Već sljedeće godine na hrvatskom tržištu motornih goriva mogao bi se pojaviti novi igrač. Postaje pod brendom Elen niknut će na pozicijama uz važnije prometnice u većim hrvatskim gradovima. Ipak, ne radi se tu o novoj naftnoj kompaniji niti će se na Elenovim postajama prodavati benzin, dizel i ostali uobičajeni energenti koji se koriste za pokretanje cestovnih vozila. Elen je prvi hrvatski lanac postaja za punjenje elektroautomobila. Radi se o velikom razvojnom projektu Hrvatske elektroprivrede na kojem se radi već nekoliko godina, a sad je ušao u novu fazu.
Ta nova faza simbolizirana je stvaranjem novog brenda i vizualnog identiteta budućeg HEP-ova lanca, a uskoro bi trebao biti raspisan i natječaj za dizajn samih postaja za punjenje. Kad to bude završeno, HEP će faktički biti spreman za gradnju svoje mreže punilišta, koja bi u budućnosti trebala biti jedan od važnijih kompanijinih izvora prihoda, ali i moćan alat u uspostavi napredne nacionalne elektroenergetske mreže.
Taj cilj danas, kad se elektroautomobili u Hrvatskoj praktički mogu nabrojiti na prste jedne ruke, čini se pomalo nestvarnim, no postoji niz uvjerljivih pokazatelja koji govore da će električna vozila već u bliskoj budućnosti zauzeti znatan tržišni udjel. Ponajprije, to je logična posljedica odredbi sadržanih u energetskoj strategiji Europske unije, kojoj je jedan od ciljeva i 20-postotno smanjenje stakleničkih plinova. Kako na promet otpada 26 posto, a samo na cestovni promet 17 posto tih štetnih emisija u EU, logično je očekivati da će upravo taj sektor u budućnosti morati proći znatne promjene.
Da EU ide u tom smjeru, vidi se već i iz postojećih direktiva gdje je, primjerice, proizvođačima automobila nametnuto i plaćanje penala ako ukupna flota njihovih proizvedenih automobila prelazi određene kvote. Na taj je način autoindustrija potaknuta na razvoj efikasnijih i ekološkijih tehnoloških rješenja, a među njima važno mjesto zauzimaju vozila na električnu energiju. To i ne začuđuje s obzirom na to da motori elektroautomobila imaju znatno viši postotak pretvorbe energije od benzinskih i dizelskih motora, a pritom uopće ne ispuštaju ugljikov dioksid. Utoliko, kad bi tek svaki deseti automobil u Hrvatskoj bi pogonjen na električnu energiju, godišnje emisije CO2 bile bi manje za 386 tisuća tona nego danas.
Goleme uštede na gorivu
Dakako, moguće je i da ugljikov otisak elektroautomobila nije jednak nuli kad ga se, primjerice, puni energijom proizvedenom u elektrani koja izaziva emisije CO2. Ipak, čak i tada te emisije su 34 posto manje nego kod motora s unutarnjim izgaranjem. S druge strane, uštede u cijeni goriva goleme su. Prema aktualnim cijenama električne energije i naftnih derivata, vlasnik elektroautomobila koji godišnje prijeđe 15 tisuća kilometara uštedio bi na gorivu oko 6500 kuna godišnje u odnosu na vlasnika dizelskih vozila te 10.500 kuna u odnosu na vozača koji vozi “benzinca”.
Na prijeđenih 30 tisuća kilometara uštede su još izraženije, pa tako vlasnik elektroautomobila u godinu dana na gorivo potroši 2688 kuna, dizelaš 15.525 kuna, a vlasnik vozila koje troši benzin 23.499 kuna. Te brojke mogu varirati ovisno o nizu uvjeta, poput načina vožnje, konfiguracije terena i tipu automobila, no načelno se može zaključiti da je odnos potrošnje elektroautomobila i benzinskog automobila minimalno 1 naprema 9. Tu je još i cijeli niz drugih prednosti elektroautomobila, poput nečujnog rada, iznimne agilnosti motora i puno veće otpornosti na kvarove, no usprkos tome, njihove tržište tek je u povojima. Razlog je, naravno, cijena. Zbog komplicirane tehnologije, ali i činjenice da su tek odnedavno na tržištu, cijena vozila pogonjenih na električni pogon još uvijek je, čak i u bogatijim europskim zemljama, previsoka. Rješenje za to, kao i većinu drugih novih tehnologija, nađeno je u subvencijama. Razvijene europske države na razne načine subvencioniraju kupnju elektroautomobila, bilo kroz direktne novčane poticaje, bilo kroz porezne olakšice, bilo kroz posebne povlastice kao što je, primjerice, besplatno parkiranje. U Hrvatskoj nikakvih povlastica zasad nema, a dok ne budu uvedene, teško da će tržište električnih automobila zaživjeti.
