Kvarovima ovih razmjera izloženi su najveći operatori

Pad fiksne i mobilne mreže Hrvatskog telekoma u utorak prijepodne izazvao je val negodovanja građana. Navikli smo da u svako doba dana i noći razgovaramo mobitelom, podižemo novac s bankomata, plaćamo u dućanima i restoranima i na benzinskim crpkama. Stoga ne čudi da se, kada odjednom sve stane, osjećamo bespomoćno.

Da, internet je svugdje i tehnologija umnogome upravlja našim životima. Možda i opraštamo povremene prekide, no cijelo jutro za mnoge je bilo previše. Ipak, tehnologija nije svemoguća, a nije ni sto posto pouzdana. A o tome što se zapravo dogodilo s mrežom HT-a na koju su vezani veliki sustavi poput Zagrebačke burze, Porezne uprave, razgovarali smo s Borisom Drilom, direktorom strategije Hrvatskog Telekoma, ujedno članom uprave Iskona zaduženim za tehnička pitanja.

:: Što se zapravo u utorak dogodilo s HT-ovom mrežom?

Prekidi i poteškoće u funkcioniranju mobilnih i fiksnih usluga posljedica su kvara u višeuslužnoj IP mreži. Ova mreža obavlja zahtjevan i složen zadatak prijenosa i usmjeravanja sveukupnog prometa, govornog, podatkovnog i televizijskog. Ove smo godine u HT-u pokrenuli veliki investicijski ciklus u razvoj najnaprednije infrastrukture koji uključuje brojne nadogradnje i unapređenja funkcionalnosti sustava. Žao mi je što je upravo zbog takve jedne nadogradnje, kojom smo željeli još više unaprijediti kvalitetu mreže i usluga, došlo do poteškoća u funkcioniranju mreže. Zašto se to dogodilo, utvrđuje se u suradnji s našim partnerima. Naši stručnjaci učinili su sve da u najkraćem roku otklonimo taj kvar i stabiliziramo situaciju. Još se jednom ispričavamo svim korisnicima zbog problema koje je izazvao ovaj kvar.

:: Pojednostavljeno rečeno, oprema je zakazala i još ne znate zašto? Kada ćete i kako doznati?

Važno je istaknuti da se kvar nije dogodio u regularnom funkcioniranju mreže. Kvar se dogodio kao posljedica tranzicije na opremu nove generacije, odnosno pri uvođenju nove opreme u rad. Zbog toga samo utvrđivanje pravog uzroka kvara zahtijeva određeno vrijeme. Analizirat će se svi dostupni podaci o radu opreme i mreže u vrijeme smetnje te će se na osnovi toga utvrditi pravi uzrok kvara, a potom i njegovo tehničko rješenje.

:: Ne biste li trebali imati plan B u slučaju ovakvog digitalnog kolapsa? Postoji li drugi motor, odnosno backup mreža?

Cjelokupna mreža HT-a izgrađena je prema najvišim stručnim standardima dostupnosti. U ovakvim situacijama redundanta, tj. backup mreža nije od velike pomoći. Uzrok problema u funkcioniranju nije vezan uz nedostupnost opreme ili dijela mreže, nego je riječ o nepravilnom radu opreme koja je u kratkom vremenu generirala iznimno veliku količinu signalizacijskog prometa koja je potom utjecala na prijenos korisničkog prometa kroz mrežu. Slikovito rečeno, radila su oba motora, ali zbog njihova nepravilnog funkcioniranja automobil se nije kretao, nego je 'turirao u leru'.

Backup hitne službe

:: Ipak, ne bi li za hitne službe trebalo postojati automatsko preusmjeravanje čim prva opcija ostane u kvaru?

Taj način funkcioniranja vrijedi za tipične kvarove u kojima rezervna opcija automatski preuzima ulogu uređaja ili dijela mreže koji su prestali funkcionirati. U ovom slučaju riječ je o atipičnom kvaru za koji ovaj princip ne vrijedi jer su svi dijelovi mreže bili funkcionalni. Zato je trebalo aktiviranje treće rezervne opcije koja je zahtijevala dodatne intervencije u mreži. Zahvaljujući stručnosti i požrtvovnosti HT-ovih stručnjaka, ova je opcija aktivirana u najkraćem mogućem roku.

:: Koliko je, laički rečeno, ovotjedni kvar velik, odnosno koliko su takvi problemi operatora učestali?

