Na početku konferencije Plin Energent budućnosti, koju je organizirao Večernji list u partnerstvu s Veleposlanstvom Ruske Federacije, uvodni govor održao je glavni urednik Dražen Klarić, koji je pozdravio sve prisutne. Istaknuo je kako će se na konferenciji razgovarati o LNG terminalu, o kojoj se u Hrvatskoj razgovara već 20 godina, ali i kako se nada kako za pet godina terminal više neće biti predmet razgovora. Prisutnima se obratio i veleposlanik Ruske Federacije Anvar Azimov. Naglasio je da živimo u povezanom svijetu te kako se vanjska politika Ruske Federacije fokusira na bolju suradnju sa zemljama Europske unije. Dodao je i kako je energetska sigurnost svima važna te kako je Rusija u tom pogledu spremna na suradnju jer je budućnost u kooperaciji i suradnji. “Predsjedanje Hrvatske Europskom unijom treba iskoristiti za približavanje i bolju suradnju Rusije sa zemljama Europske unije”, kazao je Azimov i istaknuo kako se nada organizaciji velike konferencije koja će potaknuti kvalitetniji dijalog Rusije i Europske unije.
Nakon ruskog veleposlanika Anvara Azimova, riječ je preuzeo Davor Štern, direktor tvrtke Trade Consulting, nekadašnji dugogodišnji generalni direktor INA-e i bivši ministar gospodarstva. Iako se plin smatra gorivom koje je na odlasku dok u potpunosti ne prijeđemo na obnovljive izvore energije, obnovljivi izvori neće nikada u potpunosti zamijeniti fosilna goriva. Smatram da teorija kako ćemo s uskoro ostati bez ugljikovodika nije točna i mislim da će vrijeme to pokazati. Plin će bit ii ostati element stabilnosti u proizvodnji električne energije“, kazao je Štern. „Hrvatska bi mogla iskoristiti predsjedanje EU za promoviranje ideje o energetskom savezu. Ideja stvaranja takvog saveza koji ne bi imao veze s politikom, a cilj takvog saveza bio bi stabilnost cijena. Naime, plin raste kada raste i nafta i ovise o različitim zbivanjima u svijetu. Element fiksnih cijena i stabilne opskrbe je nešto čemu svi trebamo težiti“, istaknuo je.
U okviru konferencije održana su tri panela. Moderator prvog panela bila je Nadedža Kokotović, Direktorica Brussels Energy Club, a na panelu su sudjelovali dr. Claus Bergschneider CBC consulting&engineering iz Düssedorfa, prof. dr. Matthias Dornfeldt, asistent profesor Energetske politike i diplomacije na Freie Universitat u Berlinu i Dmitry Semenov iz Ministarstva energetike Ruske Federacije. Sudionici panela su razgovarali o opskrbi Europe plinom te svim povezanim prilikama i izazovima koji na tom polju postoje. Dr. Claus Bergschneider je kazao kako je teško za očekivati da svijet postići dogovor o fiksnoj cijeni plina, jer cijene plina fluktuiraju i teško je za očekivati da će se to promijeniti. Dmitry Semenov iz Ministarstva energetike Ruske Federacije je kazao kako pregovori s Ukrajinom o tranzitu plina kroz tu zemlju dobro napreduju te kako očekuje pozitivan ishod. Semenov je dodao i kako je za Hrvatsku dobro što je na granici s Mađarskom zbog velikih mađarskih rezervi plina, te je napomenuo da unatoč tomu što na ovu temu postoji mnogo politizacije, tržište je glavno i tržište će prevagnuti.
Na drugom panelu s moderatorom Josipom Bohutinskim iz Večernjeg lista, glavna tema je bila LNG – sloboda ili teret, a na panelu su sudjelovali međunarodni stručnjak za energetsku sigurnost i diplomaciju iz Haaga Christian Cleutinx, prof. dr. Igor Dekanić s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta, i Davor Štern koji je odmah dao odgovor na pitanje zašto je polemika oko LNG terminala trajala toliko dugo.
„LNG je u Hrvatskoj vječita tema oko koje su se vodile brojne kontraverze. Na kraju dugačke debate, odlučili smo se za plutajući pa su se tu vodile polemike oko utjecaja na okoliš. Dio novca za realizaciju projekta povukli smo od fondova EU ostalo je dala država. Zašto nam je trebalo 30 godina za realizaciju – Nije bilo dovoljno političke volje i snage da se projekt realizira“ naveo je Štern.
„Uvijek kada je u pitanju energetika, u pozadini je geopolitika. Sigurno je da taj projekt ima svoju geopolitičku ulogu“, istaknuo je Dekanić. “Svi skupljaju glasove danas, a u energetici se infrastrukturni projekti grade za 20-30 godina unaprijed. Europa ima dovoljno ruskog plina, ali u slučaju da se dogodi situacija da ne možemo osigurati energiju, investitori će otići. Zato nam je važan LNG“, kazao je. Christian Cleutinx je istaknuo da što je liberaliziranije europsko tržište, to će se više plina prodati. Na trećem panelu na temu Energetska sigurnost Hrvatske, pod pokroviteljstvom Gradske plinare Zagreb, sudjelovali su Vedran Vlahušić iz INA-e, Robert Bošnjak iz Plinacroa te Marin Bačelić direktor Gradska plinara Zagreb Opskrba i Bruno Lacković, asistent direktora u Gradskoj plinari Zagreb. Vedran Vranešić je istaknuo kako je proizvodnja plina u Hrvatskoj pala ispod 40 posto vlastite potrošnje te da su potrebna nova istraživanja i bušenja. „Ovim putem bih htio istaknuti da rješavanje dozvola, potrebnih dokumentacija i koncesija traje predugo, te da bi se taj postupak trebao ubrzati“, kazao je. Panelisti su istaknuli kako se LNG terminal može koristiti za tranzit plina. Robert Bošnjak iz tvrtke Plinacro istaknuo je kako tržište plina neće značajnije rasti pa da će Plinacro svoje korisnike tražiti u susjednim zemljama Sloveniji i Srbiji.
U Njemačkoj potrošnja plina iznosi oko 1000 kubika po osobi, dok se kod nas taj iznos kreće oko 600 do 700 kubika. Kako potaknuti građane da više koriste plin kao pogonsko gorivo u prometu, sudionici su upozorili da punionica postoji već 25 godina, no neće postati fizibilna dok se svi ne uključimo. “Vlada i nadležno ministarstvo postavile su valjani okvir poticanja, no jedinice lokalne samouprave tu mogu odigrati veliku ulogu. Svoje vozne parkove mogu zamijeniti automobilima na CNG i taj način doprinijeti smanjenju emisija”, istaknuo je Bruno Lacković.