora, tj. “povratnu kartu” za gotovo cijeli put od Zemlje do Mjeseca i nazad. Danas smo operator na tržištu koji pokriva više od 430 tisuća domaćinstava s optičkom vezom “s kraja na kraj”, tj. u kojemu internetski promet u potpunosti prenosimo putem optičke veze od kućanstava do internetskih poslužitelja. To je broj koji nam već sada osigurava uvjerljivo vodeću poziciju na tržištu. Kada bismo optikom, a to se često radi, nazvali i sve varijante hibridne mreže gdje se dijelom koristi bakar kao što je to slučaj sa VDSL, supervektoring, koaksijalnim mrežama i g.fast mrežama, tada bi ovaj broj bio više nego dvostruko veći.

HT zbog “nasljedstva” ima obvezu svima u svim dijelovima RH omogućiti internet. Gdje vam je najveći izazov pružiti tu uslugu?

Najveći izazov je uvijek u udaljenim i rijetko naseljenim područjima. Nalazimo se u 20 posto europskih zemalja s najmanjom gustoćom stanovništva. Primjerice, Slovačka ili Slovenija imaju 40-ak posto gušću naseljenost od nas. U isto vrijeme, raznolikost i topologija terena kod nas je puno veća i zahtjevnija. Imamo obalni pojas, otoke, brdsko-planinska područja, ravnice. Sa složenošću terena rastu troškovi gradnje mreže. Kada iz gradova krenete prema ruralnim područjima, troškovi se povećavaju i do pet puta, što dovodi do u pitanje ekonomičnost izgradnje, ali neovisno o tome, trudimo se pronaći rješenja te sustavno radimo na tome da mrežu nove generacije dovedemo u sve dijelove Hrvatske i da što više kućanstava povežemo još kvalitetnijom internetskom vezom. Tako da već danas kombiniramo fiksnu i mobilnu mrežu u okviru naše hibridne usluge pristupu internetu, a ove godine razvili smo i novi model gradnje ruralnih mreža koji će nam omogućiti da još više kućanstava povežemo optikom.

Kada govorimo o polaganju optike, uglavnom govorimo o tzv. pristupnoj mreži, onoj do kućanstava. U kojem je ona odnosu s onom agregacijskom mrežom koju, osim HT-a, posjeduju i tvrtke poput HŽ-a, HEP-a, a usto OIV je europskim novcem planira dodatno graditi? Jeste li i agregacijsku mrežu dograđivali i planirate li?

Pristupna mreža se veže na agregacijsku, stoga je agregacijska mreža važna. HT ima dostatne kapacitete agregacijske mreže, ne samo za sebe nego i za najveći dio tržišta. Agregacijsku mrežu nadograđujemo i proširujemo prema potrebi i to ne smatramo kritičnom temom. Kritičnim smatramo da što veći broj kućanstava povežemo optikom i omogućimo im još kvalitetniji pristup internetu.

Dobro, vratimo se onda pristupnoj mreži, odnosno, slikovito rečeno, lokalnim internetskim cestama. Telekomi te ceste grade samo u onim područjima gdje postoji komercijalni interes, koliki je taj interes i kakva je tu tržišna utakmica?

Komercijalni interes najveći je u velikim gradovima gdje je cijena gradnje najniža, a kupovna moć i gustoća naseljenosti najviša. I to je očekivano dio koji je svima zanimljiv. Izvan velikih gradova – u srednjim i malim gradovima konkurencija je skoro pa nepostojeća. Mi gradimo daleko najviše optike na tržištu, a najjednostavnije je to predočiti konkretnim brojkama. Ove godine ciljamo na rekordan broj od više od 100 tisuća novih kućanstava. Gradimo dvostruko više od svih sudionika na tržištu skupa. Dva od tri novoizgrađena optička priključka na tržištu danas izgradio je HT. Smatramo izrazito važnim za Hrvatsku graditi optiku i izvan najvećih gradova. Tamo su također naši korisnici, ali to su i područja koja od digitalizacije dugoročno mogu najviše prosperirati. Primjera radi, dok u Novom Zagrebu svi grade optiku, samo HT gradi optiku na Rabu koji smo ove godine pretvorili u prvi gigabitni otok u Hrvatskoj tako što smo čak 90 posto otoka pokrili optikom.

U dijelu RH gdje ne postoji komercijalni interes dobiven je novac iz fondova EU te se taj problem rješava putem partnerstva na natječajima. Koliko ste tu angažirani i gdje sve gradite?

