Masovni hakerski napadi iz Rusije na Estoniju traju već gotovo tri tjedna, a taj napad je ujedno je i prvi napad takve vrste jedne države na drugu, piše Guardian.
Naime, ovakva situacija je uzbunila zapadni dio svijeta, pa se u riješavanju uključio i NATO koji užurbano provjerava napade i moguće implikacije na situaciju u svijetu.
U vrijeme kada se Estonija i Rusija nalaze u najvećem političkom sporu od raspada Sovjetskog saveza zbog premještanja brončanog kipa sovjetskog vojnika iz Memorijalnog centra u Tallinu, Estonija je podvrgnuta masovnim hakerskim napadima. Hakeri tako gase web stranice ministarstava, političkih stranaka, tamnošnjih novina, međunarodnih banaka i ostalih estonskih tvrtki. NATO je stoga u Tallin poslao vrhunske stručnjake za cyber-terorizam da istraže situaciju i pomognu Estoncima da unaprijede elektronsku zaštitu.
"Ovo je veliki sigurnosni problem i to shvaćamo ozbiljno", poručuju iz NATO-a. Ako Rusija zaista stoji iza napada, bit će to prvi zabilježeni cyber-rat u kojemu jedna država napada drugu, a NATO će pažljivo pratiti situaciju kako ne bi Rusiju izravno optužili. Ni jedan NATO-ov ministar obrane neće proglasiti cyber napade vojnom akcijom za sada. Ipak, ovo pitanje treba riješiti u skorijoj budućnosti.
Na summitu koji će uskoro započeti između Rusije i europskih lidera, zasigurno će ova uzbuna zbog cyber-rata biti jedna od tema.
"Ovo što se događa u Estoniji sa cyber napadima apsolutno je neprihvatljiva situacija i mjesta za zabrinutosti ima", poručuju iz Europske Unije.
Estonski ministar obrane, Jaak Aaviksoo izjavio je kako NATO za sada cyber napade ne definira kao čistu vojnu akciju. Što znači da se odredba V Sjevernoatlantskog saveza, odnosno odredba o kolektivnoj samoobrani u ovom slučaju ne može automatski prošiti na napadnutu zemlju.
(ič)