Tijekom posljednje 22 godine motori automobila u Europi u prosjeku su postali snažniji za čak 31 KS. Takav velik rast djelomično je posljedica želje kupaca za sve jačim automobilima, no auti su snažniji i zbog velikog rasta njihove mase. Naime, zbog sigurnosnih standarda i komfornih dodataka, ali i velikog rasta dimenzija, masa automobila se tijekom posljednja dva desetljeća povećala oko 30%. Stoga današnji automobili, iako osjetno snažniji, nisu istodobno puno brži od onih prije 20 godina.
Najveći rast snage zabilježen je od početka 21. stoljeća do krize, kad je i tržište tražilo sve jače i brže aute. No dolaskom krize sve se više kupaca počelo okretati manjim i štedljivijim automobilima, pa je prosječna snaga automobila u Europi od tada u blagom padu ili stagnaciji. Je li to trend za budućnost ili će prolaskom krize auti opet postajati sve jači i jači?
Zaustavljen rast snage
Iako je rast snage zaustavljen, mnoge europske države mogu se pohvaliti zaista impresivnim voznim parkom. Tako je prosječna snaga svih automobila kupljenih u Švedskoj 2012. godine iznosila 139 KS. Još dojmljivije je u Švicarskoj, gdje zaista vole brze automobile. Prosječna snaga novog auta prošle je godine ondje iznosila 144 KS. Nisu loši ni Nijemci sa 129 KS, a Hrvatska je u europskim okvirima malo ispod sredine poretka s još vrlo dobrim prosjekom od 109 KS.
Hrvati kupuju osjetno jače automobile od, primjerice, Francuza i Talijana. Zanimljivo, vatreni južnjaci iz zemlje Ferrarija, Lamborghinija i Maseratija na samom su dnu europske ljestvice po prosječnoj snazi automobila. Znači li to da Talijani zapravo ne vole automobile? Ne, problem je u tome što Talijani vole talijanske automobile, a Fiat se oduvijek koncentrirao na male i štedljive automobile. Zato su Talijani i prije 20 godina, kao i danas, vozili prosječno najslabije automobile u Europi.
Ima konja, nema slobode
Mit o Hrvatima koji kupuju samo slabe i jeftine automobile ne stoji, kao ni mit o Italiji kao kraljevstvu brzih strojeva. Kraljevi Europe po snazi automobila su već desetljećima Švicarci i Šveđani. Pomalo apsurdno jer u Švicarskoj bez problema zbog prebrze vožnje možete ostati i bez desetak tisuća franaka ili čak i bez automobila, a u Švedskoj je najviša dopuštena brzina na autocestama skromnih 110 km/h.
Dakle, oni koji imaju najsnažnije automobile u Europi zapravo ih nemaju kuda voziti. Hoće li i dalje vladati ekološki trend koji je uvelike potaknut raznoraznim porezima i cijenama goriva ili će se nakon krize vratiti glad za konjskim snagama? To će se znati tek kad većina europskih država izađe iz recesije. Prema svemu sudeći, još nekoliko godina snaga automobila neće rasti, no ni to nije tako loše. Pretjerivanje s konjskim snagama ionako je već prevršilo mjeru.
>> Od rike V10 motora i silovite snage suvozaču se ledi krv u žilama