Ako mislite da živimo u svijetu s previše tehnologije i da čovjek kaska u evoluciji za tehnološkom revolucijom, pa možda ste i u pravu... No, samo pomislite kako će tek biti za 10, 20 ili 50 godina. Dakako, ako naš planet i ljudska rasa prežive tu mayansku argamedonsku 2012. godinu i netko konačno pronađe cjepivo za tu sapunicu recesiju.
Srećom, vrijeme je fiksno pa ide uvijek samo u jednom smjeru, naprijed. I mi i tehnologija također. Proricanje budućnosti nije sasvim egzaktna znanost, osim valjda kada vam netko gata iz dlana, ali je popularno zanimanje otkat je svijeta i vijeka.
Jedan od divova IT industrije američki Intel, koji je prije 40 godina kreiranjem mikročip a označio novu eru u tehnologiji, predstavio je svoju viziju budućnosti i budućih tehnoloških proizvoda, koji će promijeniti naš način života već u vrlo skoroj budućnosti.
Računala ne samo da će se nastaviti smanjivati ili mijenjati, nego je pitanje bismo li danas prepoznali računalo koje ćemo koristiti za 10 godina jer će nove generacije uređaja biti možda i nevidiljive prostom oku, ili tako spojeno s našom odjećom da uopće neće odavati tragove tehnologije, a napajat će se od vjetra ili sunca dok šetamo!
Kreiranje bržih čipova, procesora i općenito tehničkih performansi uređaja obilježilo je 20.stolježe u IT industriji, no je li sve samo u kapacitetu?
- Budućnost informacijske tehnologije nije u brzini. Steve Jobs je možda više od ikoga u IT industriji razumio da treba razmišljati o primjeni uređaja. Vodio je Apple po kriterijima iznad samo tehničkih zahtjeva. Nešto najnovije, najbrže ili najviše gigaherza postaje sve manje važan kriterij za kupovanje uređaja, korisnici danas traže nešto drugo – uvjeren je Justin Rattner, Interlov glavni direktor za razvoj tehnologije.
Rattner kaže da se IT industrija treba više usmjeriti na ono što ljudima doista treba od tehnologije, a ne im servirati nešto „novo i brže“ za bržu prodaju.
- Nekad je nepouzdano samo otići do korisnika i pitati ga što mu treba. Ljudi najčešće ni ne znaju što trebaju, da znaju što žele vjerojatno bi i sami našli investitora i napravili to. No, ljudi mogu vrlo jasno reći što im ne valja ili gdje bi im tehnlogija pomogla u životu. Budućnost IT-a nije više u gigahercima i brzini procesora, nego u razumijevanju što korisniku zapravo treba i otkrivanju što ljudi vole. A inženjeri su u panici jer ne znaju što ljudima treba. Inženjere nisu učili o emocijama. Treba zapošljavati antropologe i druge stručnjake proučavanja ponašanja ljudi i kako prilazimo tehnologiji - poručuje Rattner.
U Intelu ističu da puno vremena ulažu u predviđanje situacija u kojima čovjek funkcionira, kako se ljudi kreću kroz dan i što ih povezuje.
- Želimo ponuditi tehnologiju koja ljudima treba, a ne samo onu na kojoj možemo zaraditi. Ne možemo uvijek pogoditi ili svaki put riješiti neki limit u tehnologiji, ali kada bi tehnologija uspjela naći rješenje za sve ostao bih bez posla! - ističe Mike Payne, direktor Intelovog Experience Design laboratorija.
Payne predviđa da će se uređaji nastaviti smanjivati, ali da to ne znači kraj razvoja velikih ekrana.
- Nije stvar samo u veličini uređaja. Možda se uređaji toliko smanje da ih nećemo ni vidjeti, ali i dalje želim imati golemi 3D televizor doma, želim i to iskustvo velikog ekrana. Ali nije samo smisao gledati utakmicu ili film na TV-u, nego želim biti povezan s nekime tko gleda tu istu utakmicu, a nije tu u sobi nego u posve drugom gradu - zaključuje Payne.
Kakve onda promjene i napretke možemo očekivati u skoroj budućnosti? Kao što je Apple najavio dajući glas iPhoneu 4S u vidu osobnog asistenta Siri vaš će vas mobitel pratiti i snimati, pozdravljat će vas, čak i vrlo osobno, znat će vaše potrebe i gdje trebate biti u tom trenutku. Pa i reći vam da već predugo sjedite na toj kavi i da je sada zadnji čas da krenete ako želite stići na vrijeme na sastanak na drugom kraju grada. Jer ako uređaj zna gdje ste, a ima pristup vašem kalendaru i popisu zadatak jako će dobro znati i procijeniti jeste li krenuli u pravom smjeru i na vrijeme ili kasnite.
