IBM petu godinu zaredom službeno je predstavio popis "Sljedećih pet u pet" (Next Five in Five) – popis inovacija koje, tijekom idućih pet godina, imaju potencijala promijeniti način na koji ljudi rade, žive i zabavljaju se. Popis "Sljedećih pet u pet" utemeljen je na praćenju tržišnih i društvenih trendova koji će preobraziti način na koji živimo te na tehnologijama osmišljenima u IBM-ovim laboratorijima koje će te inovacije učiniti mogućima. Ono što predviđaju i prognoziraju u IBM-u jest da će komunikacija umnogome evoluirati i da će svi moći komunicirati u 3D tehnologiji. Noćna mora zbog baterija koje se, primjerice, na tzv. pametnim telefonima troše u jednom danu, trebala bi nestati jer bi se baterije punile na zrak, a za mobitele u konačnici i ne bi bile potrebne. Računala će grijati stanove jer će reciklirati energiju koja im je potrebna za hlađenje....
Trodimenzionalna sučelja – poput onih kakve danas viđamo u filmovima – u idućih će pet godina omogućiti interakciju ljudi putem trodimenzionalnih holograma, i to u stvarnom vremenu. Filmovi i TV programi već se kreću prema prikazu treće dimenzije, a razvoj tehnologije trodimenzionalnih i holografskih kamera te njihovo smanjivanje, koja će ih smjestiti u mobitele, omogućit će potpuno nove načine rada s fotografijama, nove načine pregledavanja sadržaja na internetu te potpuno nove načine komunikacije. Znanstvenici rade na poboljšanju tehnologije za razgovor putem videoprijenosa (videochat) i na njenoj preobrazbi u tehnologiju holografskog ili 3D telepresence razgovora. Tehnologija se koristi laserskim zrakama koje se raspršuju preko predmeta te ih onda rekonstruira kao sliku. Osim svojih prijatelja prikazanih u trećoj dimenziji, na taj će se način moći vidjeti i razne druge stvari. To iskrivljenje podataka postaje veće što su digitalne informacije „pametnije". Internet može sinkronizirati podatke iz raznih uređaja, a razna računalna sučelja postaju sve prirodnija.
U sljedećih pet godina znanstvena poboljšanja u tehnologiji tranzistora i dizajnu baterija omogućit će uređajima da rade deset puta dulje nego danas.Danas se koriste teške litij-ionske baterije, a znanstvenici već rade na baterijama koje bi se punile zrakom koji udišemo. Taj zrak u doticaju s metalom velike gustoće stvarat će energiju i tako eliminirati glavno ograničenje razvoja tehnologije trajnijih baterija. Ako to uspije, rezultat će biti lagana, snažna baterija koja će se moći iznova puniti te napajati sve, od električnih automobila do raznih uređaja potrošačke elektronike. IBM cilja smanjiti potrošnju energije u svakom tranzistoru na manje od pola volta. S tako malom potrošnjom energije, uređajima poput mobitela i e-čitača, baterije neće niti trebati.
Inovacije u tehnologijama računala i podatkovnih centara omogućuju da se višak topline koju stvaraju iskoristi za grijanje zgrada tijekom zime i za napajanje klima-uređaja tijekom ljeta. Oko 50 posto energije koju troši suvremeni podatkovni centar utroši se na zračno hlađenje uređaja. Većina te topline jednostavno se izbaci u atmosferu. Nove tehnologije, kao što je novi sustav hlađenja čipova vodom, koje je razvio IBM, omogućavaju učinkovito recikliranje toplinske energije iz računalnih procesora i njeno ponovno korištenje za grijanje vode ili zagrijavanje. Pilot-projekt u Švicarskoj omogućit će uštedu do 30 tona ugljikova dioksida godišnje. To je jednakovrijedno 85-postotnom smanjenju emisije ugljika. Nova mreža mikrofluidnih kapilara postavlja se unutar hladnjaka koji se nalazi iznad čipa i omogućava da voda prolazi tek nekoliko mikrona iznad poluvodičkog materijala. Voda se zagrijava na temperaturu od 60 stupnjeva Celzijusa i brzo i učinkovito odvodi višak topline.
U sljedećih pet godina tehnologije napredne analitike omogućit će pružanje posebno prilagođenih preporuka koje će svakom pojedincu pomoći u pronalaženju najbržeg i najkraćeg puta do odredišta. Prilagodljivi sustavi gradskog prometa intuitivno će učiti iz putnikova ponašanja i tako će moći pružiti bolje podatke o smjeru putovanja i o sigurnosti u prometu. IBM-ovi znanstvenici osmislili su nove modele kojima će moći predviđati različite ishode putovanja te pružiti informacije koje će biti znatno opsežnije od tradicionalnih izvještaja o prometu. Uporabom novih matematičkih modela tehnologije predviđajuće analitike znanstvenici će moći analizirati i kombinirati veći broj mogućih scenarija koji mogu utjecati na smjer putovanja ljudi koji idu na posao. Na taj će način moći procijeniti najbolji smjer između kuće i posla, uključujući u svoju analizu veći broj čimbenika kao što su prometne nesreće, položaj putnika u danom trenutku, trenutačno i planirano stanje radova na cestama, razdoblja kad je promet najgušći, očekivani početak radnog vremena....
Za pet godina senzori u mobitelu, automobilu, novčaniku skupljat će podatke koji će znanstvenicima omogućiti uvid u okoliš u kojem se nalaze. Podaci će se koristiti u borbi protiv globalnog zagrijavanja, spašavanju ugroženih vrsta ili očuvanju ekosustava. Pojavit će se cijela nova klasa "građana znanstvenika" koji će koristiti jednostavne senzore u prikupljanju golemih količina podataka za razna istraživanja.Računala, ako ih se pravilno primijeni i poveže s drugim računalima, moći će brzo procijeniti posljedice potresa i tako ubrzati rad hitnih službi te spasiti brojne živote. Tvrtka je osmislila i aplikacije za mobitele koje će građanima davati podatke u raznim slučajevima kao što su poboljšanje kvalitete pitke vode ili prijavljivanje zagađenja bukom.
\"IBM cilja smanjiti potrošnju energije u svakom tranzistoru na manje od pola volta\" Vidi se da onaj koji je pisao tekst nije bio u osnovnoj skoli kada se iz fizike ucilo sto je struja, sto je napon, a sto je energija.