Svjesni su toga i u HEP-u, no kako tvrdi direktorica HEP Opskrbe Tina Jakiša, koja je i svojevrsna začetnica ovog projekta, cilj je kompanije dobro se pripremiti za trenutak kad razvoj počne. – To je klasični problem kokoši i jajeta. Razvijati mrežu punilišta nema smisla bez automobila, a automobile nitko neće kupovati ako nema mrežu punilišta. No, vjerujem da će uskoro i kod nas biti uvedene određene povlastice za kupce, dok će s druge strane cijena automobila padati. Prije ili kasnije ta računica će postati jako isplativa, a onda će početi jak rast. HEP taj trenutak mora dočekati spreman, ne samo zato što će to biti značajna potrošnja već i zato što indirektno možemo uz razvoj punilišta ostvariti i puno veću korist u smislu upravljanja elektroenergetskom mrežom – kaže Tina Jakiša. Ideja je zapravo logična. Kako svaki elektroautomobil u sebi sadrži bateriju, on zapravo predstavlja i sredstvo za pohranu energije.
Građani kupuju i prodaju
Kako je osnovna odlika električne energije da se ne može skladištiti, odnosno da je uvjet stabilnosti sustava to da potrošnja u svakom trenutku odgovara potražnji, upravo će pohrana energije biti jedan od ključnih energetskih izazova budućnosti. To se posebno odnosi na sve veću buduću primjenu obnovljivih izvora energije. Kako, primjerice, vjetroelektrane rade onda kad puše vjetar, često se događa da proizvode energiju maksimalnim kapacitetom u trenucima kad je potrošnja niska, pa zapravo opterećuju sustav. Jednako tako, često ne rade onda kad je potražnja za energijom velika. Te bi se situacije u budućnosti mogle regulirati putem elektroautomobila. Vlasnici bi imali mogućnost da svoje aute pune po jeftinoj cijeni u trenutku slabe potražnje – primjerice noću – a u okolnostima vršne potražnje tu energiju čak i vraćaju natrag u mrežu po višoj cijeni.
– Zamislite to dinamično tržište na kojem su vlasnici elektroautomobila u realnom vremenu obaviješteni koliko je cijena električne energije u tom trenutku te temeljem tog odlučuju hoće li puniti ili prazniti bateriju svog vozila. To danas možda izgleda kao znanstvena fantastika, ali elektroenergetski sustav će se nedvojbeno razvijati u tom smjeru – kaže Tina Jakiša. Do tog trenutka zasigurno će proći još dosta vremena, no za svaku elektroenergetsku kompaniju, pa tako i za HEP, nastanak novog tržišta, kakvo bi moglo biti ono vezano za elektroautomobile, pojava je koja se događa jednom u nekoliko desetljeća i dulje. Razumljiva je utoliko, želja HEP-a da osigura vodeću poziciju na tom tržištu u nastanku, naročito s obzirom na skoru liberalizaciju domaćeg tržišta i mogućeg dolaska europskih divova. Dakako, hoće li i u kojem roku električni automobili zauzeti značajniju poziciju na domaćem tržištu, ovisit će o nizu faktora, na koje HEP uglavnom nema utjecaja. No pojave li se prve stanice za napajanje na nekoliko odabranih lokacija u najvećim hrvatskim gradovima tijekom 2013. godine, to će nedvojbeno biti dobar poticaj za daljnji razvoj električnog cestovnog prijevoza u Hrvatskoj.