Inovacije, bilo da dolaze s područja znanosti ili industrije, iznimno su važne za pokretanje i razvoj svakog društva. Ljudi koji rade na tome da nam život bude ljepši i ugodniji svake godine za svoja postignuća dobivaju brojne nagrade. Jednu od najprestižnijih europskim inovatorima dodjeljuje Europski ured za patente. Na nedavno održanoj ceremoniji u Amsterdamu nagrađeno je 12 inovatora, a jednu od najvažnijih nagrada dobio je francuski znanstvenik Patrick Couvreur. On i njegov tim razvili su kapsule čiji je glavni cilj napadati tumorske stanice a da ne oštećuju zdravo tkivo. Velik je to izum za znanost koji pruža novu nadu u kvalitetnije liječenje oboljelih. S obzirom na to da je kemoterapija već gotovo 100 godina jedini relativno uspješan i priznat način liječenja raka, nanokapsule su toliko očekivan napredak u borbi protiv te opake bolesti.
Patrick Couvreur, belgijski znanstvenik
Alternativa kemoterapiji - kapsule koje su jedva vidljive našem oku
U borbi protiv raka znanstvenici su oduvijek sanjali o stvaranju \"čarobnog metka\" koji bi mogao ukloniti štetne stanice a da ne oštećuje zdravo tkivo. Taj je san nedavno postao stvarnost zahvaljujući istraživačkom timu pod vodstvom Belgijca Patricka Couvreura koji na Kemijsko-biotehnološkom fakultetu u Parizu uz pomoć nanotehnologije stvara novi lijek. Njegova pozornost sada je usmjerena na modificiranje postojećeg antitumorskog lijeka gemcitabinea kojem se uz pomoć skvalena učinkovitost u borbi protiv tumorskih stanica povećava i do 10 puta. Novi lijek, za koji su Couvreur i njegov tim nedavno u Amsterdamu dobili priznanje za najbolju inovaciju u kategoriji istraživanja, patentiran je 2011. godine, a trenutačno je u trećoj fazi istraživanja. Bude li sve išlo prema planu, regulatori bi ga trebali odobriti 2015. ili 2016. godine. Nanokapsule koje je stvorio Couvreur velike su između 10 i 1000 nanometara, a kroz tijelo putuju a da ih ono ne apsorbira ili brzo otapa kao što je to slučaj s drugim lijekovima. Umjesto toga nanokapsule svoj sadržaj oslobađaju puno kasnije, što im omogućava duže djelovanje na tumorske stanice koje prepoznaju i uništavaju ih bez štete za organizam. Omotane su polimerima, što je velika prednost jer ljudski imunološki sustav ne prepoznaje lijek prije nego se on oslobodi iz spremnika. S obzirom na izrazito malu veličinu kapsula, moguće je njihovo putovanje cijelim tijelom i prolazak čak i kroz krvno-moždanu barijeru.
José Luis López Gómez, španjolski inovator
Skretanje brzih vlakova u zavoje više nije opasno
Još jedan velik napredak za znanost i naš svakodnevni život, ali u potpuno drukčijoj kategoriji ostvario je Španjolac José Luis López Gómez. Njega je na dodjelama nagrada europskim inovatorima u Amsterdamu mnogobrojna publika nagradila za rad na povećanju sigurnosti vožnje brzim nagibnim vlakovima koji u velikom broju zemalja postaju sve važnija prijevozna sredstva.
Tehnologija koju je stvorio koristi elektronički sustav kako bi precizno izračunala poziciju kotača vlakova na tračnicama, ali i mehanički sustav koji postavlja kotače u optimalnu poziciju kada vlak ulazi u zavoj. Sigurnosti pomaže i stalno motrenje brzine kojom se kotači okreću. S obzirom na munjevite brzine kojima vlakovi u razvijenim europskim zemljama voze, Lopezova tehnologija od iznimne je važnosti za udobnost putnika i njihovu sigurnost, pogotovo u trenucima kad vlakovi ulaze u potencijalno opasne zavoje na prugama. Ovakav sustav sigurnosti već primjenjuje tvrtka Talgo, glavni partner nagrađenog inovatora. José Luis pomogao je toj španjolskoj kompaniji da postane jedna od vodećih u svijetu kad je riječ o proizvodnji brzih nagibnih vlakova. Iz njihove tvornice na pruge ih je dosad poslano 2517, a taj će broj stalno rasti.
Očekuje se da će ih do 2014. biti 3700 s obzirom na to da će u iduće dvije godine takva prijevozna sredstva, koja se kreću brzinom i do 300 kilometara na sat, koristiti čak 24 zemlje svijeta među kojima Hrvatske, nažalost, još nema. Iako nas nema i iako su vlakovi kod nas ponekad tek nešto brži od traktora, dobro zvuče vijesti da će intenzivni radovi na prugama Zagreb – Tovarnik i Zagreb – Rijeka u bliskoj budućnosti ipak ubrzati naše vlakove koji će moći voziti i do trenutačno teško dostižnih 160 kilometara na sat. Ne brzo kao u Kini ili Njemačkoj, ali ipak znatno brže od onoga što sada imamo. Možda će inovacija Joséa Luisa jednoga dana od pomoći biti i u našem željezničkom prometu.
Claus Hämmerle i Klaus Brüstle, austrijski inovatori
Glasno lupanje vrata može se zauvijek spriječiti
Inovacije ne staju samo na istraživanju i industriji, one su vrlo bitne i za svaki dom i postoje čak i na mjestima gdje ih ne biste očekivali. Upravo su zato na manifestaciji European Inventor Awards ove godine pobjedu odnijela dvojica mlađih austrijskih inovatora čija je specijalnost namještaj. Claus Hämmerle i Klaus Brüstle odlučili su nam život učiniti puno tišim i to pomoću sustava za ugodnije zatvaranje vrata na kućama, stanovima, kuhinjskim elementima, ormarima... Proizvela ga je austrijska kompanija Blum, nosi ime Blumotion, a funkcionira pomoću klipa koji se pokreće unutar cijevi napunjene hidrauličnom tekućinom koja omogućava vratima da se zatvore nježno. Izum je već doživio uspjeh u svijetu i pomogao mnogima da stanu na kraj lupanju vrata, bilo da je riječ o propuhu, lošoj izvedbi ili neopreznom korištenju. Blumotion je najprije bio namijenjen kuhinjama koje su danas stilizirane i često minimalističke.
Claus i Klaus željeli su im dodati detalj koji će ih učiniti još profinjenijima, a od kuhinja došli su do toga da je Blumotion sada već moguće ugraditi u bilo koji komad namještaja. Zahvaljujući tome tvornica Blum zarađuje 1,3 milijarde eura godišnje i osigurava posao za 5500 radnika s tendencijom rasta. Oko četiri posto prihoda investira se u istraživanja i inovacije, a svoje proizvode Blum izvozi u više od 100 zemalja svijeta. Poseban je naglasak stavljen na tržišta u razvoju pa je tako 2011. i 2012. godine uloženo čak 84 milijuna eura za otvaranje prodajnih lokacija u Ukrajini i modernog distribucijskog centra na dalekom Novom Zelandu.
U Austriji je otvoreno novih sedam tvornica, a još po tri u Poljskoj, SAD-u i Brazilu. Sustav tihog zatvaranja vrata nešto je što će mnogi smatrati ne tako bitnim, ali za Hämmerlea i Brüstlea važno je postignuće koje je već doživjelo velik uspjeh, a nema sumnje da ono najbolje za njih tek dolazi.
>> Od solarnog automobila do eko vrcaljke i višenamjenskog pecala