Apple je nedavno odlučio uložiti novac u centar za edukaciju developera u Napulju u Italiji. Bit će to prvi europski centar moćnog Applea – iOS App Development Center, i mjesto gdje će se studentima omogućiti stjecanje vještina potrebnih za izradu iOS aplikacija. Osim toga, Appleov developerski centar podučavat će i učitelje kojima će ponuditi kompletan kurikulum za obrazovanje novih developera. Matteo Renzi, talijanski premijer, objeručke je primio Tima Cooka, čelnika Applea, i najavio zamalo uzdizanje talijanskog juga iz pepela. Odabiru Napulja talijanski su se mediji začudili. Apple u Italiji, i još u Napulju, tako su glasili naslovi u njihovim medijima, umalo da su zbog događaja izvjesili i zastave i proglasili nacionalni praznik, pišu. Jer, kako kažu, zapravo su digitalni analfabeti s internetskim konekcijama sporijim od regionalnog vlaka. I dok se njihov premijwer hvalio, kritičari su kao pravi razlog dolaska Applea u Italiju istaknuli dogovor o porezu. Naime, Apple je u prosincu pristao platiti Italiji 318 milijuna eura. Prema napisima, Italija je Appleu oprostila 500 milijuna eura, i tako je pala odluka o centru u Napulju, uvjereni su. No, bilo kako bilo, na kraju su i kritičari popustili, dobro je. Apple u Italiji, i to na nerazvijenom jugu, izgleda kao da su se snovi ostvarili jer, kažu, entuzijazam mladih kojima u grad dolazi svjetski brand, i to ne samo u trgovine, jednostavno je odlično i to treba iskoristi.
Imamo li i mi kakvu poveznicu s Napuljem? Zapravo ne, osim da su se njihovi snovi ostvarili, a mi i dalje možemo samo sanjati da će neki svjetski tehnodiv bilo kad odlučiti ulagati u Hrvatsku.
Ne treba im mastodont
Bivši premijer Zoran Milanović i njegova svita ministara, uz podršku nekih predstavnika IT tvrtki, bila je u posjetu svima njima na njihovu teritoriju. Puno se o tome pisalo i pričalo. Bili smo im svojedobno nakloni jer, ako ništa drugo, konačno se o ICT-u, odnosno informacijsko-komunikacijskim tehnologijama, počelo govoriti u politici. Konačno je ICT industrija zaživjela kao pojam i o njoj se raspravljalo. Ništa konkretno, barem ne javno vidljivo, nije se dogodilo, velika investicija nije se dogodila niti ima naznaka da je u planu.
Nikola Dujmović, predsjednik ICT-a pri HGK, koji je bio na tom putu po SAD-u, odnosno u posjetu najmoćnijim tehnodivovima, tvrdi, ono što se trebalo dogoditi, dogodilo se. ICT je doista ušao u politički život, osvijestili su tada postojanje tog dijela gospodarstva koje je zapravo, više-manje, samostalno i uspješno poslovalo. Nisu u planu bile nikakve velike investicije, no učinjen je prvi korak, promijenila se paradigma i ICT je uvršten na kartu Hrvatske kao industrija, govori Dujmović, inače predsjednik uprave Spana, IT tvrtke.
Sasvim je legitimno i poželjno da premijeri i njihove delegacije odlaze u posjet takvim tvrtkama, nije rije ni o kakvom moljakanju ni spuštanju na nižu razinu, u svijetu su takvi posjeti sasvim uobičajeni. Od nove Vlade, tvrdi, zasad nema očekivanja. Poznati su zapravo neki zahtjevi ICT zajednice, a to je da je potreban netko tko će ujediniti razne resore, odnosno zakone koji bi trebali olakšati poslovanje svim poduzetnicima, pa samim tim i IT tvrtkama.
Bilo je govora svojedobno, govorio je to dio vladajućih, da je u planu i ministarstvo informatičkog društva. Kako veli Dujmović, to bi bilo u suprotnosti s postavkama IT-a da se nešto učini lakšim i jednostavnijim. Ne želimo još jednog mastodonta koji će upošljavati gomilu ljudi, a koji naposljetku neće biti uvezani, potreban je netko tko je sposoban, tko može koordinirati i biti visoko pozicioniran da to može raditi, primjerice, potpredsjednik Vlade ili ministar bez portfelja.
