Umjetna inteligencija koristi se u poslovanjima već dugo, no tek je s pojavom ChatGPT-a svijet doslovce preko noći poludio za mogućnostima koje nudi AI. Automatizacija i umjetna inteligencija promijenit će način rada, jednako kao što je industrijalizacija promijenila način rada. Da, u tom razvoju stradat će dio profesija. U ovom članku pokušat ću objasniti tko se treba bojati za budućnost svog posla, a tko zapravo može umjetnu inteligenciju iskoristiti da si olakša posao.
Iako su neki strani mediji požurili proglasiti kraj profesija programera, novinara, pisaca i umjetnika, većina ljudi može i dalje mirno spavati. ChatGPT, OpenAI Playground ili pak AI art generatori mogu biti izvrsni alati jer smanjuju vrijeme potrebno za obavljanje određenih zadataka, obično onih dosadnih.
U prošlosti je tehnologija mijenjala čovjeka uglavnom na manualnim poslovima. Mašine su odrađivale posao umjesto mišića i brže obavljale rutinske poslove poput slaganja stvari. U novije vrijeme chatbotovi su zamijenili dosta repetitivnog posla pa su tako često prisutni kao korisnička podrška, a i automobilska budućnost gleda u smjeru samovozećih automobila. Tehnologiju smo već usvojili s pametnim satovima, Alexom i Siri, ali i robotskim usisavačima.
Sada gledamo kako mašine prijete poslovima u kojima se prije svega traži znanje. U samo par klikova i naredbi umjetna inteligencija može isprogramirati plugin za Wordpress, izraditi ilustraciju za vašu knjigu, stvoriti zanimljivu priču, napisati pjesmicu, ali i dati pravni savjet. Dok su AI generatori umjetnosti uzburkali svijet dizajnera i ilustratora, ChatGPT mnogi smatraju tehnološkim dostignućem koji će jako izmijeniti dobar dio poslovnog svijeta koji se zasniva na komunikaciji.
Može li umjetna inteligencija zaista uzeti vaš posao?
Pogledajmo zajedno koja bi to zanimanja mogla zamijeniti AI:
Programeri
Jedna od najsigurnijih profesija gdje plaće rastu iz godine u godinu, a beneficije postaju sve veće i luđe, programeri su se s pojavom ChatGPT-a među prvima našli na udaru. Jer ChatGPT može programirati. Nakon što je jedan od Wordpress develoepra Johnathon Williams na temelju jednostavnog opisa napravio WordPress plugin pomoću ChatGPT-a, forumi su podivljali.
Opis kojeg je korisnik upisao bio je na engleskom i u slobodnom prijevodu je glasio ovako: „Napravi WordPress plugin po imenu 'Big Daddy Media' koji iz medijske knjižnice briše slike starije od godinu dana“. U par sekundi dobio je točno ono što je tražio, isprobao je i plugin je savršeno radio.
Naravno da su i drugi išli provjeriti koliko dobro ovaj chatbot programira pa kad je griješio, programeri su malo odahnuli. No ono što je bilo dobro jest da im je AI drastično smanjio vrijeme koje su trebali da naprave određene zadatke.
Kako će chatbot i ostali slični modeli učiti i tako se poboljšavati, radit će sve manje grešaka, pa će se moći lako koristiti za programiranje generičkih funkcija ili tzv. debugiranja postojećeg koda. Ljudi će tada dobiti više vremena da razvijaju nove i kompliciranije stvari. Programeri se još uvijek ne trebaju bojati da će ostati bez posla jer je ChatGPT daleko od mogućnosti da isprogramira neki složeni zadatak, odnosno da napiše kompleksniji kod.
Pisci i pjesnici
Autori tekstova, romanopisci i pjesnici druga su skupina o kojoj se najviše govori kako će ostati bez svrhe i posla. ChatGPT stvara pjesmice na bilo koju temu i to radi dobro, može sastaviti jasan i točan tekst, napisati neki scenarij ili pak literarno djelo.
ChatGPT može u sekundi napisati pjesmu na bilo koju temu i ta će pjesma biti dosta dobra. Evo primjera kojeg sam mu zadala, a vi procijenite je li napravio dobar posao:
AI može napisati i blog na neku zadanu temu, sinopsis filma, ali i napisati kratku priču. Uskoro izlazi naprednija verzija ChatGPT chatbota za koju se pretpostavlja da će moći napisati tekst od 60.000 riječi, što je prosječna veličina neke knjige. I da, može pisati na hrvatskom.
No može li zaista jedna mašina prenijeti onu stvarnu emociju koju autori stvaraju pomnim odabirom riječi? Mogu li chatbotovi biti uvjerljivi i pogoditi pravi ton i stil te nas zavesti pričom stvarajući svijet u kojem uživamo, iako možda ne može prstom pokazati zašto? Zna li chatbot jezičnu razliku između rajčice, paradajza i pomidora, zna li se služiti slengom, humorom i sarkazmom? Još uvijek je tu čovjek bolji. Kvaliteta teksta uvijek će biti ispred kvantitete. Kod kvantitete će pobijediti AI, ali kvaliteta je ono što će presuditi kod krajnjeg korisnika.
Novinari
Iako je Guardian napisao da bi, među ostalim, i novinari mogli ostati bez posla, nisam uvjerena u to. Možda će umjetna inteligencija zamijeniti pisanje tzv. evergreen članaka i onih „kako nešto napraviti“ te time olakšati objavljivanje velike količine tekstova. Ali kako će jedan chatbot otići u Ukrajinu i izvještavati o ratu, uzeti izjave političara, napraviti reportažu iz Zambije ili pak svakodnevno obavještavati javnost o različitim novostima?
