Biti inovativan nikad nije bilo važnije. Konkurencija, novi proizvodi i poslovni modeli ruše okruženje u kojemu je sve bilo poznato i tjeraju sve da u biznis ugrade novu kulturu – kulturu inovativnosti. Nije sporno žele li kompanije biti inovativne, ali stvari obično zapnu kad treba odgovoriti na pitanje kako ugraditi inovativnost u srž kompanije, kako postići zaposlenici razmišljaju kao poduzetnici, kako unutar tvrtke razviti startup kulturu? Odgovore su mogli dobiti sudionici prve konferencije Corporate Innovation and Intrapreneurship 2015 koja se održava 22. i 23. 10. u zagrebačkom Hypo centru.
Na konferenciji su se okupili svjetski i domaći stručnjaci na temu inovativnosti i poduzetništva u organizacijama koji su nastojali dati odgovor na pitanje što je potrebno kako bi se izgradila kulturu inovativnosti. Da bi opstale u tehnološki sve razvijenijem i bržem svijetu, kompanije moraju biti što inovativnije i razvijati poduzetnički duh unutar svojih zidova. Nužan uvjet su ljudi koji su spremni prihvatiti ili sami iniciraju novu ideju ili razvoj projekta te povezivanje s onima koji razmišljaju drukčije i koji mogu biti partneri s kojima se nadolazeći izazovi mogu pretvoriti u prilike. Pritom ništa neće biti moguće dok oni koji upravljaju tvrtkama ne žele dopustiti promjene prije nego bude kasno..
Neka od ključnih predavanja održali su Horace Dediu s američkog Clayton Christensen instituta i vodeći autoritet za poslovanje trenutno možda najinovativnije svjetske kompanije Applea koji je govorio o inovacijama koje stvaraju nova tržišta kroz zanimljive primjere razvoja i inoviranja pojedinih proizvoda te Stefan Lindegaard, međunarodno poznati danski stručnjak i glavni predavač s područja inovativnosti i poduzetništva u kompanijama iza kojega stoji pet uspješnih knjiga. – Bitno je imati ideju, ali je jednako važno imati plodno tlo kako se bi se ta ideja mogla razvijati i rasti. Za inovacije su ključni ljudi. Ideja je jako puno danas, ali realizacija je ono što je bitno. Prvo ljudi, zatim procesi, a tek onda ideje – rekao je Lindegaard. Istaknuo je da se korporativne inovacije se ne odnose samo na inovacije proizvoda i usluga nego i inovacije procesa i poslovnih modela. Tri globalna trenda nose inovacije danas: sve se događa brže, sve će biti povezano i sve je viši stupanj transparentnosti na globalnoj razini. - Disrupcija nas danas pogađa jače i brže nego ikada prije. Radikalna, disruptivna inovacija ne može se isplanirati, ali zato svaka kompanija može biti sigurna da će biti pogođena disrupcijom. Kompanije moraju biti agilne i spremne na to – poručio je Lindegaard. Pod inovativnošću i inovacijama se danas razumijevaju različite stvari, no Lindegaard smatra da bi trebali prestati samo razgovarati o inovacijama i jednostavno se fokusirati na djelovanje. Jake organizacije četiri stvari rade jako dobro: slušaju, adaptiraju, eksperimentiraju i izvršavaju bolje od svojih konkurenata. Filozofija otvorenih inovacija, kojom se Lindegaard također intezivno bavi, temelji se na tome da kompanije ne mogu sve raditi same, već da s eksternim inputima u procesu inoviranja postupaju jednako kao i internim. Organizatori konferencije iskoristili su gostovanje Horacea i Stefana te su organizirali njihova predavanja na Ekonomskom fakultetu Zagrebu te za Veleučilište Vern.
Od domaćih stručnjaka predavanje je održao Tomislav Buljubašić iz tvrtke Siemens Convergence Creators čije znanje uključuje upravljanje inovacijskim procesima u organizacijama. – Najveći neprijatelji inovacija u kompanijama je srednji menadžment. Za svaku organizaciju je ključno da te menadžere naprave prijateljima inovacija, a ne neprijateljima – rekao je Buljubašić.
Na okruglom stolu koji je moderirao Ratko Mutavdžić, direktor Projekture i organizator konferencije, istaknuto je kako u Hrvatskoj ima inovativnog potencijala, no da on ostaje neostvaren. – Vjerujem da je postotak inovatora u svakoj zemlji podjednak, a koliko će se inovacija razviti ovisi o okruženju. Kod nas je najveći problem u obrazovnom sustavu koji u startu ubija svaku inovativnost i ne dopušta da inovacije proklijaju. Ne ohrabruju se ni inovacije u kompanijama. Moramo puno većim koracima grabiti, i poduzetnici i društvo – rekao je Nikola Dujmović, direktor informatičke tvrtke Span, dodavši da Span nema patenta, ali da se stalno inoviraju poslovni procesi i da je inoviranje sastavni dio razmišljanja i djelovanja. Ranko Jelača iz Atlantic grupe potvrdio je da se Hrvatska ne percipira kao inovativna zemlja ni po broju, a kamoli relevantnosti inovacija za Europu i svijet. – Količina inovativnosti u Hrvatskoj je sasvim solidna, a, osim u obrazovanju, problem je općenito u odgoju – rekao je Jelača. Ivan Vidaković, direktor Microsofta Hrvatska, smatra kako je, osim u obrazovnom sustavu, problem u regulatornom okviru, zbog kojeg se dosta domaćih startupa registrira vani da zaštite svoju inovaciju, te nedostatak rizičnog kapitala. – Inovativni potencijal nije u Hrvatskoj ništa manji nego u Izraelu, ali ondje postoji sustav koji iznjedri tvrtku koja se potom proda za milijardu dolara – rekao je Vidaković, istaknuvši da je novac za obrazovni sustav bačen ako se nakon studija ljudi moraju na radnom mjestu ponovno obrazovati od nule. Tatjana Novak iz Sense Consultinga upozorila je da nemamo nacionalni inovacijski okvir koji bi trebalo poticati kolaboraciju znanstvene zajednice, javnog i privatnog sektora. – Puno novca iz Europske unije je na raspolaganju za transfer znanja iz znanosti u gospodarstvo. No, najčešće se kao inovacija prepoznaje samo nešto što je opipljivo dok inovacije procesa i poslovnih modela institucije ne prepoznaju – rekla je Novak. Sudionici okruglog stola složili su se da imamo potencijal o kojem svjedoče i brojne medalje inovatora, matematičara, informatičara itd., ali da se on teško ostvaruje u društvu koje nije okrenuto inovacijama.