Adrian Ježina, čelnik ICT-a pri HUP-u, smatra da je potreban jedan čovjek u Vladi koji bi se brinuo o ICT-ju, a po tome koliko će visoko biti pozicioniran, znat će se koliko Vlada smatra tu industriju važnom. – Ne mogu reći da prošla Vlada ništa nije učinila za digitalizaciju, no treba ubrzati te procese. Jedan korak nije dovoljan, posebno ako svi oko nas već trče – kaže Ježina.
Kako sada stvari stoje, Hrvatska još neće dobiti svog CTO-a poput, primjerice, Estonije. Premijer Tim Orešković naglasio je u svom govoru važnost ICT-a. No, zasad nema naznaka da bi u Vladi mogao biti poseban čovjek za to, a kad je riječ o resornom ministru pomorstva, prometa i infrastrukture Olegu Butkoviću, i on je, tvrdi, svjestan važnosti ICT industrije. I ono što planira u to ime – jer, koliko zna, kaže, ICT ostaje pri Ministarstvu – jest izdvojiti ga u posebnu upravu. Dakle, više ne bi bila Uprava zračnog prometa, elektroničkih komunikacija i pošte, već i zasebna za ICT.
Što politika može da bismo poput Napulja ostvarili velik san ili bar onaj mali – da ono što imamo razvijamo i one koji to doista žele potaknemo na investiranje. Popis bi bio dug i ugledan. A naposljetku zaključili bismo, kao i svi, da nam je država skupa i bez dovoljno radne snage. Benefita za investicije i investitore nema, dok i IT tvrtke koje posluju u Hrvatskoj muku muče s pronalaskom kvalitetne radne snage. Valja imati na umu da Hrvatska godišnje odškoluje 1500 diplomiranih ICT profesionalaca, a samo lani tražilo ih se 2500 ili 25 posto više nego godinu prije.
Hrvoje Balen sa Sveučilišta Algebra iznio nam je posljednje podatke: – Najtraženiji su i dalje softverski inženjeri, tj. programeri, i to je trenutačno veliki izazov, ne samo za hrvatske tvrtke, već i cijeli EU. U EU trenutačno radi oko 7,5 milijuna IT profesionalaca, ali činjenica je da će zbog rasta te industrije i nedovoljnog broja mladih koji se odlučuju studirati računarstvo i IT ostati nepopunjeno 756.000 radnih mjesta do 2020. godine.
U Irskoj – prekvalifikacije
Brojne europske države prihvatile su činjenicu da poticanje zapošljavanja u IT sektoru donosi državi iznimne koristi kroz izvoz i povećanu potrošnju te su odlučile pomoći toj grani na razne načine – Rumunjska je, primjerice, oslobodila poreza na dohodak visokoobrazovane pojedince određenih IT zvanja i zanimanja, Irska iznimno ulaže u prekvalifikacije nezaposlenih i teže zapošljivih – isključivo za IT sektor, Njemačka jako potiče uvoz radne snage kroz olakšano dobivanje radne dozvole IT stručnjacima koji dolaze izvan EU i posebne programe pripreme za tržište rada.
Većina zemalja EU jako koristi strukturne fondove EU za podizanje konkurentnosti domaćih IT tvrtki osiguravanjem sredstava za usavršavanje i certifikaciju zaposlenika, a koliko smo mogli vidjeti, više od polovice zemalja EU u strategije svojih pametnih specijalizacija stavilo je pravo IT usluge i razvoj, čime će sve njihove tvrtke moći aplicirati za sredstva namijenjena istraživanju i razvoju, ispričao je Balen i zaključio: Nova će hrvatska administraciju morati napraviti dodatni korak na rješavanju problema nedostatka radne snage, ponajprije kroz postojeće kapacitete obrazovnih institucija, poboljšanje rada s učenicima/studentima kako bismo smanjili ispadanje iz redovnog sustava visokog obrazovanja, potom uključivanjem novih ljudi u IT struku putem programa ciljanih prekvalifikacija, poboljšanjem konkurentskog poslovnog okruženja u smislu sektorskog rasterećenja cijena rada i poticanjem zapošljavanja te nastavkom rada na gospodarskoj diplomaciji i pomoći tvrtkama koje imaju izvozni potencijal.
>> Večernjak je uspio, IT sektor traži informatiku od 1. razreda
>> 'Hrvatska nije spremna za tehnološke promjene, pozivamo na hitnu akciju'
Ježina? kakav stručnjak....