U prvom krugu natječaja sufinanciranih od EU namjeravamo pokriti gotovo 150 tisuća kućanstava. Radi se o modelu u kojem projekte financiramo vlastitim sredstvima u udjelu od 51 posto, a EU sufinancira 49 posto. Ovdje je riječ o 13 projekata u županijama i područjima širom Hrvatske poput Medulina, Murskog Središća, Virovitice, Omiša, Vukovara i Ludbrega. Projekti trebaju biti finalizirani do kraja 2023. HT kontinuirano ulaže u razvoj optičke mreže, a posebno me veseli što aktivno radimo na digitalizaciji svih dijelova Hrvatske i što ćemo putem ovih projekata mrežu implementirati i u manje urbanim, odnosno ruralnim sredinama Hrvatske.

Često se telekome proziva zbog visoke cijene interneta. Što sve čini cijenu tog priključka i zašto je to tako?

Cijene fiksnog interneta u Hrvatskoj niže su od prosjeka EU. No Hrvatska je ekonomski slabija od većine zemalja EU, zbog čega su za hrvatske građane i takve cijene fiksnog interneta za njih previsoke. Nepristupačnost cijena fiksnog interneta je jedan od ključnih razloga zaostajanja Hrvatske po pokrivenosti optičkim mrežama i korištenju brzog interneta. Cijene fiksnog interneta HT-a su pak regulirane od strane regulatora na način da HT-u nije dozvoljeno spustiti svoje cijene ispod njihove trenutne razine. Ovakva regulacija HAKOM-a potječe iz razdoblja kada je u Hrvatskoj bila dostupna jedino HT-ova infrastruktura i kada je tržišno natjecanje bilo puno manje izraženo nego danas. Stoga očekujemo da će se i regulacija prilagoditi i pustiti da se cijene formiraju na slobodnom tržištu, bez nepotrebne intervencije države, kao što je to već slučaj s mobilnim uslugama.

Istovremeno, kada se govori o hrvatskim fiksnim korisnicima, uglavnom se spominje da nisu skloni plaćati superbrzi optički internet. Je li pandemija ipak promijenila te navike?

Navike se definitivno mijenjaju. Vidimo puno veći interes za optičke pakete nego što je to bio slučaj prije. Rad i škola od doma sigurno su tome doprinijeli. Ljudi puno bolje razumiju prednosti optike po pitanju brzina, latencije ili odziva i stabilnosti veze. Usporedbe radi, 200 Mbps brzina mreže dovoljna je za peteročlanu obitelj s osam istovremeno spojenih uređaja i konzumacijom svih multimedijalnih sadržaja koja danas postoji u svakodnevnoj ponudi, a naša optika ovu brzinu višestruko nadmašuje.

Razina naknada za pravo puta koja je trenutačno prisutna u Hrvatskoj nije održiva. Ona je ujedno presedan u EU gdje većina zemalja naknade za pravo puta ili ne naplaćuje ili su one predviđene u znatno manjim iznosima. Hrvatski Telekom unatoč izloženosti ovom teretu nije podizao svoje cijene i nastavio je intenzivno ulagati u razvoj optičkih mreža. Međutim, nastavak investicijskog zamaha moguć je jedino uz rasterećenje telekom-investitora.

U mobilnim mrežama svaka generacija donosi veće brzine i bolji kapacitet, što dolazi nakon optike?

Optika je medij za prijenos podataka koji će još dugo godina, pa i desetljeća biti relevantan u telekomunikacijskim, poslovnim i industrijskim mrežama. U ovom trenutku, pa i dugoročno ona je najbolja tehnologija za prijenos podataka te se ne vidi nijedan drugi medij koji bi je mogao zamijeniti. Postoji još puno mogućnosti kako putem optičkih kabela prenijeti još i više podataka, tj. ostvariti još veće brzine, odnosno kapacitete mreže. U prvom redu se tu radi o novim konceptima i inovacijama u samoj fizičkoj izvedbi kabela, te načinima kako se podaci “pakiraju” u svjetlosni signal putem naprednih metoda modulacije i multipleksiranja. Primjera radi, korištenjem višejezgrenog optičkog kabela moguće je ostvariti brzine veće od jednog petabita, ili tisuću milijardi bitova, u samo jednoj sekundi.

I mobilna i fiksna mreža potrošači su električne energije i time posredni zagađivač okoliša. Što radite da biste udovoljili ekostandardima?

Zaštita okoliša i energetska učinkovitost i obnovljivost za nas su jako važna tema. Od početka ove godine HT-ova mreža napaja se isključivo iz obnovljivih izvora energije. I optika i 5G uvelike sudjeluju u podizanju energetske učinkovitosti telekomunikacijskih mreža. 5G je 90% učinkovitija tehnologija od 4G kada se radi o potrošnji energije po prenesenoj količini podataka (W/Mbit/s). Optika do kućanstava, primjerice, 40% je energetski učinkovitija od DOCSIS-a, tj. kabelske tehnologije. Razlog leži u činjenici da je za realizaciju optičke mreže potreban manji broj aktivnih elemenata u mreži poput pojačivača signala. Optika je u suštini zelena tehnologija jer doprinosi smanjenju otpada, štednji energije i održivijem okruženju.

