Zrakoplovna tvrtka Harbor Air sa sjedištem u Kanadi objavila je da postigla još jednu veliku prekretnicu u svom projektu razvoja potpuno električnog hidroaviona. Njihov prototip zrakoplova završio je svoj prvi testni let od jedne do druge zračne luke, na ruti dugačkoj 72 km, od Richmonda do Sidneya na otoku Vancouver, i to u 24 minute. Prototip prvog potpuno električnog komercijalnog zrakoplova na svijetu odradio je svoj prvi testni let još 2019. i od tada obavlja redovite kratke testne letove iz svoje baze u Richmondu. Riječ je o zrakoplovu De Havilland Beaver koji je naknadno opremljen električnim motorom od 750 konjskih snaga koji je izradila tvrtka MagniX iz Sjedinjenih Država. U tijeku je certificiranje sustava električnih motora i baterija koji bi trebali odobriti Transport Canada i US Federal Aviation Authority, a u tvrtki se nadaju da će se to dogoditi u roku “jedne do dvije godine”, navodi se na njihovoj web-stranici. Tvrtka kaže da je zbog toga što primarno koristi manje zrakoplove na kraćim letovima pogodna za razvoj električnog pogona te se nadaju da će s vremenom preinačiti cijelu svoju flotu.
Zrakoplovne tvrtke trenutačno su u utrci za razvojem nove tehnologije kako bi zrakoplove učinile održivijima, ekonomičnijima za korištenje, tišima i s manjim emisijama ugljika. Slično kao hibridni automobili koji koriste i gorivo i električnu energiju, u posljednjem desetljeću zahuktao se razvoj hibridnih i potpuno električnih aviona, a sljedeći korak je da oni postanu komercijalni.
Koliko je brz razvoj električnih aviona? Prema Nacionalnom laboratoriju za obnovljivu energiju (NREL), procjenjuje se da je 2022. u tijeku bilo 170 projekata hibridnih zrakoplova, što je gotovo dvostruko više od broja projekata u 2018., prenosi BBC. NREL predviđa da bi tržište ovih zrakoplova moglo zabilježiti snažan rast počevši od 2028. te očekuje debi električnih zrakoplova s 50 do 70 sjedala. Jedan od prvih igrača jest Pipistrel, slovenska zrakoplovna tvrtka koja je 2011. godine osvojila nagradu od 1,1 milijun dolara na natjecanju za “zeleni let” pod pokroviteljstvom NASA-e i od tada je nastavila razvoj nekoliko vrsta električnih zrakoplova. Do danas tvrtka ima četiri električna zrakoplova na tržištu, a u partnerstvu s Textronom stvorila ih je još.
Velis Electro je revolucionarna letjelica koja je prema Pipistrelovoj službenoj web-stranici prvi zrakoplov s električnim pogonom s certifikatom. Odobren je za obuku pilota i prvi je koji podržava utikač za punjenje SAE AE-7D. U međuvremenu, u Ujedinjenom Kraljevstvu zrakoplovna tvrtka Faradair ima cilj postati pionirom u komercijalnom električnom zrakoplovnom prostoru, čineći komercijalni zračni promet ekološki prihvatljivijim i čak jeftinijim za putnike. Konceptualizirali su letjelicu s 19 sjedala koju bi pokretao ventilator koji pokreće električni motor. Ovaj bi avion imao trostruko krilo kako bi mogao uzlijetati i slijetati na kraćim pistama. Faradair ga naziva “letećim kombijem na nebu” i “najekološkijim zrakoplovom na svijetu”. Faradair predviđa da će Beha letjeti do 2027. Jedan od popularnijih električnih aviona koji su letjeli je Alice. Razvila ga je izraelska zrakoplovna tvrtka Eviation, a dizajniran je za let od 600 milja isključivo na električni pogon. S prototipom koji je izašao 2019., Eviation treba obaviti testne letove Alice 2022. Dok je putnički let u pripremi za Eviation, DHL je navodno naručio desetak aviona Alice koji će biti isporučeni 2024. Elektronički zrakoplovi dobro napreduju kada su u pitanju kraći domet i regionalna putovanja.
Električni zrakoplovi suočeni su s tri glavna izazova u utrci za komercijalizaciju. Prvo, udaljenost i domet su ograničeni. Električni zrakoplovi dobro se snalaze s letovima kraćih dometa, poput letova od grada do grada ili regije do regije, uglavnom zbog svoje snage baterije, koja je drugi izazov. Kako piše BBC, baterije za električne zrakoplove sadrže manje energije po kilogramu od tradicionalnih goriva za zrakoplove, što ih čini preteškima za pogon na veće udaljenosti. Dr. Andreas Strohmayer, koji vodi Institut za dizajn zrakoplova sveučilišta u Stuttgartu, kaže: “Specifična energija današnjih baterija daleko je od one koja bi vam trebala. Dobivamo oko 200 vati (sati) po kilogramu, a trebalo bi nam 1000 ili 1500. Dakle, daleko smo od onoga što bismo trebali za veliki zrakoplov.”
Treći izazov je regulacija. Hibridni i električni zrakoplovi spadaju u kategoriju napredne zračne mobilnosti, koja još nema konkretan regulatorni okvir. Usred ovih izazova zrakoplovna industrija neprestano se razvija i potencijal za ove električne zrakoplove raste. U rujnu 2021. NASA je donirala 254 milijuna dolara tvrtkama GE Aviation i MagniX za razvoj električnih aviona i uvođenje tehnologije u američke flote do 2035. Između inovacija za kopnena vozila i zrakoplove, utrka elektronike postaje sve veća i ubrzava se iz dana u dan.