Sjećate li se vremena kada su jedine funkcije na mobitelima bile telefoniranje i slanje poruka? To je vrijeme odavno iza nas. U današnje doba sa sobom stalno nosimo pametne telefone, zapravo džepna računala krcata raznim aplikacijama koje nam omogućuju stvari o kojima smo prije desetak godina mogli samo sanjati.
Danas imamo ogroman izbor raznih aplikacija za informiranje, zabavu, učenje... A gdje je sve počelo?
Povijest aplikacija počinje daleko prije pametnih telefona. Prvi komercijalno dostupni mobitel bila je legendarna Motorola DynaTAC 8000X. Pušten na tržište 1984. godine, ovaj je uređaj imao jednostavnu aplikaciju za kontakte u svom operativnom sustavu. Psion EPOC, ručno računalo iz 1987. godine, bilo je opremljeno operativnim sustavom Symbian s osnovnim aplikacijama poput dnevnika.
No prijeđimo na pametne telefone. Iako se mnogima čini da su smartphonei nova pojava, po mnogima prvi takav uređaj pušten je na tržište još 1994. godine. Riječ je IBM Simonu, koji je bio opremljen, za tadašnje vrijeme, "svemirskim" dodirnim zaslonom, baš poput današnjih uređaja. Simon je također dolazio opremljen s nekoliko aplikacija, uključujući i adresar, kalkulator, e-mail, notes... Bilo je moguće i korištenje dodatnih aplikacija koje su se na uređaj ubacivale PCMCIA-karticom ili skidanjem u unutarnju memoriju. Međutim, na kraju je bila izrađena samo jedna netvornička aplikacija za Simon, DispatchIt, prethodnik takozvanih Remote Desktop aplikacija za daljinsko upravljanje računalima.
Mnoge aplikacije u današnjim smartphoneima su video-igre, do prije desetak godina nezamislive kvalitete. Prva igra na jednom mobitelu navodno je bio Tetris ugrađen u Hagenuk MT-2000, danski mobitel iz 1994. godine. Našim čitateljima ipak je sigurno mnogo poznatija i draža sada već legendarna Zmija, igra iz sedamdesetih koju je Nokia krajem devedesetih počela ugrađivati u svoje uređaje. Prvu generaciju Zmije za Nokijine mobitele programirao je 1997. godine Taneli Armanto, i to za Nokiju 6110.
U prvom desetljeću novog milenija razvoj aplikacija je ubrzan. U lipnju 2007. godine dogodile su se dvije važne stvari. Apple je predstavio prvi iPhone, uređaj koji je uvelike definirao kako će smartphonei tijekom sljedećih godina izgledati, te pozvao developere da razviju Web 2.0 aplikacije koje izgledaju baš poput onih koje su već ugrađene u iPhone. U srpnju iduće godine lansiran je Appleov App Store s 500-tinjak aplikacija koji je već u rujnu zabilježio 100 milijuna skidanja, a u listopadu stiže i Googleov Android Market, koji je 2012. godine prerastao u Google Play. Googleova trgovina 2014. je po broju aplikacija prestigla App Store, a ove dvije trgovine danas imaju po više od milijun aplikacija.
Nakon pokretanja ovih trgovina pojavljuje se sve više aplikacija koje nailaze na odličan prijam korisnika smartphonea. WhatsApp, megapopularna aplikacija za dopisivanje, lansirana je 2009. godine, 2014. kupuje ju Facebook za 19 milijardi dolara, a u ovom mjesecu dosegla je brojku od 900 milijuna korisnika. U prosincu 2009. pojavila se igra Angry Birds koja je već do svibnja 2012. bila skinuta milijardu puta. Aplikacije su postale dio opće kulture - Appleov reklamni slogan "Postoji aplikacija za to" postao je poštapalica, a Američko dijalektno društvo aplikaciju je 2010. proglasilo za riječ godine. Danas aplikacije na pametnim telefonima više nisu ništa čudno ni neobično, već su mnogima sastavni dio poslovnog i privatnog života.
>> Gradonačelnica gradom upravljala putem WhatsAppa
>> Idete na put? Aplikacije za pametne telefone najisplativije su
Zadivio me jezik kojim je članak napisan! Lektori štrajkaju? Ili za članke na portalima nisu potrebni, vodeći se onom poznatom, " Istina je, pročitao sam na internetu!"......