Ne zaboravimo napomenuti da ChatGPT trenutno ne može obraditi nijedan podatak nakon 2021. godine te je stoga irelevantan za sva nedavna događanja i analize istih. Novinari, nećete ostati bez posla sve dok roboti ne počnu hodati svijetom i raditi offline.
Pravnici i odvjetnici
Možda vam je čudno što su na popisu profesija ugroženih pojavom umjetne inteligencije pravnici i odvjetnici, no napredna tehnologija može pomoći korisnicima u vezi niza pravnih pitanja. Odvjetnici su se i do sada oslanjali na izvore poput Lex Machina da predvide sudske presude i Quick Check za pretraživanje dodatnih i relevantnih pravnih izvora.
Poboljšana tehnologija mogla bi ubuduće pregledavati ugovore, a chatbotovi bi mogli davati pravne savjete te pomoći mnogima koji si ne mogu priuštiti odvjetnike zbog njihovih skupih naknada. Primjerice, ChatGPT bi mogao napisati žalbu na rješenje nekog postupka. Iako to može biti od pomoći, ChatGPT ne može interpretirati zakon, povezati činjenice s postojećim zakonima ili primijeniti moć uvjeravanja što je od izuzetne važnosti u pravosuđu. Nema bojazni za pravne profesionalce.
Ilustratori
Kada je Ammaar Reshi napisao i ilustrirao slikovnicu "Alice and Sparkle" u samo 72 sata radeći sve pomoću dva AI alata - ChatGPT i Midjourneya, umjetnici diljem svijeta su digli bunu. Tvrdili su da AI koristi njihove radove kako bi stvorio vlastite jer u MidJourneyju možete upisati ime umjetnika kojeg želite da oponaša. Stvar s autorskim pravima tu počinje biti važna.
Osim Midjourneya, popularni AI generatori za umjetnost su DALL-E (također u vlasništvu OpenAI tvrtke koja stoji iza ChatGPT-a), Stable Diffusion i Avatarai.me. Isprobate li neke od ovih alata, bit će vam potrebno neko vrijeme da dobijete željene vizuale, jer morate do u detalj navoditi kakav vizual želite. I nakon svega nije posve ni nemoguće da oni neće biti bez neke greške kao što je npr. čudna šaka.
Možda su od svih navedenih zanimanja ilustratori ipak najugroženiji jer su AI art generatori zaista sve bolji.
SEO stručnjaci
ChatGPT i slični modeli utjecat će i na SEO (optimizaciju web stranica za tražilice), no SEO stručnjaci se još uvijek ne moraju bojati da će ostati bez posla. Iako ChatGPT može napraviti istraživanje ključnih riječi i izraditi strategiju izrade sadržaja, nakon čega može napisati i stotine tekstova, SEO se ipak ne svodi samo na to.
Chatbot ne može napraviti tehnički analizu web stranice, ne može pogoditi namjeru korisnika koji pretražuje te obogatiti stručan tekst nizom primjera iz prakse i biti u tijeku s novostima. Jer chatbotovi nisu spojeni na Internet, a kao što sam već napisala, ChatGPT nema informacije nakon 2021. godine.
A kod SEO optimizacije upravo je stalna mijena - promjene se događaju jako često i treba ih primijeniti, a tekstove ažurirati svježim podacima. Kako će onda AI napraviti istraživanje ključnih riječi za proteklo svježe razdoblje, napisati stručan tekst koji vrijedi u trenutku čitanja ili primijeniti nove SEO smjernice?
Osim toga, Google ne voli sadržaj kojeg je stvorila mašina jer mašine nisu kreativne, već samo dobro pronalaze i poslužuju već postojeće informacije. Sadržaj koji je proizvela umjetna inteligencija moći će se detektirati te bi je Google mogao lako maknuti s rezultata pretraga. Jedan student s Princetona već je razvio i aplikaciju koja uspješno detektira tekstove nastale putem ChatGPT-a, a priča se i o AI watermarkingu.
Uostalom, ako sav sadržaj bude pisao chatbot koji zapravo sastavlja tekstove iz već postojećih, postoji bojazan da nećemo dobivati nikakve nove informacije, odnosno da će svi tekstovi nalikovati jedno drugima. Recimo da ChatGPT-u date naredbu da napiše tekst od 500 riječi na temu dječjih pelena. Ali što ako ti isto napravi još 100 ljudi? Istu logiku primijenite na bilo koju temu u bilo kojoj niši. Botovi će svima davati gotovo identične tekstove. Bez čovjeka nema jedinstvenog sadržaja, a upravo je originalan, stručan i jedinstven sadržaj ona vrsta sadržaja koju Google voli i gura visoko među rezultatima pretrage.
No u priču se sada ubacio i Microsoft koji planira u svoju tražilicu Bing ugraditi ChatGPT te tako izazvati dominantni Google. Ostaje za vidjeti kakve će se promjene dogoditi na polju pretraživanja, no za sada su SEO stručnjaci itekako sigurni.
Zaključak?
Kako je bivši Bloombergov kolumnist Noah Smith napisao, budućnost leži u suradnji čovjeka i umjetne inteligencija po tzv. „sendvič modelu“:
- Čovjek daje naredbu (kruh)
- AI stvara izbor opcija (sastojci)
- Čovjek odabire opciju, editira i doda stvari koje još želi (kruh)
Mooreov zakon uči nas da je rast tehnologije eksponencijalan, ali i da se sa svakim ugaslim zanimanje stvori novi. Prilagodit ćemo se novom vremenu kao što su se i naši preci prilagodili mnogim novitetima.
Ne trebamo se bojati pametnih mašina, već ih moramo naučiti pametno koristiti. Opustite se, nije tako strašno kako se možda trenutno čini.