Europska komisija i njemačka vlada postigle su dogovor o tome kako ukloniti njemačku blokadu usvajanja već praktički usuglašenog propisa o zabrani prodaje neelektričnih automobila u EU nakon 2035. Komisija će uskoro izaći s novim prijedlozima koji će omogućiti da se nakon 2035. proizvode i prodaju automobili s motorom s unutarnjim sagorijevanjem, ali koji bi trebali isključivo raditi na ekološka, tzv. e-goriva.
Sporna njemačka blokada
"Pronašli smo dogovor s Njemačkom o budućoj uporabi e-goriva u automobilima", potvrdio je na Twitteru izvršni potpredsjednik Komisije Frans Timmermans, koji je unutar EK jedan od najvećih zagovornika prelaska na električna vozila s ciljem dostizanja strateškog cilja klimatske neutralnosti Europske unije.
"Sada ćemo raditi na što skorijem usvajanju propisa o standardima emisije CO2 za automobile. I Komisija će hitno dopuniti potrebnim pravnim koracima uvodnu izjavu 11", dodao je Timmermans.
Taj broj 11 odnosi se na dio predložene uredbe (o postroženju standardnih vrijednosti CO2 za nova osobna i laka gospodarska vozila), u kojem će se očito dati pravna jamstva Njemačkoj i drugim zainteresiranim zemljama da neće svi novi automobili nakon 2035. morati biti električni, nego će moći biti i konvencionalni, s motorom s unutarnjim sagorijevanjem, ali samo ako ih pogone isključivo e-goriva.
Kako točno Komisija planira osmisliti zakonski prijedlog, koji bi spriječio da takvi konvencionalni automobili nakon 2035. toče i benzin ili dizel (kao što će ih moći nastaviti točiti vozači automobila proizvedenih prije 2035.), nije još sasvim jasno. Detalji tog dodatnog prijedloga tek slijede u danima ili tjednima koji dolaze. A i pitanje je hoće li onda na taj Komisijin manevar u korist Njemačke pristati Europski parlament, s kojim je sve ranije bilo usuglašeno u trijalogu između EP-a, Komisije i Vijeća EU. A kroz Vijeće EU, usuglašeno između svih država članica, koje su se bez ikakvog protivljenja složile sa zabranom novih neelektričnih automobila od 2035., dok se Berlin nije sjetio blokirati posljednji korak u proceduri usvajanja.
Toj njemačkoj blokadi pridružile su se još neke zemlje s većom autoindustrijskom proizvodnjom – Italija, Češka, Slovačka i druge – dok je ostatak država članica, kao i Europski parlament, ostao pomalo šokiran spoznajom da Njemačka radi probleme i minira već usuglašenu stvar. Ta njemačka blokada sada se pokazuje kao uspješna, u smislu da daje rezultat koji su Nijemci priželjkivali. Ali ostaje pitanje hoće li uspjeh za EU biti ako sve države članice iz ove epizode izađu s naučenom lekcijom da se može iskoristiti veto za blokadu neke strateški važne odluke, dok se zauzvrat ne dobije nešto što je važno nekom mlađem partneru u vladajućoj koaliciji u nekoj državi članici.
– Ako jedna država članica to može učiniti, što će spriječiti druge? A to nije smjer kojim bismo trebali ići. Cijela arhitektura procedure donošenja odluka u EU raspala bi se kad bismo svi to činili – komentirao je premijer Letonije Krišjanis Karinš kad su ga novinari u četvrtak na summitu u Bruxellesu pitali što misli o njemačkoj blokadi usvajanja odluke o zabrani neelektričnih vozila nakon 2035. godine.
Toleriranje odluka u Berlinu
Ipak, na marginama tog summita pronađen je kompromis. Njemačkoj se, izgleda, tolerira takvo ponašanje, koje se može pokazati lošim za donošenje odluka u EU u budućnosti. Tolerira li se zbog toga što je to Njemačka ili i zbog argumenta koji je spomenula talijanska premijerka Meloni – da bi usvajanje odluke, kakva je bila usuglašena, bilo loše za europsko gospodarstvo i industriju u cjelini.
VIDEO Znate li kada smijete upaliti ova svjetla i koja je oznaka za prednja, a koja za stražnja