Zadnjih nekoliko godina zapravo nije nimalo lako prognozirati tehnološke trendove na razini godine. Nije stvar u tome da se trendovi brzo mijenjaju ili promijene smjer, već se pojave neki sasvim novi često do tog trenutka potpuno nepoznati. Pogledajte samo virtualnu i poboljšanu stvarnost. Svake se godine viče “evo sad će!”, no dosad je ta tehnologija ostala ne razini gotovo kurioziteta. No velike kompanije moraju imati neke smjernice koje će im barem donekle odrediti strategiju u konkretnoj godini. Tako je Ericsson uobličio u jednom dokumentu razmišljanja o glavnih deset tehnoloških trendova koji će imati izravan utjecaj na kupce ove godine.
Virtualni osobni pomoćnik
ConsumerLab izvješće objavljuju već osam godina, a temelje ga na razmišljanjima 5097 tehnološki osviještenih korisnika, urbanih ranih usvojitelja tehnologije iz deset svjetskih gradova. Pametno, jer na kraju je upravo korisnik taj koji definira trendove koje poslije prate korporacije poput Ericssona. Po Ericssonovu izvješću ova golema masa ispitanika smatra kako je ključna riječ u tehnološkim trendovima automatizacija. Taj pojam ne bi se smio u bliskoj budućnosti shvaćati na doslovan način, automatizacija temeljena na umjetnoj inteligenciji može imati sasvim posebno značenje.
Predviđa se kako će se konačno do kraja iskoristiti svi senzori kojima već danas raspolaže prosječan smartphone. On bi mogao postati “svjestan” vaše prisutnosti, ali i osobnosti, raspoloženja. I to do te mjere da će vas razumjeti čak i bolje od vlastitih prijatelja. Ako doista bude tako, onda bi takav uređaj mogao reagirati po prirodi stvari, a ne po vašoj komandi. Dakle, bio bi automatiziran do prilično visoke razine. Prema glasu ili kretanju zjenice oka moći će zaključiti kakvog ste raspoloženja i onda shodno tome reagirati, bez toga da vi uređaju izdate bilo kakvu uputu. Ozbiljan udio ispitanika sklon je vjerovati savjetima koje bi im ponudio njihov smartphone ili osobni pomoćnik čak i onda kada je riječ o pravnim stvarima ili o zdravlju. Međutim, Ericssonovi ispitanici upozoravaju i na jednu zanimljivu mogućnost – što ako je u domu nekoliko virtualnih osobnih pomoćnika zasnovanih na osobnoj inteligenciji? Nije im nezamisliv scenarij da u kući dođe i do svađe jer, primjerice, Appleova Siri mogla bi savjetovati jedno, a Amazonova Alexa nešto drugo. Prisjetili smo se kako je taj scenarij zapravo već viđen. Među najsimpatičnijim likovima u Ratovima zvijezda jesu C3PO i R2D2, čija se mišljenja često – sukobljavaju.
Trebalo bi, prema tome, voditi računa o tome da osobni savjetnici ipak budu kompatibilni. Mnogo je korisniji scenarij u kojem bi virtualni pomoćnici vodili kućno računovodstvo, odnosno plaćali račune umjesto vas. Realno, taj dosadni scenarij svima nam pomalo ide na živce, a mogu??e su i pogreške koje mogu dovesti do neke neugodnosti. Pa još kada bi se to proširilo i na vođenje računa o garancijama kućanskih aparata. Nitko ne može reći kako mu ovo ne bi bilo od neke koristi, a u svakom bi slučaju donijelo još prijeko potrebnog slobodnog vremena. Međutim, pretjerano korištenje automatizacije moglo bi nas učiniti lijenima, pogotovo kada je riječ o korištenju sive mase. Tu se pojavljuje vrlo zanimljiva statistika – 34 posto ispitanih odabralo bi zdravi jelovnik osmišljen od umjetne inteligencije virtualnog pomoćnika, samo 25 posto povjerovalo bi pravom nutricionistu.
