Može li mobitel biti jedini predmet koji ćete nositi sa sobom?

Nalazimo se u zlatnom dobu pametnih telefona, tableta, ultraprijenosnika i sličnih elektroničkih gadgeta kojima se danas sve više masovno koristimo. Trenutačno je industrija mobilnih uređaja jedna od rijetkih na koju globalna recesija nije pretjerano utjecala i možemo se samo pitati kakve bi sulude prodajne rezultate i postotke rasta postigla da svjetska ekonomija nije bila na rubu kraha. Nevjerojatno je da se samo prošle godine u svijetu prodalo 1,8 milijardi mobitela od kojih je udio pametnih telefona gotovo 30 posto te da trenutačno postoji oko 6 milijardi aktivnih mobilnih linija. Samo usporedbe radi, fiksnih telefonskih linija ima nešto više od 1 milijarde.

>> Rast tržišta mobilnog plaćanja

SMS poruke dominiraju

Čak se i Hrvatska može podičiti brojevima na ovom području. Naime, imamo osjetno više mobilnih linija nego stanovnika pa tako stojimo rame uz rame s razvijenim zemljama Europe, dok smo debelo ispred, primjerice, Sjedinjenih Američkih Država. Imajući sve spomenuto na umu, ne čudi da su izlasci novih mobilnih uređaja, poput iPhonea 5, raznih Android uređaja i gadgeta, megadogađanja koja se po popularnosti i interesu mogu mjeriti s dodjelom Oscara ili su je čak i pretekli. Zanimljivo pitanje odnosi se na to koliko se stvarno mobilni uređaji koriste, u koje namjene te u kojoj je mjeri ta uporaba u skladu s interesom i popularnošću koja ih prati.

Hoće li pametni telefoni i slični uređaji jednog dana postati jedina stvar koju korisnik mora nositi uza sebe i pritom osigurati potpun i jednostavan pristup svemu što mu se u okolini nudi? Može li jednog dana mobilni telefon biti jedini predmet koji ćete ponijeti sa sobom kada izlazite iz kuće? Trenutačno to nije tako, danas kada izlazite iz kuće redovito napravite kratku provjeru imate li sa sobom barem 3 predmeta – mobitel, ključeve i novčanik (koji sadrži novac, identifikacijske isprave, kreditne i bankovne kartice, ulaznice za koncert, utakmicu ili sl.). Bilo bi divno kad bismo sve to mogli zamijeniti samo jednim predmetom. Ovakvi scenariji nisu znanstvena fantastika. Već danas postoje tehnologije koje omogućavaju puno širu primjenu mobilnih uređaja – pa čak i gore spomenutu u kojoj bismo spomenuta tri predmeta zamijenili samo jednim. NFC (Near-Field Communication) ili u slobodnom prijevodu uskopoljna komunikacija predstavlja tehnologiju koja omogućava tako nešto. Radi se o bežičnoj tehnologiji kratka dometa koja uređaju omogućuje radiokomunikaciju s drugim uređajima, ali i s NFC čipom koji nema napajanje, tzv. NFC naljepnicama (NFC tag).

Naljepnice

Proizvodnja NFC naljepnica je jednostavna, one se tiskaju što znatno snižava cjenovnu barijeru za širu primjenu. Prosječno se takva naljepnica može kupiti po cijeni manjoj od jednog dolara.

Kako bi komunicirali NFC-om, uređaji se moraju približiti na udaljenost od samo nekoliko centimetara. Iako se ovo na prvi pogled može činiti kao dosta velika mana, u mnoštvu primjena radi se o prednosti – prvenstveno s gledišta sigurnosti.

Baš zbog karakteristika NFC-a područje potencijalne primjene vrlo je široko. Već danas pametni telefoni s NFC tehnologijom mogu obavljati beskontaktno plaćanje na prodajnom mjestu ili mogu poslužiti kao identifikacijska iskaznica, ključ, ulaznica za neko događanje, karta za javni prijevoz ili slično. Ukratko, NFC uistinu može relativno sigurno zamijeniti novčanik sa svim njegovim sadržajem i hrpu ključeva koje moramo nositi sa sobom.

