Provjerite gdje se najviše prolazi na ispitima za dobivanje vozačke dozvole

Broj kandidata koji su položili vozački ispit od 2008. godine bio je u velikom padu do 2012 godine. Naime, sjetit ćemo se kako je 2008. došlo do ekonomske krize, koja se nastavila nekoliko godina, što se itekako osjetilo u broju kandidata koji su odlučili steći dozvolu za neku od kategorija koje su upisane u vozačku dozvolu. Dok je tijekom 2007. bilo 70.830 kandidata koji su položili vozački ispit, tijekom 2008. godine bilo ih je 69.252, a godinu poslije njih više od 23% manje, tek malo više od 53 tisuće. Silazni trend se nastavio i iduće tri godine, pa je tako najgora bila 2012. godina kad je bilo 39.933 kandidata koji su položili vozački ispit. Od tada imamo uzlazni trend, uz malenu iznimku 2018. godine kad je bio mali pad, da bi lanjsku godinu završili uz 60.934 kandidata. To je i dalje gotovo 15% manje u odnosu na pretkriznu 2007. godinu. Lani smo dobili novih 49.342 vozača B kategorije, što čini udio od 81,7% svih kandidata koji su položili vozački ispit. Nakon B kategorije, najzastupljenija je A kategorija uz 3792 kandidata, dok je na trećem mjestu C kategorija uz 3467 kandidata. Slijede CE, pa A2, D... Najmanje je kandidata, njih samo četiri, bilo za kategoriju C1.

Gledamo li strukturu vozača koji se mogu pohvaliti vozačkom dozvolom B kategorije, vidimo kako je veća želja za time kod ženske populacije. Naime, osim 26.269 ženskih kandidata, lani je bilo 23.073 muških kandidata, odnosno čak 12% manje. Na lanjskoj razini, pogledamo li starosnu dob svih kandidata koji su položili vozački ispit, uvidjet ćemo kako u kategoriju mladih vozača (do 24 godine) ulazi njih 17.354, odnosno 28,74%. Ostatak od 71,26% su vozači stariji od 25 godina. Dobar pokazatelj dobre edukacije je pad broja nesreća koje su skrivili mladi vozači. Tako je 2007. godine bilo gotovo 12.300 nesreća koje su skrivili mladi vozači, dok ih je lani bilo 3477. Najbolja je bila 2016. godina kad su mladi vozači skrivili 3155 prometnih nesreća. Smanjio se i broj poginulih u prometnim nesrećama mladih vozača. S čak 167 tijekom 2008. na 39 protekle godine. Dvije godine prije bilo je 30 smrtnih slučajeva.

Najviše je ispita lani, njih 116.883, provedeno iz nastavnog predmeta Prometni propisi i sigurnosna pravila (PPSP), a tek malo manje, njih 113.026, iz predmeta Uvjeti vožnje (UV). Najmanje, što nije čudno jer jednom položen ispit vrijedi za više kategorija, bilo je ispita iz predmeta Pružanje prve pomoći (PPP). Zanimljivo je vidjeti prolaznost iz pojedinog predmeta. Tako je najbolja prolaznost, čak 79,5% bila iz PPP-a, a najmanja iz PPSP-a – 50,51%.
Na vožnjama je prolaznost bila 54,48%. Među četiri najzastupljenija ispitna centra, najbolja prolaznost iz PPSP-a (54,1%), ali i UV-a (58,33%) je na području ispitnog centra Split. Ujedno je isto područje uz 75,52% imalo najmanju prolaznost iz pružanja prve pomoći. Najmanje se padalo iz ovog ispita na području Rijeke. Zagrebačko područje je na 81,26%, a osječko na 76,58% prolaznosti. Najmanja prolaznost na ispitu iz poznavanja prometnih propisa je u Rijeci sa 45,79%, zatim u Osijeku 49,9, te u Zagrebu 50,47%. I na vožnji se najviše padalo u Rijeci koja ima prolaznost iz UV-a 50,49%. Zagreb je na 53,3, a Osijek na 56,29% prolaznosti.

Kad govorimo o nastavnom predmetu Prometni propisi i sigurnosna pravila, već neko vrijeme polaganje se odvija digitalno, putem računala. Dakako, ne u svim sredinama jednako, no 89,5% ispita položeno je na računalu. Stari način ispita “na papiru” najzastupljeniji je u HAK-u Vukovar – čak 58,3%. Ovaj način provođenja ispita još je u gotovo 50% udjelu zastupljen u AK Vinkovcima te AK Marsoniji. Iako vjerujemo kako je bilo onih koji su zazirali od ispita na računalu, zanimljiva je stvar da je u četiri najveća regionalna ispitna centra prolaznost ispita na računalu veća od one na obrascu. Prosječno vrijeme trajanja ispita za A ili pak za B kategoriju je gotovo identično, te se kreće od 31 do 35 minuta. Najbrže se ispiti rješavaju u Osijeku i Zagrebu, a najsporije u Rijeci. Oko 50% više vremena, od 46 do 51 minute, prosječno je vrijeme rješavanje ispita za kategorije C, CE i D. Zanimljivo je i koliko se prosječno napravi kilometara na ispitu Uvjeta vožnje po pojedinim kategorijama. Najmanje, od 10 do 12 km (ovisno o regiji) napravi se za B kategoriju, od 12 do 14 za A kategoriju, dok se na ispitu za C, CE i D kategoriju napravi od 17 do 22 kilometra.

No, mnogi polaznici ipak najviše strahuju od onog dijela ispita koji se provodi u realnom prometu, kada treba u praksi pokazati stečeno znanje. U nastavku savjetujemo kako što lakše položiti taj dio vozačkog ispita, odnosno kako ne napraviti upravo one greške koje kandidati za vozače najčešće rade.

1. Ne oduzimajte prednost prolaska
Oduzimanje prednosti na raskrižju jedna je od najčešćih grešaka zbog kojih se pada na ispitu. Kandidati to najčešće rade kod lijevog skretanja. Loše procijene položaj i brzinu vozila iz suprotnog smjera i oduzmu mu prednost. Stoga pazite da nikome ne oduzmete prednost.

2. Pred znakom stop morate - stati
Znak STOP znači i povećanu dozu opreza za kandidate. Kod tog znaka obavezno je potpuno zaustaviti vozilo. Kandidati često samo uspore i potom nastave kretanje. Greška! Kotači na automobilu moraju se potpuno zaustaviti.

3. Ne smije se na silu mijenjati trak
Mijenjanje prometnog traka prije skretanja također je među čestim, a ozbiljnijim greškama. Ispitivač traži skretanje, a kandidati često pokušavaju na silu promijeniti prometnu traku. To se ne smije. Ako situacija to ne dopušta, može se nastaviti kretanje istim pravcem.

4. Ostanite smireni i ako se vozilo ugasi
Gašenje vozila je pogreška koja se, ako se često ne ponavlja, ne kažnjava padom na ispitu. No, kandidati to doživljavaju dramatično te nakon prvog gašenja gube koncentraciju. Ostanite smireni.

5. Popravite položaj vozila bez panike
Kod parkiranja kandidati imaju pravo na korekciju, tj. ne moraju od prve parkirati. No, često se, ako ne uspiju od prve, uspaniče i izgube koncentraciju. Samo smireno, smijete popraviti položaj vozila.