Mark Minasi autor je brojnih knjiga o raznim računalnim tehnologijama, novinar, govornik i informatički konzultant. Za njega kažu da vrlo komplicirane stvari zna objasniti na jednostavan i zabavan način. U to smo se uvjerili u razgovoru na nedavnoj konferenciji tvrtke Microsoft Hrvatska, WinDays 2014., gdje je Mark održao dva iznimno posjećena predavanja.
iQ: Već desetljećima poznati ste kao promotor tehnologija o kojima držite predavanja i pišete knjige – što mislite o onome što se danas naziva internetom stvari ili internetom koji sve povezuje? Koliko je to već stvarno, a koliko samo priča u medijima?
Minasi: Internet stvari ili internet koji sve povezuje nešto je što je zabavno, no još smo daleko od dana kada će to biti sveprisutno. Za ostvarenje obećanja interneta koji sve povezuje bit će potrebna kvaliteta pristupa mreži nad mrežama koja danas ne postoji baš nigdje u stvarnom svijetu. Dakle, internet koji sve povezuje još je stvar više ili manje bliske budućnosti. To će biti budućnost sve do doba kada se nećete naljutiti na svoj hladnjak što je odlučio preko noći odrijemati i preuzeti neke nove aplikacije s interneta, a svu je hranu koju čuva u sebi pustio da se pokvari. Ipak, određene primjene interneta stvari – interneta koji sve povezuje, imamo u softveru koji se danas ugrađuje u automobile, a možemo reći da je, na određen način, i vaš pametni mobitel dio te buduće mreže koja sve povezuje.
iQ: A tehnologije obrade velikih količina podataka – što nas u tom pogledu očekuje?
Minasi: Napisao sam doktorat na temu statističkih analiza velikih količina podataka još tamo početkom osamdesetih godina prošlog stoljeća. Zato mi uopće nije jasno zašto se o obradi i analizi velike količine podataka danas toliko govori – zašto je “big data” danas takav “hype”? Alate za obradu velikih količina podataka imamo odavno i samo se budale ne koriste podacima koji su im dostupni. Osobno, žao mi je što je prva primjena tehnologija analize velike količine podataka upotrijebljena u oglasnoj industriji jer me marketingaši sada mogu puno bolje živcirati nego što su to mogli prije. Moja privatnost ugrožena je pohlepom kompanija koje žele prodati što više svojih proizvoda, a administracija moje države previše je lijena da bi me od toga zaštitila.
iQ: Što mislite o novom trendu u stvaranju inovacija – o inoviranju kao iterativnom, otvorenom procesu u koji se sve više uključuju i sami korisnici tehnologija?
Minasi: To je dobro. Današnji internet, web 2.0., puno je bolji prostor za interakciju među ljudima pa to treba iskoristiti. S druge strane, zakonodavstvo intelektualnog vlasništva ne prati taj trend slobodne razmjene ideja i zapravo guši inovativnost današnje tehnološke industrije. Zapad je u tom smislu u stvarnim problemima. Azijce to previše ne zanima, oni će na kraju biti vodeći u inovacijama. Što se tiče vaše regije, srednje i jugoistočne Europe, koja je negdje između Istoka i Zapada, vi ste već dulje poznati po softverskim inovacijama – na neki način koristite se onim najboljim od obiju strana svijeta i u tu Hrvatskoj, koliko sam uspio vidjeti, pišete baš zanimljiv softver.
iQ: Što je, po vašem mišljenju, sljedeća tehnološka paradigma? Računalstvo u oblacima?
Minasi: Ja sam se prvi put priključio na internet još 1989., ono što nazivamo world wide web pojavilo se 1995., Facebook nije zaživio do 2008. Trebalo nam je dvadeset godina da sagradimo tu mrežu. Pitate me što je sljedeće i sami pretpostavljate: Cloud. Slažem se – to je sljedeća faza Interneta. Cloud je sljedeći internet. Nisam baš oduševljen time. Proizvođači cloud tehnologija još imaju dosta posla u zaštiti privatnosti pojedinca i u zaštiti podataka. Ipak, instalacijom cloud okružja postižu se velike uštede. Te uštede mogu biti i veće ako se svi procesi na kojima počiva cloud – automatiziraju. Najbolji alat za automatizaciju cloud procesa koji počivaju na Microsoftovim tehnologijama jest PowerShell. Zato je moj savjet voditeljima projekata u cloudu – naučite PowerShell.
iQ: Recimo da i dalje želim koristiti Windows XP – što mogu učiniti bez podrške Microsofta, osim prelaska na neki drugi operativni sustav, naravno?
Minasi: Pa jedini siguran način rada na Windows XP sustavima od početka travnja ove godine jest da ih koristite na računalima ili mreži računala koja nije spojena na internet. Nemojte ni slučajno povjerovati tvrtkama koje tvrde da vas mogu zaštititi – one imaju vrlo ograničene mogućnosti. Ako im ipak želite dati priliku, u ugovor stavite klauzulu da će ih svaki uspješni napad na vaše računalo koštati brdo dolara. Da sažmem, raditi i dalje na operativnom sustavu Windows XP vrlo je loša ideja – osim, kao što rekoh, ako ih koristite na računalu koje nije spojeno na internet.
iQ: Microsoft je ovog travnja navršio 39 godina postojanja – što bi bile najveće pogreške u dosadašnjoj povijesti te tvrtke?
Minasi: Recimo to ovako: Microsoft je tvrtka koja je napravila dosta pogrešaka, no malo je onih koje nisu uspjeli ispraviti. Primjerice, Microsoft je u početku ignorirao internet, čak i mobilne tehnologije. Mislim da je to zbog toga što su se tada previše oslanjali na Active Directory, a to je alat koji su prodavali samo velikim klijentima. Slična stvar dogodila se s Microsoftovim serverskim tehnologijama u početku, no sada su to sasvim pristojne tehnologije. Microsoft je dolaskom interneta učinio dostupnim najveću količinu dokumentacije o softveru, više od bilo kojeg drugog proizvođača. Odmah su pružili besplatnu podršku programerima, i to rade i danas.
iQ: Što mislite o novom prvom čovjeku Microsofta – pred kojim izazovima stoji Satya Nadella danas?
Minasi: Odabir Satye Nadelle za izvršnog direktora čini se kao sasvim dobar potez. On je tehničar, shvaća inženjere, a ujedno ima uvid u širu sliku stvari. U tom smislu puno je bolji od Stevea Ballmera. Najveći izazov pred kojim se nalazi je vrijeme – morat će brzo raditi i brzo reagirati. Današnji upravni odbor Microsofta neće imati strpljenja za proizvode i usluge koje nisu u stanju u samom početku polučiti uspjeh. To će mu otežati posao. Ohrabruje izjava Billa Gatesa da mu se neće miješati u posao iako je to možda rečeno samo za javnost. Bill Gates zna razljutiti ljude, no respektiraju njegov um. Ballmer je znao razljutiti ljude – no nitko ga nije respektirao zbog pameti.