Što je sve zabranjeno na Facebooku i tko ne može imati profil

Kompanija Facebook krajem prošlog tjedna prvi je put objavila detaljne smjernice kojima se njezini zaposlenici, točnije njih oko 15.000 zaduženih za provjeru i uklanjanje potencijalno spornog sadržaja koje korisnici objavljuju na svojim profilima, vode pri odluci što je zabranjeno, a što dozvoljeno za objavu na toj društvenoj mreži.

Govor mržnje u tri razreda

Detalji iz tog dokumenta prvi put daju jasniji odgovor zašto je, na primjer, Facebook uklanjao sadržaj ili privremeno suspendirao profile nekih hrvatskih korisnika koji su na dan izricanja presude tribunala u Haagu u predmetu “Prlić i ostali” dijelili fotografiju pravomoćno osuđenog generala Slobodana Praljka u trenutku kad je ispijao otrov kojim je izvršio samoubojstvo nakon što je čuo da mu je potvrđena presuda za ratne zločine. Facebook, naime, uklanja sadržaj koji izražava podršku osuđenicima za masovna ili serijska ubojstva, a osim toga ima i politiku netoleriranja sadržaja koji prikazuje osobu koja pokušava izvesti samoubojstvo ili samoranjavanje. Samo u slučajevima kad je takva objava vrijedna kao vijest Facebook dozvoljava objavu snimke ili fotografije samoubojstva, piše u smjernicama kompanije koje nose naslov “standardi zajednice”.

Te smjernice obuhvaćaju razna područja od govora mržnje do prijetnji i uznemiravanja, od dječje golotinje do nasilja. Kad je o govoru mržnje riječ, Facebook ga definira kao izravan napad na pojedince ili grupu ljudi na temelju njihovih “zaštićenih osobina” poput rase, nacije, vjeroispovijesti, spola, seksualne orijentacije i sličnog. Također, zaštićene osobine mogu imati i izbjeglice. Ovisno o žestini napada, Facebook rangira govor mržnje u tri razreda.

Prvo, to je bilo kakav nasilan govor koji poziva na smrt, bolest ili opasnost za osobe ili grupe koje imaju zaštićene osobine. Također i dehumanizirajući govor kao što je, npr., usporedba s prljavštinom ili sa životinjama koje se percipiraju kao intelektualno ili fizički inferiorne.

Govor mržnje drugog ranga bilo su kakve izjave o inferiornosti koje impliciraju fizičke, mentalne ili moralne nedostatke. Npr. tvrdnje da je netko “ružan” ili “nerazvijen”, da je netko “retardiran”, “kreten”, “idiot”, ili da je netko “varalica”, “jeftin” (u moralnom smislu). Također i prezirne izjave poput “mrzim”, “X je najgori”.

U trećem rangu govora mržnje Facebook prepoznaje i uklanja sadržaj koji poziva na isključenost ili segregaciju. Facebook, međutim, dopušta kritiku migrantskih politika i argument da bi takve politike trebale biti restriktivnije, tj. to se ne smatra pozivom na isključenost izbjeglica kao oblikom govora mržnje.

Društvena mreža dopušta dijeljenje sadržaja govora mržnje u svrhu podizanja svijesti, ismijavanja ili educiranja, no Facebook očekuje od onih koji dijele govor mržnje na taj način da jasno iskažu svoju namjeru kako bi i Facebooku pomogli da bolje shvati zašto to dijele. Ako je namjera nejasna, Facebook to može ukloniti. Naravno, svako uklanjanje počinje time da netko od korisnika prijavi sadržaj koji smatra neprimjerenim. No Facebook razvija i alate umjetne inteligencije koji su u stanju uočavati i uklanjati neprimjeren sadržaj automatski.

– Prividna anonimnost interneta mnogima je dala krila da izgovore stvari koje nikad ne bi izgovorili jedno drugom u lice. Svaka edukativna akcija u tom smislu, pa makar i od Facebooka, dobrodošla je. Ako nas takve stvari nisu naučili u školi ili ako naši političari ne objašnjavaju baš dovoljno ljudima što je prihvatljivo, a što nije, onda je i Facebook dobar da to objasni – komentira Marko Rakar, komunikacijski savjetnik. No dodaje kako je uvijek pitanje slobode govora, odnosno utvrđivanja linije gdje počinje govor mržnje, vrijeđanje ili prijetnja, a gdje prestaje sloboda govora.

“Izazovan” fenomen

Smjernice Facebooka koje se tiču lažnih vijesti kažu da kompanija ne uklanja takav sadržaj s društvene mreže jer taj fenomen smatra “izazovnim i osjetljivim pitanjem”, no zato “znatno smanjuje njegovu distribuciju tako što ga prikazuje niže u novostima”.