Kvarovi ovakvih razmjera nisu učestali, ali se događaju operatorima različitih veličina posvuda u svijetu, pa tako i kod nas. Naravno da su oni najveći i najizloženiji ovakvim pojavama. Primjerice, početkom kolovoza ispad mreže najvećeg američkog operatora AT&T-ja na pet sati ostavio je bez telekomunikacijskih usluga stanovnike četiriju jugoistočnih država u SAD-u. U tom ispadu nisu bili pogođeni korisnici samo AT&T-ja nego i svih drugih mobilnih operatora koji su AT&T-jevu mrežu koristili za prijenos telekomunikacijskog prometa.

:: U vašem ovotjednom slučaju nisu bili pogođeni drugi operatori poput Vipneta, no što je bilo s HT-ovim brendovima kao što su, primjerice, mobilni brend Bonbon, koji je na HT-ovoj infrastrukturi, i Iskon, fiksni operator?

Svi operatori i brendovi koji koriste HT-ovu infrastrukturu imali su poteškoća. Razina poteškoća ovisila je o stupnju korištenja zahvaćenog dijela mreže. Primjerice, poteškoće su se manifestirale jednako na sve mobilne brendove jer počivaju na istoj infrastrukturi. Što se tiče fiksnih operatora, situacija je drukčija s obzirom na to da većina operatora, uključujući i Iskon, veliki dio korisnika poslužuje preko svoje infrastrukture.

:: Ove godine imali ste i ozbiljan incident u Dubrovniku, tada vam je pukao glavni, ali i 'rezervni' optički kabel?

Ovakvi incidenti su posljedica oštećenja fizičke infrastrukture tj. kabela. Incidenti se događaju kao posljedica nepredviđenih prirodnih pojava poput požara, poplava ili udara groma. Ponekad je uzrok nesavjesno, neplanirano ili nekoordinirano izvođenje zemljanih radova. Kod ovakvih incidenata je potrebno raditi na tome da utjecaj ljudskog faktora bude što manji uz što bolju suradnju svih infrastrukturnih operatora, bilo da je riječ o cestama, plinu, vodi, električnoj energiji ili telekomunikacijama.

:: Koliko ljudi zapravo radi na održavanju cjelokupne opreme?

Proces održavanja opreme se odvija kroz dva postupka: preventivno i korektivno održavanje. U procesu preventivnog održavanja nastoje se utvrditi poteškoće u funkcioniranju mreže prije nego što one postanu vidljive krajnjem korisniku. Te se poteškoće uklanjaju kroz postupak zamjene hardvera ili ažuriranja softvera te vrlo rijetko promjenom dizajna mreže. Zbog visoke kompleksnosti opreme sve rizike nije moguće otkloniti u preventivnoj fazi pa se događaju kvarovi koji se rješavaju kroz postupke korektivnog održavanja. U oba postupka kroz različite vidove zaduženja sudjeluju djelatnici HT-a, djelatnici isporučitelja opreme te djelatnici proizvođača opreme.

:: Neki nazovihakeri hvalili su se po društvenim mrežama da su oni zaslužni za prekid komunikacija? Koliko ste često izloženi hakerskim napadima?

Svi telekomunikacijski operatori izloženi su tom riziku i tu se HT ne razlikuje od drugih operatora diljem svijeta. Istina je da se u vrijeme otklanjanja kvara dogodio tzv. hakerski napad, no on nije utjecao na uzrok kvara ni na dinamiku njegova otklanjanja.

Hakeri napadaju sve

:: Koliko ste često izloženi hakerskim napadima?

Hakerski napadi se događaju i otklanjaju na vanjskim vezama HT-ove mreže uz pomoć naprednih tehničkih rješenja (tzv DDoS protection systems). Oni su relativno česti, a razlikuju se u intenzitetu.

:: Ljudi su navikli tehnologiju uzimati zdravo za gotovo. Do koje se mjere možemo pouzdati u tehnologiju u današnje doba?

Uzevši u obzir tehnološku kompleksnost, obujam i raznolikost korištenja, telekomunikacijska infrastruktura zasigurno je najpouzdanija infrastruktura koju koristimo. Treba imati u vidu da su se u zadnjih 20 godina korisničke mogućnosti telekomunikacijskih mreža razvile neusporedivo više nego u slučaju bilo kojeg drugog tipa infrastrukture.

Usprkos tome telekomunikacijske mreže su sigurne i pouzdane. Ponekad se dogode kvarovi vidljivi krajnjim korisnicima, što je zasigurno neugodno i frustrirajuće, ali su ipak malobrojni i predstavljaju posljedicu brzog tehnološkog napretka koji za cilj ima ostvarenje ugodnijeg, sigurnijeg i zabavnijeg života.