U doba nadmoći mobilnih tehnologija građani više ne žele gubiti u vrijeme u prometu ili na šalteru da bi došli u porezni ured ili izvadili neki osobni dokument, ili čak podigli novac u banci. Danas građani, posebice u razvijenim zemljama, očekuju da usluge državnih institucija dođu njima.
Austrija, Velika Britanija, Norveška i Švedska europske su perjanice u e-uslugama i e-upravi. U Velikoj Britaniji od kuće možete obnoviti policu autoosiguranja. U Austriji možete s kućnog računala provjeriti svoje podatke u poreznom uredu ili naručiti neki osobni dokument.
Rakar: Većina računala u državnoj upravi ne obavlja veće funkcije od pisaćih mašina
Nije iznenađujuće da e-Hrvatska još uvijek daleko zaostaje za takvim primjerima.
– Imamo jako malo e-usluga prema građanima, a neke su spektakularno loše. Zakon o OIB-u koji je pretpostavka za razmjenu podataka u startu je onemogućio bilo kakvu razmjenu podataka. Posljednjih devet mjeseci radnim na raznim IT projektima unutar više naših ministarstava. U pravilu su mnogi u tim ministarstvima nekompetentni za posao koji obavljaju. Vrlo je malo ulagano u njihove kompetencije. Većina računala u državnoj upravi ne obavlja veće funkcije od pisaćih mašina. Hardvera ima koliko hoćete, ali razina inteligencije u tim sustavima u stvari je vrlo niska – istaknuo je komunikacijski savjetnik nekih hrvatskih ministarstava Marko Rakar na 10. jubilarnom IBM Forumu u Splitu.
Otvaranje vrata informacijama – prilika za poduzetnike
No, Rakar se odmah nadovezao da se stvari ipak konačno mijenjaju i da vidi svjetlo na kraju tunela.
– No, te barijere poput problema dijeljenja OIB-a sada više nema. U sljedećih nekoliko mjeseci vidjet ćemo neke nove e-usluge, mnogo naprednije nego do sada. Vjerujem da će Vlada vrlo brzo ponuditi otvorene podatke. Vlada posjeduje podatke, a poduzetnici ideje i znanja. Kada Vlada otvori podatke, to će omogućiti privatnom sektoru da se razvijaju razne aplikacije koje će pomoći građanima u svakodnevnom životu – najavio je Rakar.
Austrijska birokracija – na internetu i bez papira
Hrvatska bi mogla mnogo naučiti od primjera Austrije u kojoj već više od 10 godina intenzivno rade na poboljšanju usluga e-države.
– Možda smo 20 godina ispred nekih država, ali osjećam da smo još uvijek na početku. Mi smo prva generacija koja doživljava toliko mnogo velikih promjena koje utječu na naš posao i život. Uložili smo puno u internetsku infrastrukturu. Više od šest milijuna ljudi u Austriji ima širokopojasni internet. U gotovo svim državnim institucijama nudimo besplatni bežični internet, a u svim ministarstvima težimo da imamo ista računala i isti softver i da ne – printamo! Na internetu građanima nudimo više od 1000 formulara te gomilu podataka od rokova, cijena do popisa državnih službenika – predstavio je iskustva iz Austrije Christian Rupp, austrijski državni tajnik za e-upravu.
EU zbog sigurnosti razmišlja o kreiranju vlastitog aplikacijskog dućana
U Europskoj uniji također ulažu puno u taj sektor, ali ono što koči daljnji razvoj jest problem sigurnosti, odnosno nevoljkost Europske unije da osjetljive dokumente propušta preko internetskih dućana Applea i Androida, odnosno kompanija koje ni nisu u Europi. Ide se toliko daleko da postoje i neke inicijative da Europska unija kreira vlastiti dućan aplikacija za građane EU.
Sve to zvuči malo znanstveno-fantastično iz hrvatske perspektive. No, od 1. srpnja 2013. i RH će konačno postati dio te iste Europske unije. A jedno je sigurno, lošija birokratska rješenja teško da možemo imati.