Premda je znanost dokazala da zračenje mobilnih baznih stanica i 5G mreža ne djeluje štetno na ljude, kako smirujete svoje korisnike u doba kada su teorije zavjere uzele maha? Koja je razlika 5G spram 4G koji već postoji.

Edukacija i dijalog su ključni. Veliki je napredak napravljen u proteklih godinu-dvije. Postalo je općeprihvaćeno da je 5G sigurna tehnologija koja se primjenjuje u okviru zadanih propisa. Djeluje na frekvencijama tzv. neionizirajućeg zračenja kao i sve mobilne generacije do sada. Te frekvencije jako su udaljene od onih štetnih poput gama ili x-zraka, a daljinski upravljač, mikrovalna i fen, primjerice, zrače više od mobitela pa je bez njih naš život nezamisliv.

Koliko će 5G donijeti više i gušće raspoređene bazne stanice?

Trenutačno 5G implementiramo na postojećim pozicijama baznih stanica. U ovom trenutku ne vidimo potrebu za novim lokacijama zbog samog 5G. Imajući u vidu da 5G ipak radi na višim frekvencijama od 4G, što znači da mu je doseg signala kraći, može se očekivati da s vremenom dođe do potrebe za većim brojem baznih stanica. To će se događati postupno u sljedećih 10-ak godina planskim povećanjem gustoće mreže.

Kada očekujete da će spektar koji ste nedavno dobili natječajem biti u punoj funkciji? Koje benefite očekujete? Hoće li 5G više koštati “obične” korisnike?

S obzirom na to da se količina prenesenih podataka u našoj mobilnoj mreži svake druge godine udvostruči, ključno je da se mreža nastavlja razvijati, a tu je uloga spektra izrazito važna jer što je više spektra, to je i kapacitet mreže veći, a kvaliteta korisničke usluge bolja. Ove godine ponovno smo prepoznati kao najbolja mreža, i to u oba međunarodno relevantna izbora, a prošli tjedan otišli smo korak dalje i prvi puta u Hrvatskoj predstavili 5G na 26 GHz. Time smo postali prvi operator koji je 5G integrirao u živoj mreži u svim frekvencijskim pojasevima – 700 MHz, 3,6 GHz i 26 GHz. 5G će sa sobom donijeti nove i premium usluge koje će imati više cijene nego usluge koje to nisu. Takav je slučaj bio i do sada s prethodnim generacijama mobilne tehnologije. Trenutačno bez naknade omogućavamo 5G u našim “L” i “Unlimited” tarifama.

Nedavno ste predstavili i 5G+, a svijet već radi i na 6G. Kada slijedi nova generacija mobilnih mreža i gdje se očekuje njihova primjena?

Povijesno, generacije mobilnih tehnologija smjenjuju se svakih 10-ak godina. Prvi 5G standardi doneseni su 2018., a komercijalne mreže počele su s radom u 2020. Tom analogijom 6G u komercijalnom radu vjerojatno možemo očekivati negdje u periodu 2028.-2030. Do tada ima još puno posla na 5G tehnologiji kroz nove inačice standarda koje donose nove funkcionalnosti i arhitekturalna poboljšanja. 5G tehnologija još je mlada, a njezinu punu zrelost koja obuhvaća višestruko gigabitne brzine, nisku latenciju i distribuiranu mrežnu arhitekturu možemo očekivati negdje oko 2025. Dio toga je 5G+ tehnologija koju smo prošli tjedan prvi put pokazali u Hrvatskoj u živoj mreži koristeći frekvencije od 26 Ghz, Ericssonove bazne stanice i telefon Sony Xperia Pro.

Vi ste zaduženi za core biznis telekoma – upravljanje mrežom, fiksnom i mobilnom. Koliko zapravo ima kreativnosti u vašem poslu, koji su vam najveći izazovi?

Prostor za kreativnost izrazito je velik. Radimo na zanimljivim stvarima i na vrlo realnim, ponekad zahtjevnim problemima. De facto bez kreativnosti se svakodnevni posao i ne može obavljati. Radimo na supernovim tehnologijama i to u, za Hrvatsku, velikom razmjeru. To je ona lijepa strana posla. Izazovi su pak vezani uz neočekivane događaje poput elementarnih nepogoda ili nepredvidivih tehničkih problema. S njima smo se morali suočavati u proteklom periodu i dio su svakodnevnog života. Jedino se nadam se da ih nećemo imati priliku iskusiti ponovno.