Ide se tu i dalje, 57 posto želi da smartphone ima mogućnost “osjetiti” da ste bolesni prije nego što to uvidite sami, 54 posto želi tako predvidjeti stres. Pa kako ćemo onda uopće znati kako se točno osjećamo? Hoćemo li kod doktora ići samo zato što nam je to poručio smartphone ili neki drugi virtualni pomoćnik? U svakom slučaju, prekomjernom uporabom umjetne inteligencije postat ćemo lijeni i u ovim sferama, a uz to ćemo malo pomalo gubiti i sposobnost kritičkog mišljenja. Od ovoga je daleko spekulativniji scenarij prema kojem nas aplikacije u smartphoneu ili nekom drugom uređaju – špijuniraju. I to je već danas u velikoj mjeri točno. Algoritmi koje danas koriste Google ili Facebook takvi su da će potiho prema vama usmjeriti oglase u odnosu na pojmove koje pretražujete ili kakav sadržaj pregledavate. Kod ispitanih postoji bojazan da se slična stvar događa i kada razgovarate iako nema nikakvih dokaza da se to doista događa. No, izgleda kako je cijela panika oko slučajeva Cambridge Analytica, navodnog ruskog miješanja u američke predsjedničke izbore, dovela do situacije da se pametni telefoni upotrebljavaju opreznije. Nemaju osjećaja zaštićenosti jer ionako svaki današnji smartphone ima barem desetak aplikacija koje traže različite podatke kako bi bolje funkcionirale, a vi im to i dopuštate.
Smartphone kao naš avatar
Logično je postaviti pitanje traže li te aplikacije više podataka nego što im zaista treba? Te ako je tako, što će im ti podaci? I četvrta točka koja se navodi u Ericssonovu izvješću ima veze s čuvanjem osobnih podataka. Riječ je, pogađate, o GDPR-u koji je lani uvela Europska Unija, no koji je, kako misli čak 47 posto ispitanika, doveo do toga da se za internet treba pronaći novi poslovni model. Solidnih 49 posto ispitanika iskazuje nezadovoljstvo čekanjem na to da se najprije učita njima namijenjen oglas prije nego što se pojavi stranica. Da ne govorimo o praktično konstantnoj obavezi klikanja na nekakav prozorčić na kojem piše “slažem se”. Čak 42 posto smatra da se internet mora iz temelja promijeniti, odnosno da je ovakav kakav je sada jednostavno – pokvaren. Poboljšana ili virtualna stvarnost koju smo spomenuli na početku ovog teksta mogla bi konačno pronaći primjenu i to doista u doslovnom smislu te riječi. Jer 60 posto ispitanih rado bi posjedovalo nešto poput Google Glassa, odnosno naočala na čijim će se staklima vrtjeti upute o tome kako nešto popraviti, a čak 56 posto misli da bi tako moglo naučiti plesati.
Koristeći kakav napredniji AR/VR uređaj, mogli bismo čak naučiti i kuhati ili popraviti komad namještaja iako nikada u ruci nismo držali čekić. Ispitanici u omjeru od 48 smatraju da će ta tehnologija uskoro omogućiti vjernu reprodukciju njihova lica i tako stvoriti avatare. Iako zapravo već dugo možemo biti na dva mjesta u isto vrijeme, dovoljan je za to najobičniji telefon kojim zovemo s jednog mjesta, a angažirani smo razgovorom na nekom udaljenom drugom mjestu, dok je naš vjeran prikaz u prostoru nešto sasvim drugo. Postoji i problem – što ako se dogodi da nam avatar netko ukrade i iskoristi ga u pogrešne svrhe?
Vjerojatno najpozitivniji trend koji je prepoznat ispitivanjem korisnika širom svijeta jest onaj u kojem su oni zahvaljujući umjetnoj inteligenciji postali ekološki svjesni. Neko vrijeme već traje hype zdravog života koji se prati putem pametnog sata ili telefona, a čini se da će se to proširiti i na zagađenje. Nekih 39 posto ispitanih želi da im smartphone mjeri i ekološki otisak koji ostavljaju. Savršeno je jasno kako 24 milijuna ispitanih visoka očekivanja ima od 5G povezivosti koja bi morala dovesti do sasvim novih razina automatizacije svakidašnjeg života. Za definiranje ovog trenda korištena je anketa koja je obuhvatila 72.067 korisnika smartphonea u 50 zemalja.