Dizajn korisničkog 
iskustva i digitalni dizajn

Tko je sve zaslužan za uspjeh mobilnih aplikacija, internetskih servisa, društvenih mreža ili online dućana

Foto: Algebra
Tko je sve zaslužan za uspjeh mobilnih aplikacija, internetskih servisa, društvenih mreža ili online dućana
31.05.2019.
u 23:10
Dizajneri koji kreiraju jednostavna, intuitivna i efektna sučelja, pregledne izbornike, elemente navigacije kroz sadržaj, tranzicije i animacije, servise…
Pogledaj originalni članak

U dinamičnom svijetu digitalne tehnologije kao glavne zvijezde razvoja najčešće se spominju IT profesionalci, programeri ili inženjeri. No uglavnom se zaboravlja da su za uspjeh mobilnih aplikacija, internetskih servisa, društvenih mreža ili online dućana možda najzaslužniji oni profesionalci koji kreiraju cijelo korisničko iskustvo ili tzv. User Experience (UX). Dizajneri koji kreiraju jednostavna, intuitivna i efektna sučelja, pregledne izbornike, elemente navigacije kroz sadržaj, tranzicije i animacije, servise…

Komunikacija između čovjeka i uređaja odvija se danas ponajviše kroz ekran mobilnog uređaja ili računala te tipkovnicu, no stvari se brzo mijenjaju, a vrlo je malo grana dinamičnih poput dizajna korisničkog iskustva i digitalnog dizajna pa je uvijek pitanje što nas očekuje u nastavku naše avanture u ovom svijetu.

Čini se i da svake godine dolazi ogromna količina novih trendova, izazova i tema za diskusiju. Tijekom 2018. godine u fokus je iskočilo korisničko iskustvo temeljeno na podacima, uz porast uloge ljudi koji se bave istraživanjem UX-a. Nametnula se i privatnost kroz dizajn, ponajviše zbog uvođenja europske regulative o privatnosti korisnika, tzv. GDPR-a.

U tom svjetlu svi su očekivali kako će izgledati trendovi za ovu i sljedeću godinu pa smo se konzultirali sa stručnim portalima i zamolili za pomoć dr. sc. Sinišu Bogdanovića, voditelja studija dizajna na Visokom učilištu Algebra, da zajedno pogledamo u kristalnu kuglu digitalnog dizajna.

Evo kako izgledaju trendovi i gdje su u digitalnom svijetu prilike za one koji imaju afinitete prema dizajnu i kreativnom izričaju, ali i za one koji ulaze u nove poslovne pothvate.

1. UX će nastaviti biti generator rasta

UX je odavno prepoznat kao pokretač poslovnog uspjeha, a to će i dalje biti središnja tema ove i sljedeće godine. U posljednje vrijeme bilo je nekoliko pokušaja da se izmjeri poslovna vrijednost dobrog dizajna čega se prihvatila i globalno poznata konzultantska kuća McKinsey. Oni su tijekom petogodišnjeg razdoblja pratili praksu dizajna 300 različitih tvrtki dodjeljujući svakoj tvrtki McKinsey Design Index (MDI) i ustanovili da su kompanije s visokim dizajn-indeksom iskazale i bolje financijske rezultate.

Upravo zbog te činjenice inicijative se fokusiraju prema tvrtkama, i to tako da ove teme dobivaju prostor na sastancima uprave, kako bi se definiralo da je UX presudan i da ga se mora uključiti na stratešku razinu. Zauzvrat, dizajneri će u sljedećim godinama morati početi razvijati više osjećaja za poslovne rezultate, i to ne samo za svoje naručitelje već i krajnje korisnike. Više nego ikad prije dizajneri će morati donositi odluke temeljene na podacima, mjeriti učinkovitost svojih dizajna i optimizirati svoje procese na način koji ima smisla za poslovanje.

