Troškovi tehničkog pregleda vozila mnogim su vozačima trn u peti, barem jednom godišnje kad za tehnički pregled i razne naknade koje se uz njega vežu moraju izdvojiti najmanje 650 kuna.
Zbog čega Hrvatska nije prihvatila Direktivu 2009/40/EZ Europske unije koja omogućava, ali ne i obvezuje, da države članice propišu obvezan prvi tehnički pregled nakon četiri godine, a potom svake dvije godine – što bi vozačima uštedjelo znatan novac – nego je i nakon ulaska u EU ostala pri svom propisu da se na prvi tehnički pregled mora nakon dvije godine, a nakon toga svake godine? U drugim članicama EU to je različito riješeno. Neke imaju obvezan tehnički pregled svake godine, dok se u nekima, poput Njemačke, na tehnički pregled mora svake dvije godine. A takav sustav ima i susjedna Slovenija – prvi tehnički pregled obvezan je nakon četiri godine, a nakon toga svake dvije godine.
Kočnice i vizualni pregled
U Hrvatskoj i kupac ‘ispod čekića’ novog automobila mora na tehnički pregled. Uz vizualni pregled auta gleda se i kočioni sustav, a pregled stoji 202 kune umjesto uobičajnih 326 kn, jer se ne provodi eko-test koji stoji od 66 do 124 kune. Nakon toga je oslobođen tehničkog pregleda jednu godinu, a potom mora svake godine na pregled.
Hrvatske stanice za tehnički pregled lani su obavile 1,945.145 redovnih tehničkih pregleda, pa ako računamo i najjeftiniju varijantu prema kojoj bi vlasnik osobnog automobila tehnički pregled vozila plaćao 650 kuna, dolazimo do ukupnog troška od 1,264.344.250 kuna. To je najmanje milijarda i 264 milijuna razloga zbog čega bi buduća Vlada trebala preispitati integriranje Direktive EU u naše zakonodavstvo. Zagovornici obavljanja tehničkog pregleda svake godine argumente pronalaze u tome što je prosječna starost hrvatskog voznog parka vrlo loših 12,5 godina i da je zbog toga bolje tehničku ispravnost kontrolirati svake godine. Drugi je argument za ostanak tog propisa da Hrvati slabo održavaju svoje automobile te da je bolje da se tehnička ispravnost provjerava češće.
Vlasnici automobila u Hrvatskoj svake godine moraju platiti tehnički pregled koji se sastoji od općeg tehničkog pregleda (za osobni automobil stoji 190,71 kn) i ispitivanja ispušnih plinova (EKO-test se plaća ovisno o vrsti motora). EKO-test za vozilo s dizelskim motorom treba platiti 128,22 kuna, dok se benzinci dijele u dvije skupine, one koji imaju katalizator (i lambda sondu na ispušnoj grani) i one koji nemaju katalizator.
Za benzince bez katalizatora EKO-test stoji 66,26 kuna, a za one s valjanim katalizatorom 124,45 kuna. Tome treba dodati još jedinstvenih 11,68 kuna za “obrasce i registre tehničkog pregleda”, koji se plaćaju za sva vozila. Stoga, primjerice, naknada za redovni tehnički pregled dizelaša stoji 330,62 kuna.
Nepravedan obračun
Za benzinski motor bez katalizatora sam tehnički pregled stoji 268,65 kuna, a za onaj s katalizatorom 326,84 kune. I tu je nepravednost prema vlasnicima vozila s katalizatorom koja su ekološkija od onih bez katalizatora, a zbog kompliciranijeg EKO-testa koji se kod njih obavlja u dvije faze plaćaju 58,19 kuna veću naknadu i tako su kažnjeni jer voze auto koji manje zagađuje. Ta nepravda nije ispravljena ni posebnom naknadom za okoliš jer ona ovisi o emisijskom razredu vozila, a razlike u razredima su minimalne, iznose najviše 33 kn. Naknada za ceste ovisi o obujmu motora i emisijskom razredu vozila. Naknada za ceste plaća se od 180,60 kuna za aute s motorima do 1,0 litre pa sve do 1201 kune za automobile s radnim obujmom većim od 3000 cm3. Posebna naknada za okoliš plaća se od 26,25 kuna za najekološkija vozila do 226,80 kuna za najveće zagađivače. Najsporniji nameti na tehničkom pregledu su takozvani “administrativni poslovi”, koji stoje fiksnih 158,40 kuna. Tu spadaju “poslovi koji prethode registraciji i produljenju valjanosti prometne dozvole”, što podrazumijeva uvid odnosno provjeru dokumentacije o uplati propisanih obveza (porez, carina, obvezno osiguranje, posebna naknada za okoliš, naknada za ceste) za što se plaća 57,65 kuna, a istovjetan iznos (57,65 kuna) plaća se i za “produljenje valjanosti prometne dozvole”, dok se za “naplatu propisanih obveza” plaća dodatnih 43,10 kuna.
trebaju uhljebi od nečega živjeti