Za korištenje riječkog superračunala vrijednog 44 milijuna kuna molbe šalju i Austrijanci

S nestrpljenjem čekano riječko superračunalo, najjače u Hrvatskoj i regiji, koje je kao i sve slične instalacije u svijetu dobilo ime po kojem će biti prepoznatljivo, a ovome je njegovo, Bura, "sjelo" otprve, počelo je s probnim radom.

U Kampusu Sveučilišta na Trsatu, u Centru za napredno računanje i modeliranje, "veliki mozak" koji spada u red jačih instalacija u ovom dijelu Europe, smjestio se u stotinjak kvadrata Data centar i već tjedan dana tim koji predvodi predstojnik Centra prof. dr. sc. Zlatan Car, prorektor za informatizaciju, sa stručnjacima iz francuske kompanije ATOS/Bull, koja je proizvela računalo i njihovim partnerima iz Smartisa, provode testiranja. Cilj tih istraživanja je, jednostavno rečeno, utvrditi je li isporučeni sustav onaj koji su Riječani naručili, sa svim karakteristikama i mogućnostima koje su tražili.

Regionalna konkurentnost

Nakon što se obave svi testovi, do kraja godine računalo će se pripremiti za korisnike.

Računalo je vrijedno 44 milijuna kuna i nabavljeno je u sklopu projekta Razvoj istraživačke infrastrukture u Kampusu Sveučilišta u Rijeci za koji su Riječani dobili 180 milijuna bespovratnih kuna iz EU fondova i opremili četiri centra s pripadajućim laboratorijima – Centar za visokopropusne tehnologije u biomedicini, Centar za mikro i nanoznanosti i tehnologije, Centar za napredno računanje i modeliranje te laboratoriji Građevinskog fakulteta.

– U svim centrima znanstvena će oprema omogućiti primjenu novih metodologija i tehnologija u inter i multidisciplinarnim područjima znanosti i istraživanja s ciljem povećanja istraživačkih kapaciteta Sveučilišta – kaže voditeljica projekta, prorektorica prof. dr. sc. Nevenka Ožanić. To znači, nastavlja, da se na Sveučilište sada mogu provoditi visokokvalitetna istraživanja i projekti s industrijom, a to će znatno poboljšati regionalnu konkurentnost, razvoj industrije i malih i srednjih poduzeća utemeljenih na znanju, čime se, pak, povećava broj radnih mjesta u srednje visokoj i visokotehnološkoj proizvodnji. Sveučilište će sigurno povećati broj transfera tehnologije u privatni sektor, i to onih namijenjenih daljnjoj komercijalizaciji, a sve to osigurava prisutnost na tržištu pa projekt ima održivu komponentu.

Računalo će uskoro biti na raspolaganju znanstvenicima, ali i poduzetnicima iz cijele regije

prof. dr.sc. Nevenka Ožanić, prorektorica

Priznajući da je projekt ostvarenje sna, kako za nju tako i cijelu riječku akademsku zajednicu, prorektorica Ožanić posebno ističe da je u cijeloj priči neprocjenjivo vrijedno što su se stvorili uvjeti za rad mladih znanstvenika i istraživača.

Unutar projekta superračunalo Bura je bilo najveća pojedinačna nabava, a da bi se dobilo željeno, kaže prorektor Zlatan Car, uložen je silan trud cijelog tima koji je surađivao sa stranim kolegama, od europskih zemalja do Japana. Za korištenje riječkog superračunala koje će naprednim računanjem obrađivati velike količine podataka za istraživanja riječkih, ali i hrvatskih i inozemnih znanstvenika i njihovih projekata, već je stiglo više upita, a Riječani su sami prijavili više EU projekata vezanih uz primjenu i u znanosti i u industriji.

– U pregovorima smo s nekoliko kompanija koje su zainteresirane za korištenje sustava za izračune, jedni bi htjeli zakupiti dio kapaciteta, drugi traže potpunu stručnu i znanstvenu obradu podataka – otkriva Car dodajući da upiti stižu iz Hrvatske, Srbije, Austrije i da bi većina zainteresiranih koristila sustav za dizajn novih proizvoda ili u farmaceutskoj industriji.

Koristi ih i NBA, Fifa...

– Bura je na raspolaganju znanstvenicima cijele regije i gospodarstvenicima, to je naš "veliki mozak" koji treba znati upregnuti i iskoristiti sve njegove mogućnosti – poručuje Car dodajući da je s ovim superračunalom Sveučilište u Rijeci, ali i cijela hrvatska akademska zajednica postala bitan igrač u europskoj "ligi prvaka" .

A koliko su superračunala dio svakodnevnog života, potvrđuju brojni primjeri.

– Superračunala se koriste i u NBA ligi. Kako imaju kapacitet za obradu goleme količine podataka u kratkom vremenu, koriste se za analizu informacija i pomažu menadžerima donositi odluke – otkriva Zlatan Car. Poznat je primjer i Speedo sportske oprema za plivače. Uz pomoć superračunala i ANSYS softvera, ta je kompanija dizajnirala sportsku opremu za plivača Michaela Phelpsa koji je u toj opremi na Olimpijskim igrama 2008. osvojio osam zlatnih medalja. Najveća sportska udruženja i sportske lige, Fifa, Uefa, NBA, koriste analize koje se provode na superračunalima.

U bilo kojem sportu da je riječ, tijekom odigravanja utakmica analizira se u gotovo realnom vremenu igra momčadi, ali i svakog pojedinog igrača, od posjeda lopte sve do pretrčanih kilometara... Te se statistike poslije koriste za pripremu taktike igre, ali i pozicioniranja igrača. Odmaknemo li se od sporta, gdje je primjenu takvih moćnih računala najjednostavnije objasniti "običnim smrtnicima", tu su medicina i farmacija, primjerice, mapiranje krvotoka.

– Ukupna duljina svih vena, arterija i kapilara u ljudskom tijelu je između 60 i 100 tisuća kilometara, a superračunala se koriste za mapiranje protoka krvi kroz ovaj sustav u stvarnom vremenu. Danas postoji velik broj istraživanja u ovom području za personalizirano liječenje bolesti krvnih žila. Automobilska industrija koristi se virtualnim crash-test simulacije na superračunalu, a korištenjem simulacije mjeri se i aerodinamika vozila za smanjenje CO2 prilikom izgaranja goriva.

>>Poslovni uzlet: Rijeka postaje grad novih modernih tehnologija