Gotovo polovica svjetske populacije živi u gradovima. Urbani život za sobom povlači neke izazove, a odlaganje smeća, zagađenje, potrošnja vode i prometne gužve neki su od najčešćih. Na kraju krajeva, to su i oni s kojima se susreće i glavna hrvatska metropola.
Zagreb, kao i mnoštvo europskih gradova, ima strategiju prema kojoj bi u bližoj budućnosti trebao postati pametan grad. Pametni gradovi po mjeri su čovjeka i osim što osiguravaju ugodan život, rješavaju sve gore spomenute probleme.
Komentirala je ovo i Ivana Beli Oštarčević, direktorica Sektora za razvoj i upravljanje portfeljem ICT usluge u Hrvatskom Telekomu.
– Upravo od tih problema s kojima smo danas suočeni polaze svi koji se bave tehnologijama pametnih gradova, odnosno načina na koje te tehnologije mogu pridonijeti boljem životu u gradovima, ali i stvaranju održivog okoliša u cjelini – kaže.
Pametni gradovi tako učinkovito koriste prirodne resurse, gospodarski rast ostvaraju održivo, a podržavaju i istraživanje te razvoj. Pametni gradovi imaju digitaliziranu javnu upravu, a osiguravaju visoku kvalitetu života i široku dostupnost javnih usluga. Svoje resurse pametni gradovi koriste inovativno te konstantno razvijaju nova i bolja rješenja koja su u skladu s dostupnom tehnologijom.
– Brojne su prednosti koje tehnologije pametnih gradova pružaju, a ugrubo bismo ih mogli svrstati u tri glavne kategorije. To su povećanje kvalitete života, poticaj stvaranju održivog i čišćeg okoliša te uštede lokalnim vlastima u pružanju javnih usluga svojim građanima – navodi Beli Oštarčević.
Takvi bi uskoro mogli postati i neki hrvatski gradovi, ali što to zapravo znači u praksi? Moderne tehnologije u kombinaciji s novom generacijom mobilne mreže mogu uvelike utjecati na svakodnevicu življenja u gradu, a evo kako bi to moglo izgledati.
U pametnim gradovima svim će gradskim upravama, ali i građanima u realnom vremenu biti dostupna velika količina podataka. To će se ostvariti međusobnim povezivanjem velikog broja uređaja i senzora diljem grada, a kako bi to moglo funkcionirati potrebna je pouzdana i stabilna internetska veza poput one koju omogućava 5G.
Promet pametnog grada
Tako će putovanje do posla u budućnosti izgledati potpuno drugačije. Umjesto prometne gužve na cestama će se nalaziti semafori i drugi automobili koji međusobno komuniciraju. Zahvaljujući tome, većinu automobila na raskrižju će uvijek dočekati zeleno svijetlo. Oni će znati i gdje se nalaze eventualne gužve pa će ih tako moći zaobići. Vožnja gradom tako će biti lakša, ali i održiva – trošit će se manje goriva zbog smanjenog čekanja i korištenja najbližih ruta.
Problemi pronalaska parkirnog mjesta također će biti stvar prošlosti. Kruženja oko zgrade ureda zbog nedostatka mjesta više neće biti jer automobili će, zahvaljujući kamerama koje će prepoznavati najbliža slobodna mjesta i slati im podatke, znati na koje se najbliže parkirno mjesto moraju uputiti.
Pametno gospodarenje otpadom
Pametni gradovi drugačije će gospodariti otpadom. U svakoj kanti i kontejneru, nalazit će se senzori koji će mjeriti količinu otpada. Ti senzori će biti povezani s tvrtkama koje zbrinjavaju otpad te im tako konstantno slati podatke o stanju diljem grada. Zahvaljujući tome, rute prevoženja otpada će se moći optimizirati.
Drugo rješenje gospodarenja otpadom je sustav cijevi koje će se nalaziti u tlu. Kada će se kanta ili kontejner napuniti, smeće će se samo spustiti niz cijev i stići do jedinice za skladištenje ili recikliranje. Te jedinice također će sadržavati senzore koji će prepoznavati različite tipove otpada i tako ga pravilno zbrinjavati.
