TEHNO SINGULARNOST

Kad strojevi nadvladaju ljudsku vrstu

Foto: Promo
Kad strojevi nadvladaju ljudsku vrstu
06.04.2014.
u 14:00
Što je zapravo tehnološka singularnost? Ukratko, riječ je o hipotetskoj situaciji u bliskoj budućnosti u kojoj umjetna, odnosno računalna inteligencija dosegne, a zatim prestigne razinu ljudske inteligencije te ubrzano nadograđuje samu sebe
Pogledaj originalni članak

Kada je tehnološki gigant Google nedavno objavio da je kupio Boston Dynamics, tvrtku koja razvija napredne robote (i usput surađuje s američkom vojskom), u javnosti i medijima brzo su se raširili paranoični scenariji. Internetska zajednica raspisala se kako nas čeka scenarij Terminatora i “sudnji dan” te kako je Google na putu da stvori svojevrsni ekvivalent Skyneta, zle umjetne inteligencije koja je u popularnom filmskom serijalu gotovo istrijebila ljudsku rasu. Po svemu sudeći, nećemo se tako skoro riješiti Frankensteinova kompleksa, odnosno straha da će se naši strojevi jednog dana okrenuti protiv nas.

Umjetna inteligencija i “svjesna” računala odavno su motiv u književnom i filmskom svijetu, što je odraz modernih vremena u kojima tehnologija grabi brzim koracima naprijed, a mediji svakodnevno pišu o novim superračunalima i napretku u razvoju robotike. Uz umjetnu inteligenciju nerijetko se veže i vrlo zanimljiva ideja tehnološke singularnosti koja je zadnjih dvadesetak godina posebno popularna u SF literaturi i teoretičarskim krugovima, a u novije vrijeme pojavljuje se i kao filmski motiv, no još uvijek ne previše izrazito.

Što je zapravo tehnološka singularnost? Ukratko, riječ je o hipotetskoj situaciji u bliskoj budućnosti u kojoj umjetna, odnosno računalna inteligencija dosegne, a zatim prestigne razinu ljudske inteligencije te ubrzano nadograđuje samu sebe istovremeno drastično mijenjajući svijet kakav poznajemo. Što se u tom trenutku događa s ljudskom rasom? Na to pitanje ama baš nitko sa sigurnošću ne može odgovoriti jer umjetna inteligencija može biti toliko strana i drugačija od nas da i njeni motivi mogu biti sasvim nerazumljivi i nedokučivi. U optimističnom scenariju ljudi obilato koriste blagodati iznimno napredne tehnologije i žive u svojevrsnoj utopiji, a u onom apokaliptičnom – naša civilizacija biva potlačena od strojeva ili potpuno uništena.

Pojam tehnološke singularnosti popularizirao je početkom devedesetih ugledni SF pisac Vernon Vinge premda je sličnih ideja bilo još sredinom 20. stoljeća kada je i počeo razvoj računalne tehnologije. Vinge je prije dva desetljeća objavio kontroverzni esej “Dolazak tehnološke singularnosti” u kojem je opisao moguće uzroke i posljedice naglog tehnološkog razvoja i postljudske budućnosti, ne isključujući pritom mogućnost nestanka čovjeka, barem u onom obliku u kojem trenutačno postoji. Međutim, valja napomenuti da on ne odbacuje mogućnost da se tehnološka singularnost uopće ne dogodi.

Vinge se i inače u svojim književnom djelima često dotiče virtualne stvarnosti i umjetne inteligencije, a zanimljivo je da njegov roman “Na kraju duge” iz 2006. godine govori o bliskoj budućnosti u kojoj su pametne leće za proširenu stvarnost i nosiva tehnologija u kratkom roku drastično promijenile društvo i civilizaciju. Upravo te tehnologije danas su vruća tema u stvarnom svijetu, pogotovo nakon što je Google najavio svoje “pametne naočale”, ali i leće (premda njihova svrha nije “proširivanje” stvarnosti nego mjerenje razine glukoze kod dijabetičara). Svijet iz Vingeova romana, koji bi vrlo lako mogao postati i naša stvarnost, pritom je na rubu singularnosti, uz neizvjesnost što ona donosi ljudskoj vrsti kojoj kontrola nad tehnologijom može vrlo lako izmaknuti iz ruku.

