Nije samo crna kutija: Pogledajte koje sve promjene od 7. srpnja čekaju nove automobile

Crna kutija najzvučnija je od svih novina koje od srpnja ove godine postaju obvezne u svakom novom automobilu koji se prodaje na području Europske unije, no daleko od toga da je taj sustav jedino novo što nam sada ulazi u automobile. Podsjetimo, crna kutija ili snimač podataka uređaj je koji kontinuirano bilježi brzinu vozila, koristi li vozač žmigavce, u kojem je trenutku i kojim je intenzitetom pritisnuo kočnicu, koliki je bio put kočenja, je li vozač u određenom trenutku (možda tik pred udar u drugo vozilo…) dodao gas, kako su se aktivirali zračni jastuci.... Ukratko, bilježi sve okolnosti koje mogu biti bitne kod utvrđivanja kako je došlo do nesreće, po istom principu po kojem funkcioniraju i crne kutije u zrakoplovima. Zašto se to radi? Ne samo da se utvrdi tko je kriv za prometnu nesreću, već i kako bi se našao uzrok teških prometnih nesreća, što, opet, može pomoći u prevenciji takvih nesreća u budućnosti. Nadalje, ti će podaci inženjerima pomoći da detaljnije prouče što se s automobilom događa u trenucima prije sudara, a sve kako bi mogli razvijati još sigurnija vozila.

No, kazali smo, nije to jedino na što je Europska komisija od ovoga srpnja obvezala proizvođače automobila. Za automobilsku industriju ova je godina jedna od prijelomnih. Da, situacija s prodajom vozila puno je bolja, već se prije nekog vremena stabilizirala opskrba dijelovima I sirovinama pa su se rokovi isporuke novih automobila vratili u razumne okvire. Cijene se ipak nisu vratile na nekadašnje razine – i neće se vratiti - prije svega jer nova europska pravila od proizvođača automobila traže manje emisije i više napredne sigurnosne opreme, a nove tehnologije znače i veću cijenu konačnog proizvoda. Stoga se očekuje da bi pojedini modeli mogli biti i skuplji nakon što 7. srpnja na snagu stupi drugi dio odredbe Europske komisije o uvođenju novih tehnologija u osobne automobile. Prema prije donesenoj uredbi, novi tipovi vozila na tržište već dolaze opremljeni sustavima poput inteligentnog tempomata, pomoći pri kretanju unatrag temeljene na kameri ili senzorima, upozorenja na pozornost u slučaju pospanosti ili rastresenosti vozača, snimača podataka o događajima (tzv. crne kutije), signala za zaustavljanje u nuždi, sustava automatskog kočenja, sustava za zadržavanje u voznom traku. Od srpnja više neće biti moguće kupiti novi automobil bez tih sustava, bio on nove generacije ili otprije prisutan u ponudi nekog proizvođača. To je ono što će vozači uočiti. No, promjena će, kako smo već pisali, biti i u pozadini, neće se vidjeti, ali će koštati. Od srpnja će, na temelju Uredbe UN 155 o homologaciji vozila s obzirom na kibersigurnost, čitav proizvodni lanac (uključujući dobavljače i poddobavljače, za softver, sisteme, sve komponente) morati implementirati sustav upravljanja kibersigurnošću. Kibersigurnost znači stanje u kojem su cestovna vozila i njihove funkcije zaštićeni od kiberprijetnji električnim i elektroničkim sastavnim dijelovima. Dakle, vozila moraju biti zaštićena od kibernapada, od hakera, što uključuje i zaštitu njihovih pojedinih dijelova.

VEZANI ČLANCI:

Zahtjev za homologaciju vozila proizvođači će ubuduće podnositi i s obzirom na kibersigurnost. U konstrukciju vozila moraju biti ugrađene odgovarajuće kibersigurnosne mjere, a proizvođač automobila ubuduće mora i bilježiti podatke koji bi mogli otkriti i spriječiti kibernapade na automobile, ali mora i analizirati pokušane i uspješne napade te vrste, kako bi se oni ubuduće mogli spriječiti. Vozilo mora pratiti i nakon prodaje, odnosno prve registracije, ali to mora raditi poštujući pravo na privatnost vozača i vlasnika vozila. Kad je riječ o homologacijama prije 1. srpnja 2024., ako proizvođač automobila može dokazati da se taj tip vozila ne bi mogao projektirati u skladu s novim propisima, umjesto toga dokazuje da je kibersigurnost primjereno uzeta u obzir u fazi razvoja tog tipa vozila. I u takve automobile mora ugraditi odgovarajuće protumjere, odnosno učiniti sve da spriječi napad hakera na automobil. Zaštita automobila od kibernapada sve je bitnija što su automobili sličniji računalima na kotačima, a oni to već danas jesu. No, prava prijetnja nastupit će kad na cestama bude veći broj autonomnih vozila. Već i sada, dok su mnogi modeli poluautonomni, uočavamo probleme i potrebu za njihovom doradom. Iako već postoji standard ISO/SAE 21434 koji pruža okvir za razvoj sigurnosnog proizvoda u automobilskoj industriji, to je standard, a ne pravni zahtjev. UN 155R je pravno obvezujuća regulativa koju proizvođači automobila moraju slijediti da bi mogli participirati na tržištu Europske unije.

FOTOGALERIJA Na Hreliću se kupovali hrvatski dresovi, pogledajte što se još nudilo