U nastavku prvog dana dvodnevne konferencije zanimljivo predavanje na temu holakracije (Holacracy) održao je Stefan Faatz iz tvrtke Evolution at Work. Faatz smatra da je glavni izvor niske inovativnosti način na koji zajedno radimo i surađujemo. – Umjesto klasične organizacije i hijerarhije, struktura holacracy kompanije formirana je u krugovima. Proizvodnja, prodaja, nabava itd. imaju svaka svoj krug, uz zajednički kompanijski krug i svi međusobno komuniciraju. Nema hijerhije ljudi, nego posla – rekao je Faatz, dodavši da je ukorijenjeni mentalni sklop: zaposlenici su lijeni, mora im se reći što da rade i kontrolirati ih, dok je nužni mentalni sklop: zaposlenici su znatiželjni i žele pridonijeti svojim vještinama.
Konferencija je zaključena s predavanjima na temu sve popularnije metode za razvoj ideja u tvrtkama – design thinkingu. Uvod je napravio Vedran Antoljak, direktor Sense Consultinga i suorganizator konferencije koji je istaknuo kako će njihova misija bit hrvatske tvrtke naučiti procesu stvaranja inovacija kroz tu metodu. Svjetske primjere kompanija koji su prilikom razvoja novog proizvoda ili usluge primijenili sve popularniju "design thinking" metodu koja stavlja korisnika u fokus, održao je Blake McEldowney iz Zinc Studia iz Barcelone koji radi s inovativnim kompanijama na dizajniranju proizvoda i usluga koji će oduševiti korisnike i stvoriti vrijednost.
Design thinking podrazumijeva i formiranje timova s članovima različitih profila. Kako ih zaposliti i povezati ispričao je zamjenik Dekana visokog učilišta Algebre Robert Kopal i rekao da je vrlo važno razumjeti ulogu pojedinih mreža između osoba u organizaciji.
Preko granice u Sloveniji globalna kompanija Danfoss preslikala je start-up kulturu u organizaciju. Njihovo iskustvo ispričali su Bojana Zupanić, Talent direktor iz Danfosa i Matej Golob, neovisni konzultant, 30lean.com koji je radio s njima na tom projektu.
Konferencija je zaključena okruglim stolom na temu design thinkinga i digitalne ekonomije koji je moderirao Željko Krizmanić, direktor agencije Eventa01 koja je organizirala konferenciju. Vedran Antoljak iz Sense consultinga rekao je kao hrvatske tvrtke teško prihvaćaju promjene i nove ideje ta da je srednji i izvršni menadžment najveća prepreka inovativnom načinu razmišljanja. Da ništa drukčije nije niti u slovenskim tvrtkama, složio se Matej Golob, 30lean.com, te naglasio da dok ne promijenimo sklop razmišljanja u glavama onih koji odlučuju, promjene neće biti. Transformacija koja se ipak događa u sektoru ICT za što su zaslužne inicijative Hrvatskog klastera konkurentnosti ICT-a, rekao je predsjednik klastera Hrvoje Strepački. Veliku ulogu pritom imaju i menadžeri informatike koji se sve više otvaraju prema drugim sektorima unutar organizacije. – Upravo zato je i Ekonomski fakultet u Zagrebu pokrenuo studij menadžmenta u informatici kako bi ljudi koji ga završe mogli primijeniti prednosti digitalne ekonomije u korporacijama koje će se okrenuti prema budućnosti. – zaključio je prof.dr.sc. Mario Spremić.
Neke od poruka konferencije su da je nužno razvijati intrapreneurship, odnosno poduzetništvo unutar tvrtke, s naglaskom na ljude koji su spremni prihvatiti ili sami iniciraju novu ideju ili razvoj projekta te povezivanje s onima koji razmišljaju drukčije i koji mogu biti partneri s kojima se nadolazeći izazovi mogu pretvoriti u prilike.
– Ova konferencija organizira se kako bi veće tvrtke osvijestila o neupitnoj važnosti inovacije i poticanja poduzetništva u organizaciji, ali ujedno im pružila konkretne alate i znanja koja će im pomoći da u srž kompanije ugrade kulturu inovativnosti. Osim toga, na konferenciji okupljamo korporativne i neovisne stručnjake koji čine priliku za odličan networking za buduću suradnju i razvoj novih ideja. Mi ćemo nastaviti s inicijativom okupljanja zajednice oko tema inovacije i digitalne ekonomije, a one organizacije i ljudi koji žele učiniti promjene prepoznat će inicijativu i postati dio onih koji razmišljaju drukčije – zaključio je Ratko Mutavdžić.