Bez iPhonea

NFC tehnologija postoji već duže vrijeme i kao ISO standard prihvaćena je još davne 2003. godine. Ujedno NFC podržavaju skoro svi važni igrači u industriji mobilnih tehnologija, ali i šire. NFC Forum, kojem je cilj osiguranje kvalitete same NFC tehnologije i njena što šira upotreba, osnovan je 2004. godine, a trenutačno broji više od 160 članova. Sony, Nokia, Samsung, Intel, NEC, Visa, MasterCard, Google, HP, Amex, PayPal, LG, Microsoft samo su neki od članova NFC Foruma.

Imajući sve spomenuto na umu, kako je moguće da već nekoliko godina nemamo NFC telefone ili tablet-računala te njima ne plaćamo kave i špeceraj, koristimo ih kao ključeve stana, automobila ili kao ulaznice za kino ili kazalište? Od 2008. obavljeno je više 200 uspješnih primjena NFC tehnologije u 54 zemlje svijeta, uključujući Hrvatsku, ali zasad se pretežno radilo isključivo o pilot-projektima ograničena raspona.

Tako je u Austriji moguće kupovanje uz NFC mobilno plaćanje u lancima McDonald's i Merkur. U kanadskoj Ottawi karta na parkirališnim aparatima može se platiti NFC uređajem. Kineska vodeća lokacijska usluga Jiepang (kineski Foursquare) služi se NFC tehnologijom kako bi se korisnici prijavili s pojedine lokacije. U Strasbourgu informacije o znamenitostima, lokalnom prijevozu i događanjima možete pronaći na NFC naljepnicama koje su postavljene po cijelom gradu. Slični se NFC infosustavi planiraju i u Barceloni, Hamburgu i Rio de Janeiru. U Švicarskoj farmeri uz pomoć NFC telefona imaju pristup dućanima bez osoblja u kojima sami kupuju i plaćaju robu.

Masovna primjena

Već neko vrijeme i 200-tinjak sretnih djelatnika Hrvatskog telekoma ima priliku pomoću NFC uređaja plaćati račune na izabranim prodajnim mjestima. Dugo je godina glavni problem bio manjak NFC uređaja, međutim danas to više nije slučaj. Popis NFC uređaja je dugačak i NFC je dostupan na skoro svim dominantnim mobilnim platformama pametnih uređaja... svima osim jedne. Jedne, ali vrlo vrijedne! Naime, najvrednija kompanija na svijetu i broj 1 u industriji mobilnih uređaja Apple i pripadajuća platforma iOS jedini su koji ne podržavaju NFC ni NFC uređaje. Također, ime kompanije Apple vrlo vidljivo izostaje iz uglednog društva okupljenog oko NFC Foruma. Mnogi su se nadali da bi iPhone 5 mogao biti prvi Appleov NFC uređaj, ali na nedavnoj najavi NFC se nije spominjao.

Premda iPhone ne podržava NFC, to zasigurno nije ključni razlog za sporost njegove primjene. Kako je povijest pokazala, na brzo širenje novih standarda utječu brojni faktori, manje oni tehnološki, a više oni ekonomski. Iako je NFC relativno jeftina tehnologija, izgleda da još nitko od velikih potencijalnih korisnika, kao što su kartične kuće, mobilni operatori ili banke nije pronašao dovoljno motiva da bitnije investira u njegovu širu globalnu primjenu. Analitičari su vrlo optimistični kad je NFC u pitanju i predviđaju da će već 2014. vrijednost plaćanja NFC mobilnim uređajima doseći 50 milijardi dolara te da će godinu dana kasnije u upotrebi biti više od 800 milijuna NFC telefona.

Možda se masovna primjena NFC tehnologije počne događati upravo ove godine kada je NFC sve prisutniji i o njemu se priča više nego ikad prije, a možda će se pojaviti i neka potpuno nova tehnologija koja će zamijeniti NFC prije no što on dočeka svojih 5 minuta slave. U svakom slučaju – vidjet ćemo. Sam ne mogu dočekati dan kada ću za plaćanje, otključavanje vrata, paljenje automobila i odlazak na hokejske utakmice trebati samo jedan uređaj i ništa drugo. Jedini razlog zašto bih jako volio da mi to sve omogući baš NFC jest taj što bi značilo da će tako nešto biti moguće prije, a ne kasnije!