Također, napredni će mobiteli znati prepoznati s kim ste u društvu, s kime se češće susrećete i u kakvim ste odnosima, jeste li na sastanku ili sami. Bit će toliko kapacitirani da će moći i razumjeti ili barem definirati kako se osjećate zahvaljujući tehnologiji prepoznavanja izraza lica.
Jeste li sretni, puni energije ili umorni toliko da vam se oči zatvaraju. Začudit ćete se koliko će vas dobro ti uređaju poznavati i ukazivati vam na neke stvari koje biste možda očekivali da vam prijatelj kaže.
Koliko ste puta sreli poznanika, ali se niste mogli sjetiti njegova imena pa vam je bilo neugodno tijekom cijelog razgovora i susreta? E, pa toga više neće biti jer ako se vi nećete sjetiti vaš mini privatni računalni centar, odnosno napredni mobitel, prepoznat će osobu i imati zabilježene sve informacije od vašeg proteklog susreta s tom osobom.
Povezivanje mobilnih uređaja s raznih dostupnim bazama podataka preko interneta dovest će do toga da će vas mobitel ili neki drugi mobilni uređaj obavještavati o svim informacijama iz vašeg okoliša za koje procijeni da bi vas mogle zanimati. Od upozorenja o radovima na cesti i lokalne vremenske prognoze ili javljanja je li vaš let i dalje po planu ili je odgođen za toliko i toliko pa do praćenja unosa količine kalorija tijekom dana i upravo istaknute rasprodaje u trgovini cipela ili butiku samo dvije ulice dalje.
Iako su napredni mobiteli iznimno atraktivno tržište za IT industriju, u skoroj budućnosti možemo očekivati velike napretke u svakom sektoru.
Jeste li ostavili termostat na previsokoj temperaturi u stanu ili uključenu peglu vrlo će brzo ostati slika samo iz filmova. U skoroj budućnosti, naime, moći ćete već i sa svog mobilnog uređaja upravljati uređajima u svom stanu ili nadzirati njihovo korištenje.
O gužvi u prometu nećete morate više sami voditi brigu, nego će to za vas činiti vaše vozilo, odnosno napredniji GPS uređaji koji će komunicirati s drugim vozilima i za vas predviđati idealne putanje do vašeg odredišta. 3D televiziju gledat ćete bez posebnih naočala, a sve to napajat će se većinom iz izvora obnovljive energije.
Ili kako je to Rattner rekao u svom govoru na nedavnoj Intelovoj razvojnoj konferenciji: “Danas više nismo ograničeno tehnologijom, nego samo maštom. Što osmislimo to možemo i proizvesti“.
No, jedno neriješeno pitanje i dalje ostaje. U sve umreženijem svijetu iznova se postavlja pitanje sigurnosti i privatnosti. Svim inovacijama unatoč, hakeri još uvijek uspijevaju probiti zaštite i napraviti mnogo problema i najjačim igračima poput Googlea. Je li moguće digitalno okruženje bez virusa?
- To je točno što želimo postići, stvoriti okoliš u kojem nemate briga od malicioznih programa. Da možete s povjerenjem raditi u sustavu i da će biti sačuvana privatnost vaših podataka i programa, a ne da ste redovito izloženi napadima. Jasno da je izazovno kreirati nova rješenja, ali treba i zakrpati kvalitetno neke očite slabe točke poput BIOS-a, što bi se početkom 2012. Konačno trebalo i dogoditi – najavljuje Rattner, hvaleći Intelov potez kupnje poznate tvrke za antivirusna rješenja McAfee.
- Intel se može pohvaliti svojim antivirusnim rješenjem Deep Safe. Za razliku od svih drugih antivirusnihr ješenja Deep Safe nije temeljen na prepoznavanju poznatih virusa i zato može otkriti napade i od virusa koji nikad nije nisu zabilježeni. Uvijek sam govorio da antivirusni programi dijele slike provlanika nakon što je banka opljačkana, a to baš i ne ulijeva puno sigurnosti.
Tehnologiju za Deep Safe smo kreirali i prije, nego što je Intel kupio McAfee i predstavlja naše vjerovanje da sigurnost i privatnost treba omogućavati već na razini hardvera. Zahvaljujući tehnologiji Deep Safea zaustavili smo poznati napad Aurora koji je srušio servere Googlea 2009. godine. Sa samim softverom se to ne može riješiti, ne možemo vjerovati da će programi sami riješiti problem, ne zato što su kodovi loše napisani, nego zato što je prelako korumpirati softver – zaključuje Rattner.
Nadajmo se je u pravu i da ćemo vrlo skoro biti sigurniji u digitalnom svijetu.