ISS

Svemirska postaja: Prvi modul na napuhavanje

Foto: NASA
NASA
Foto: NASA
NASA
Foto: NASA
NASA
Foto: NASA
NASA
03.06.2016.
u 11:38
NASA planira ovaj najnoviji modul testirati dvije godine kako bi istražili kako podnosi svemirske uvjete, a zatim će ga pustiti da izgori pri povratku u atmosferu
Pogledaj originalni članak

Međunarodna svemirska postaja (International Space Station, ISS) dobila je novu “sobu”. Astronauti su u subotu, naime, iz drugog pokušaja uspjeli napuhati eksperimentalni modul BEAM (Bigelow Expandable Activity Module), prvu nastambu na napuhavanje koju će astronauti testirati u svemiru.

Pucketajući zvuci

Prvi pokušaj napuhavanja, dva dana prije, nije uspio, ali zato je drugi prošao bez problema. Američki astronaut Jeff Williams sedam je sati radeći iz svemirske postaje puštao zrak u BEAM dok se nije rastvorio, nakon čega se otvorilo osam spremnika zraka unutar modula koji su ga napuhali do kraja. Takav BEAM deset je puta većeg volumena u odnosu na nenapuhano stanje, dug je oko 4 metra, s promjerom od oko 3,2 metra, a masa mu je oko 1360 kg.

Williams je u jednom trenutku javio kontrolorima da čuje kratke pucketajuće zvukove, ali nije bilo razloga za zabrinutost. Došlo je do pucanja šavova unutar modula, što je i predviđeno prilikom napuhavanja.

– To su dobre vijesti – dojavila je Williamsu astronautica Jessica Meir iz nadzornog centra u Houstonu.

BEAM je razvila i sagradila privatna tvrtka Bigelow Aerospace iz Las Vegasa. Izrađen je od materijala sličnog kevlaru, sastoji se od niza slojeva, uključujući vrlo otporni štit protiv mikrometeorida i orbitalnih čestica. Kako navode u NASA-i, mogućnost probijanja vrlo je niska, a dođe li ipak do nje, BEAM neće naglo puknuti, već će polako ispuštati zrak.

NASA BEAM planira držati na ISS-u oko dvije godine ne bi li se utvrdilo kako modul podnosi teške svemirske uvjete. Temperatura, tlak i radijacija u modulu bit će konstantno mjereni. Modul neće biti korišten za trajnu pohranu i boravak ljudi, već će astronauti povremeno, četiri puta na godinu, ulaziti u nj kako bi prikupili podatke i provjerili strukturalno stanje. Nakon dvije godine testiranja modul će biti otpušten s ISS-a te bi trebao izgorjeti pri povratku u atmosferu.

Pokaže li se da sustav funkcionira, mogle bi to biti jako dobre vijesti za istraživanje svemira. Naime, takve, znatno lakše module puno je jeftinije lansirati od metalnih, a astronautima koji u njima borave mogli bi pružiti i bolju zaštitu od radijacije. NASA također razmatra upotrebu novih modula na napuhavanje koje bi astronauti mogli koristiti na trogodišnjim misijama na Marsu. Bigelow je već razvio novu liniju modula, B33, 20 puta većih od BEAM-a, koje također planira lansirati u svemir te iznajmljivati tvrtkama i istraživačkim organizacijama.

NASA je inače još šezdesetih godina razmatrala postaje na napuhavanje, a kasnih devedesetih razvila je koncept takvog modula naziva TransHab. Međutim, projekt je 2000. godine otkazao američki Kongres, a Bigelow je otkupio prava na NASA-ine patente.

BEAM je na ISS-u pričvršćen na Tranquility, jedan od niza modula od kojih se sastoji postaja, taj 100 milijardi dolara vrijedan laboratorij koji lebdi oko 400 km iznad Zemlje, a koji je sagrađen dio po dio u svemiru. Riječ je o međunarodnom projektu svemirskih agencija SAD-a, Rusije, Japana, Kanade, nekoliko europskih zemalja i Brazila čija je gradnja krenula 1998. godine, kada je u nisku orbitu oko Zemlje bio lansiran ruski modul Zarja, koji i danas čini njezin dio.

Moduli pod tlakom pričvršćeni su za glavni nosač, koji također drži solarne panele i panele za rashlađivanje. Postaja je duga 72,8 i široka 108,5 metara, što je slično dimenzijama nogometnog igrališta, masa se procjenjuje na 420 tona, a nastanjivi volumen iznosi 388 kubnih metara.

Radit će do 2020.

Postaja je trajno nastanjena od 2000. godine. Prve posade bile su tročlane, a od 2009. su uglavnom šesteročlane. Takva posada na ISS-u obično ostaje od četiri do šest mjeseci. Postaju opskrbljuje niz letjelica koje “pristaju” na module.

Otkako je 2011. godine umirovljen američki Space Shuttle, za prijevoz ljudi zadužen je ruski Sojuz, no NASA planira većinu letova Sojuza zamijeniti SpaceX-ovim letjelicama Dragon i Boeingovim CST-100. Prema sadašnjim planovima, postaja bi trebala raditi najmanje do 2020. godine. NASA je zatražila produljenje do 2024. godine, za što su druge zemlje, poput Kanade, Rusije i Japana, izrazile svoju podršku. Ruski su izvori prošle godine objavili da su Roskozmos i NASA dogovorili suradnju na razvoju zamjene za ISS, ali NASA to nije potvrdila.

>>Astronaut istrčao maraton u svemiru - ali sporije nego na Zemlji

>>Novi ruski kozmodrom spreman za prvo lansiranje

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.