DIJAGNOZA

Možda zvuči grubo i neugodno, ali trećina naših učenika je funkcionalno matematički nepismena

Foto: Goran Stanzl/PIXSELL
Boris Jokić
Foto: Goran Stanzl/PIXSELL
Boris Jokić
Foto: Goran Stanzl/PIXSELL
Boris Jokić
30.03.2017.
u 16:48
Samo 5,6 posto hrvatskih učenika ostvaruje dvije najviše razine matematičke pismenosti 2015. u PISA testovima
Pogledaj originalni članak

U najpoznatijem međunarodnom ispitivanju učeničkih sposobnosti Programme for International Student Assessment (PISA) koje organizira OECD sudjeluje 70-ak zemalja. Rezultati petnaestogodišnjaka često se koriste kao jedan od glavnih argumenata za procjenu kvalitete sustava te osnova i iskra ozbiljnih, katkad i radikalnih, promjena. PISA ispituje matematičku, prirodoslovnu i čitalačku pismenost koju određuje kao sposobnost primjene naučenog u životnim situacijama.

Hrvatska je do sada sudjelovala u četiri PISA istraživačka ciklusa i u svim pismenostima naši su učenici postizali statistički znatno lošije rezultate od OECD-ova prosjeka. Štoviše, rezultati naših učenika u proteklih deset godina u najboljem slučaju stagniraju ili, kao u slučaju prirodoznanstvene pismenosti, padaju.

Od prosječnog rezultata i ranga u ukupnom poretku, za razvoj pojedinog društva i gospodarstva važnija su dva indikatora.

Prvi je udio onih koji nisu funkcionalno pismeni, odnosno postižu rezultat ispod PISA 2 razine. To ne znači da ne znaju čitati, pisati, zbrajati i oduzimati, jer to sigurno znaju, već da ni na osnovnoj razini nisu sposobni usvojena znanja primijeniti u životnim situacijama. Godine 2015. takvih je u slučaju prirodoslovne pismenosti bilo 24,6 posto u odnosu na 17 posto u 2006. U slučaju matematičke pismenosti 2015. u Hrvatskoj ih je bilo 32,1 posto.

Trećina naših učenika je funkcionalno matematički nepismena. Možda zvuči grubo i neugodno, ali valja ponoviti – nepismena.

Možda je još važniji podatak o postotku učenika koji postižu najviše razine postignuća jer upravo na tim pojedincima države temelje svoj inovacijski, tehnološki i gospodarski razvoj. Peta i 6. razina PISA postignuća označavaju snalaženje u složenijim situacijama i zadacima te pokazuju izrazito razvijenu razinu pojedine pismenosti. Samo 5,6 posto hrvatskih učenika ostvaruje dvije najviše razine matematičke pismenosti 2015. godine.

>> Primjena reforme 2020. Poslodavci: To je kasno!

>> Moderno obrazovanje za napredno društvo

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 1

BO
borac2525
18:57 30.03.2017.

Upravo je ta matematicka nepismenost bila ono sto su akademici najvise zamjerali Jokicevoj reformi, zašto sada njegova slika stoji u članku?