Stručna konferencija Energy Market Forum (EMF), održana u utorak u zagrebačkom kongresnom centru Forum, od svog je pokretanja 2013. godine postala etabliranim mjestom susreta vodećih kompanija hrvatskog energetskog tržišta, kao i predstavnika nadležnih regulatornih tijela, znanstvene zajednice te državnih institucija.
Kako je u uvodnom obraćanju potvrdio Vladimir Nišević, glavni urednik Poslovnog dnevnika koji je i organizator foruma, EMF se pozicionirao kao mjesto za dijalog najvažnijih domaćih tržišnih igrača, neovisnih profesionalaca i uglednih stranih eksperata koji raspravljaju o razvoju regionalnog energetskog tržišta i mogućim rješenjima tih problema.
– Već pet godina stavljamo energetiku u fokus i progovaramo o stanju na tržištu. Od početka ukazujemo na probleme unutar ovog sektora, ali s ovog mjesta želimo poslati i neke poruke optimizma. Jedna od takvih je da energetika u Hrvatskoj zaista može postati zamašnjakom nacionalnog gospodarstva – poručio je Nišević.
Ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić podsjetio je na potpisivanje Memoranduma o suglasnosti zajedničkog pristupa uspostavi trajnog dvosmjernog kapaciteta, u kontekstu inicijative zemalja srednje i jugoistočne Europe (CESEC) o povezivanju plinskih sustava, iz lipnja ove godine. Razaznaju se planovi kojima ćemo Hrvatsku učiniti integralnim dijelom europskog energetskog tržišta. Svakako bismo trebali težiti povećanju proizvodnje svih energenata, poručio je. Riječi je bilo i o 20 – postotnom smanjenju emisije ugljičnog dioksida na razini EU, kao i drugim ciljevima, načelima i prioritetima za koje je najavljeno usklađivanje.
Sigurnost opskrbe
– Tijekom 2018. godine pristupit ćemo izradi energetske strategije i naša će buduća energetska politika biti usuglašena s niskougljičnog razvoja. Zajednički cilj je povećanje energetske neovisnosti i sigurnost dobavnih pravaca, što se nameće i kao jedan od prioriteta EU. Usto, zalažemo se i tržišnu utakmicu koja će prije svega proizaći iz nešto liberalnijeg okvira – dodao je ministar Ćorić.
Antonija Glavaš, članica Uprave i izvršna direktorica zadužena za uvoz trgovinu i opskrbu u Prvom plinarskom društvu, ponovila je da svi očekuju deregulaciju cijena na tržištu. – Kada pričamo o javnoj usluzi i reguliranoj cijeni plina uvijek je najbitnija sigurnost opskrbe. Cijene bi trebale ostati na ovim razinama i PPD je zainteresiran za projekt LNG-a na Krku. No, mi djelujemo na tržištu pa uz sigurnost opskrbe vodimo računa i o ekonomskoj isplativosti, a u ovom trenutku cijena LNG-a koju smo dobili su oko 20-ak posto skuplje u odnosu na one koje možemo kupiti na tržištu. U konačnici, radi se o važnom projektu, ali treba razmisliti i o ekonomskoj računici – rekla je A. Glavaš. Dodala je i da je ključno uvesti stabilan zakonski okvir koji se neće često mijenjati. Postupnoj liberalizaciji tržišta nadaju se i u Ini, potvrdio je direktor Službe trgovine prirodnim plinom u Damir Škugor.
Posljednjih godinu dana u javnosti se uvelike spekulira o rastu cijene električne energije za građane, a kao glavni uzrok za to se navodi rast naknada za obnovljive izvore energije (OIE).
HEP ima najveći gubitak
– Projekti obnovljivih izvore energije u Hrvatskoj mogli biti tržišno isplativi i bez premija, ali u slučaju povoljnog modela financiranja, uz potporu iz fondova EU i male kamate. Pod postojećim uvjetima je to teško. Ne treba se bojati tržišta – zaključuje Tonči Panza iz Zajednice za obnovljive izvore energije.
Jedna od ključnih zamjerki opskrbljivača električnom energijom je solidarna naknada za koju se procjenjuje da je tržištu uzela oko 200 milijuna kuna profita godišnje. Srazmjerno udjelu, najveći gubitak ima HEP, a ostali manji oko 20 milijuna kuna godišnje.