Pametni vrtovi i poljoprivreda
Uzgajanje hrane, odnosno voća i povrća, također će se promijeniti. Na zemljišta će se moći instalirati niz senzora koji će pratiti kakvoću zraka i tla. Ti će isti senzori biti povezani s najbližim meteorološkim stanicama te od njih primati podatke o vremenu, još točnije nego danas. Ti će se podaci pak slati, primjerice, sustavu za navodnjavanje koji će u slučaju sušnog razdoblja sam aktivirati zalijevanje biljaka. Ovako će se optimizirati korištenje resursa u poljoprivredi pa se, na primjer, nikad neće potrošiti više vode nego je to bilo potrebno.
Zahvaljujući povezanosti poljoprivrednih strojeva s mobilnim uređajima, poljoprivrednici će u najkraćem roku biti obaviješteni o kvarovima na stroju ili zastojima u procesu proizvodnje. Tako će se omogućiti i pravodobna reakcija koja će spriječiti daljnje trošenje resursa.
Ovakva će rješenja smanjiti upotrebu energije i drugih resursa, povećat će produktivnost, ali će smanjiti i financijska opterećenja i povećati efikasnost čime će i proizvodi postati dostupniji.
Kako bi sve ovo bilo moguće potrebna je promjena infrastrukture. Ovo za početak uključuje prelazak hrvatskih korisnika na 5G mrežu. Ona je dovoljno pouzdana te može podnijeti ovako veliku količinu podataka te ih s minimalnim kašnjenjem dostavljati na potrebne uređaje.
Implementacijom ovakvih tehnologija, i Hrvatska može postati održiva te zelenija, ali i modernija te više prilagođena potrebama svojih građana. Ovu viziju Hrvatske omogućava, primjerice Hrvatski Telekom koji se u svojoj lokalnoj zajednici trudi unijeti promjene nabolje.
– Samo u posljednjih nekoliko godina Hrvatski Telekom je uložio više od 10 milijardi kuna u infrastrukturu, digitalizaciju i 5G tehnologiju. Važnu ulogu u povezivanju hrvatskih građana i poduzeća ima HT-ova optička mreža diljem Hrvatske. Tako smo u 2021. pokrili više od 100 tisuća novih kućanstava. Dva od tri novoizgrađena optička priključka na tržištu danas izgradio je HT, a Rab smo pretvorili u prvi gigabitni otok u Hrvatskoj tako što smo čak 90 posto otoka pokrili optikom – govori Beli Oštarčević.
Primjeri iz prakse
Iako hrvatske gradove čeka još dug put do ovakvih promjena, diljem cijele Hrvatske implementirana su brojna pametna rješenja koja predstavljaju tek začetak prave promjene. Usto, Hrvatski Telekom provodi i mnoge pilot projekte u raznim gradovima kako bi vlastima i građanima u praksi pokazao kako bi njihovi gradovi mogli izgledati uz korištenje današnje 5G tehnologije.
Jedan od prvih gradova u kojem je transformacija započela je Dubrovnik. Baš je u ovom gradu proveden jedan od najvećih projekta pametnog parkinga u ovom dijelu Europe, ali i mnogi drugi.
– Grad je pokriven s 2.000 parkirnih senzora koji u stvarnom vremenu šalju podatke o zauzetosti svakog parkirnog mjesta u mobilnu aplikaciju dostupnu svim građanima. Radili smo skupa i na projektima električne mobilnosti, senzorima za kvalitetu zraka na otvorenom i u zatvorenom prostoru te pametnim kantama za efikasnije gospodarenje otpadom – nabraja Beli Oštarčević.
U Hrvatskoj zapravo ne postoji niti jedan grad koji ne posjeduje barem jedno od takvih, gore navedenih , pametnih rješenja. Tako se može zaključiti da Hrvatski Telekom u suradnji s gradovima provodi brojne projekte, a oni u Splitu i Svetoj Nedelji trenutno su najaktualniji.
– Prvi je projekt jedinstvene aplikacije za Split kojom će građani putem mobitela moći platiti svoje režije, kupiti ulaznice za gradske objekte poput muzeja i kazališta, ali i direktno komunicirati s gradskom upravom. Tako će moći utjecati na donošenje određenih odluka koje se tiču njihovog zadovoljstva i kvalitete života. Drugi je projekt pametne javne rasvjete u Svetoj Nedelji. Osim smanjenja troškova električne energije kroz efikasnije upravljanje lampama, postojeći stupove javne rasvjete iskoristiti će se za prikupljanje dodatnih važnih podataka o buci, količini prometa i pješaka te kvaliteti zraka – zaključuje Beli Oštarčević.
Sadržaj nastao u suradnji s Hrvatskim Telekomom