Hrvati vole istraživati, čitati vijesti, ali nisu skloni bankarenju

Internet je u današnje vrijeme potreba i stalna veza sa svijetom. Jednostavno, oni koji nisu online teško da se mogu uključiti u bilo kakav biznis, poslovati i prodavati bilo usluge ili konkretne proizvode. Ali internet je kod većine nezamjenjiv i kada se radi o održavanju društvenih odnosa ali i društvenih kontakata. Promjene su tu, online svijet je već ugrađen u svakodnevicu. Statističari Europske unije neprekidno bilježe povezanost sa sve više kriterija koje ubacuju u svoja istraživanja.

Prema posljednjem izvješću, upakiranom u publikaciju o digitalnom gospodarstvu i društvu, kaže se da je u 2016, 85 posto kućanstava zemalja EU imalo pristup internetu, dok je 2010. godine taj postatak bio znantno niži – 70 posto. Pritom u gradskim područjima taj postotak iznosi 88 posto, dok su ruralne sredine na 80 posto povezanosti online.

Nije im koristan

Oni koji nemaju pristup internetu, kaže istraživanje, smatraju ga nekorisnim, i to njih 47 posto, a 42 posto onih koji nemaju pristup tvrdi da razlog leži u tome što nemaju potrebnih vještina da bi ga koristili. Kada se radi o vezi, fiksni broadband internet priključak ima 74 posto korisnika, dok ona kućanstva koja koriste mobilni broadband sada su na 41 posto, što je izniman skok za razliku od 2010. kada je on iznosio tek 10 posto.

Podaci u publikaciji pokazuju i da se ponašanje na internetu razlikuje od države do države članice EU, pa su, primjerice, prošle godine internetski telefonski i videopozivi bili najpopularniji među Bugarima. Njih čak 80 posto koristi videopozive, dok primjerice u Hrvatskoj taj postotak iznosi manje od polovice ili 45 posto. Kada se radi o društvenim mrežama, pravi ovisnici su, prema statistici, Mađari kojih 83 posto koristi internet za švrljanje Facebookom, Twitterom, Instagramom i ostalim mrežama. Hrvati su, kaže Eurostat, nešo manje skloni društvenim mrežama, njih 69 posto koristi internet u tu svrhu. Finci su fanovi internetskog bankarstva, njih 92%, čini se, više uopće ne odlazi u fizičke poslovnice banaka, dok Hrvatska u tome ipak zaostaje jer samo 53 posto koristi internet za bankarenje, što je ispod prosjeka EU koji iznosi 59 posto. Litavci su skloni vijestima, Eurostat kaže da su upravo oni najviše čitali online vijesti ili njih 93 posto. No, Hrvati su u tome u samom vrhu, jer postotak čitanja portala i vijesti je kod nas na visokih 91 posto. Isti takav postotak imamo kada se radi korištenju interneta zbog informiranja o proizvodima i uslugama. Pomalo čudi da samo 30% korisnika u Hrvatskoj koristi internet za putovanja.

Mobiteli su glavni gadget

Dok 28 posto Hrvata internet koristi za slušanje glazbe, što vjerojatno možemo zahvaliti tome da kod nas nema velike konkurencije stream servisa. Vezano za e-commerce (trgovinu), podaci Eurostata pokazuju da je u EU prošle godine 66% korisnika interneta kupovalo online, dok je taj postotak u Hrvatskoj 45%. Među zemljama članicama, najviše tvrtki koje se najčešće bave elektroničkom prodajom je u Irskoj, 30%, Danskoj 29 te u Njemačkoj i Švedskoj po 28%.

Osam od 10 korisnika u EU internetu je prošle godine pristupalo pomoću mobilnih telefona, i to pametnih telefona, koje je lani koristilo gotovo 80% korisnika u EU, od kojih najviše u dobi od 16 do 24 godine, dok ih je 64% za pristup internetu koristilo i/ili laptope/notebooke, 54 posto stolna računala, a 44 posto tablete.