Optimističniji pogled na cijelu stvar ima pak poznati futurolog i inovator Ray Kurzweil, svojevrsni mesija tehnološke singularnosti, koji smatra da će kibernetika, virtualna stvarnost, nanotehnologija i umjetne inteligencije poboljšati i produljiti ljudski život te svijet približiti utopiji. Doduše, Kurzweil se nerijetko nalazi na udaru kritika zbog svojih radikalnih predviđanja, ali znakovito je da je upravo on prije dvije godine završio kao zaposlenik Googlea angažiran na projektima vezanim uz strojno učenje i procesiranje jezika.

A kakva je vizija tehnološke singularnosti u sedmoj umjetnosti? Ne baš vedra. Već spomenuti Terminator zamišlja budućnost u kojoj je računalna inteligencija stvorila armiju kiborga s ciljem istrebljenja ljudske rase, pri čemu se ne ustručava mijenjati povijest i stvarati vremenske paradokse. Matrix prikazuje sličnu budućnost, jedino što inteligentnim strojevima nije baš u interesu da ljudi izumru jer im služe kao izvor energije.

Japanski anime klasik Ghost in Shell propitkuje pak koje je značenje ljudskosti i identiteta u svijetu u kojem su kiborška tijela svakodnevica, a umjetne inteligencije spontano nastaju u tajnim postrojenjima. Čak i nekad vrlo optimistični Steven Spielberg u svom podcijenjenom djelu A.I. Umjetna inteligencija daje viziju daleke budućnosti u kojoj na Zemlji obitavaju iznimno napredni roboti, dok je ljudska rasa relikt prošlosti.

U naša kina krajem siječnja dolazi još jedan film koji se bavi tehnološkom singularnošću premda na prvi pogled uopće ne djeluje tako. Oskarovski kandidat “Ona” u režiji Spikea Jonzea u suštini je uvrnuta priča o ljubavnoj vezi između čovjeka (Joaquin Phoenix) i inteligentnog operativnog sustava (kojem glas posuđuje Scarlett Johansson), smještena u blisku budućnost koja zbog svog stiliziranog retroizgleda i ne izgleda pretjerano realistično. Ali popularni tehnološki portal Mashable proglasio je Jonzeov uradak najboljim filmom o singularnosti ikad, ali ovdje nećemo navesti obrazloženje jer bismo morali otkriti i ključne preokrete u radnji filma (savjet: pozorno pratite dijaloge između glavnog lika i njegove virtualne ljubavi). U Mashableovu tekstu, međutim, ističe se da pojedina tehnološka rješenja viđena u filmu u određenom obliku postoje već danas poput glasovnog upravljanja računalnim uređajima i konverzacijskog pretraživanja, a što su možda prve naznake da je tehnološka singularnost na pomolu i u stvarnom svijetu. Imate pravo samo jednom pogađati koja se kompanija najčešće spominje u spomenutom članku. Slučajno ili ne, u kinima će uskoro osvanuti još jedan film koji se poigrava motivom singularnosti. Transcendence, čija je premijera zakazana za travanj, govori o znanstveniku (Johnny Depp), koji prebacuje svoj um u računalo, što mu donosi nevjerojatne moći, a kao što to obično biva, stvari na kraju krenu po zlu. Premisa poprilično podsjeća na film Čovjek kosilica koji je bio popularan početkom devedesetih premda osim zanimljivih digitalnih efekata nije nudio nešto posebno više. Nedavno objavljeni foršpan za Transcendence sugerira da je ipak riječ o potencijalno zanimljivom filmu. Tema je ionako vrlo aktualna, a hollywoodski producenti dobro znaju kako moderne fobije i paranoje upakirati u utrživu robu.

>> Joaquina Phoenixa nakon ljubavnog kraha zavodi glas i um Scarlett Johansson

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 1

DU
Deleted user
21:07 06.04.2014.

zanimljiv članak. Šteta što Asimov nije spomenut kao predvodnik tematike.