Od Zadra do Zagreba na struju za 6 sati uz trošak od 39 kuna

Svi koji imaju pametne telefone znaju kako je ostati usred dana s praznom baterijom. A sada zamislite kako je sudionicima Nikola Tesla EV rallyja bilo prijeći oko 800 km u tri dana s autima na struju, koji imaju doseg od 100 do 150 km.

Brza punionica u Smiljanu

Ipak, dokazali smo da se može bešumno i bez zagađenja okoliša putovati Hrvatskom. Primjerice, zadnjeg dana 343 km dugu rutu starom cestom iz Zadra preko Velebita, Smiljana, Plitvičkih Jezera do Zagreba s najnovijim Smartom electric drive, koji se koristi tehnologijom Tesla Motorsa (Mercedes je kupio 6% Tesle), odradili smo za 5 sati i 50 minuta efektivne vožnje i punjenja baterija. Od toga smo za upravljačem proveli 4.55 sati, a dvije nadopune baterije trajale su 55 minuta. Samo za usporedbu, za taj bi nam put s konvencionalnim automobilom uz poštovanje ograničenja brzine trebalo oko 5 sati. Bez stajanja.

S našim Smartom ED imali smo sreće jer smo bateriju dopunili na novoj brzoj punionici u Smiljanu (koja podržava samo tehnologiju Tesle) te na još jednom brzom punjenju na Plitvicama, preko pretvarača napona struje. I nije manje bitno, taj nas je put stajao samo 39 kuna (150 km prema noćnoj tarifi i 200 km po skupljoj dnevnoj tarifi). S najštedljivijim dizelašem potrošili bismo oko 200 kuna goriva.

Drugi sudionici relija, osim Teslinih modela koji tu udaljenost mogu prijeći bez dopune baterija, nisu bili te sreće. Citroen C-zero i Mitsubishi i-Miev s današnjom infrastrukturom najbrže se mogu napuniti za 5 sati, a Nissan Leaf za više od osam sati. Stoga je prvi C-Zero u Zagreb iz Zadra stigao za 12 sati, a Leaf za 18 sati.

Turizam bi profitirao

– Problem bi se mogao riješiti postavljanjem brzih punionica koje podržavaju tehnologiju u japanskim, francuskim i Tesla automobilima, a na kojima za manje od sat vremena svi ti auti mogu napuniti baterije. Jedna takva stoji oko 40.000 eura, pa da se postavi na svakih 50 km na glavnim prometnicama, investicija hrvatske države ne bi bila velika, a korist za turizam bio bi značajan, jer danas vlasnici auta na struju traže takve destinacije – kaže Matej Čer, vlasnik slovenskog Avant cara, koji posjeduje najviše Tesla automobila na svijetu.

Ipak, da se može, unatoč manjku punionica, dokazali su samostalni graditelji električnih auta, Ivica Repić iz Malog Bukovca s Citroenom AX EV za 5000 eura, Domagoj Lisičak iz Zagreba sa e-bubom (5000 eura), slovenski Metron institut s prerađenim Smartom te Nenad Devetak iz Fažane s električnim Ticom (uloženo 7000 eura). Repić je s AX-om iz Zadra u Zagreb stigao prije svih Citroena C-Zero/i-Mieva, Nissan Leafova te hrvatskih Doking Looxova, koji stoje 6 do 8 puta više od njegova “delanca”.

Razlog je što “kućne prerade” imaju manju snagu (od 5 do 10 KS), pa se njihove baterije brže pune, a mogu postizati i 80 km/h, ali i popeti se na 950 m nadmorske visine.

>> Od Njivica do Karlobaga stigli smo za 2 sata i to bez ispuštanja štetnih plinova