Kao što kaže dr. sc. Siniša Bogdanović iz Algebre: “Idućih godina tražit će se dizajneri koji komuniciraju s upravama. Svaki se dan apelira na dizajnere da učine još više u ostvarivanju poslovnih rezultata. Neprestano se pozivamo na širenje svojih vještina, ali problem je u tome što se ne pokušavamo zapitati kako koristiti postojeće i provjerene vještine na nove načine. Izrada prototipa, testiranje i istraživanje kupaca ključni su alati za pokretanje novih poslovnih pothvata. Vjerujem da će dizajneri korisničkih sučelja i iskustva postati jedan od najvrednijih resursa u tvrtkama, a mnogi od njih će se i sami otisnuti u poduzetništvo jer su globalne prilike ogromne.”

2. Pripovijedanje priča, tj. storytelling kroz dizajn je imperativ

Iz perspektive potrošača dobro korisničko iskustvo ili UX više ne predstavlja neku posebnu prednost, već je to normalno očekivanje korisnika. Dosegli smo točku u kojoj, ako proizvod ili usluga pružaju ispodprosječan doživljaj, korisnik će ih trenutačno odbaciti i zamijeniti nečim alternativnim.

Pitanje više nikada neće biti „kako stvoriti zadovoljavajuće korisničko iskustvo?“, nego „kako ću stvoriti doista nezaboravan doživljaj?“. Dok brendovi i organizacije traže nove i inovativne načine razlikovanja, vidjet ćemo rastući trend u pričanju priča kroz dizajn, ilustraciju, efekte, tipografiju, poruke i sve druge vizualne elemente.

Istraživanja su pokazala da smo, kao ljudi, zapravo programirani da imamo osjećaj za strukturirane priče. Kada čujemo, vidimo ili osjetimo priču, aktivnosti mozga se povećavaju pet puta, što znači da je mnogo vjerojatnije da ćemo pojedine poruke zapamtiti kroz priče.

Naučiti kako uključiti pripovijedanje u proces oblikovanja bit će jedan od najvećih izazova za dizajn korisničkog iskustva, ali i korisničkog sučelja. Međutim, ona također predstavlja ogromno područje mogućnosti za brendove koji se žele i moraju izdvojiti.

3. Traži se sve bliža suradnja dizajnera i kreatora tekstova

Zanimljivo, novo zanimanje koje globalno privlači mnogo pozornosti jest tzv. UX pisac. Google, Amazon i YouTube već imaju UX pisce u svojim dizajnerskim timovima, a potraga za takvim profilom raste na portalima za zapošljavanje u SAD-u.

Postoji nekoliko razloga zašto potražnja raste. Kao što je već spomenuto, brendovi traže nove načine da se istaknu; traže načine kako što preciznije podesiti korisničko iskustvo. Pri tome shvaćaju da je sadržaj presudan za cjelokupni doživljaj.

Čak i najmanji detalji oblikuju korisničko iskustvo – bez obzira na to radi li se o natpisu na gumbu koji nas poziva da napravimo neku akciju ili o poruci koja se pojavljuje kada korisnik obavi kupnju. Izričaj korisničkog sučelja jednako je utjecajan kao i boje, tipografija i informacijska arhitektura pa je jasno zašto se sve češće traže i osobine pisca i dizajnera u jednoj osobi.

No to nije sve! Zbog napretka virtualnih asistenata, chat-botova i glasovne tehnologije, dizajn i pronalaženje pravih riječi nikada nisu bili važniji.

4. Dizajn prelazi s vizualne i na glasovnu interakciju

Glasovno upravljanje i dizajn i dalje su vruća tema! Konzultantska tvrtka Deloitte predviđa da će industrija pametnih zvučnika u 2019. godini vrijediti 7 milijardi dolara što predstavlja stopu rasta od 63%, a pametni zvučnici postat će najbrže rastuća kategorije uređaja povezanih na internet.

Što to znači za dizajn i dizajnere? U šali se kaže da ljudi danas uglavnom koriste svoje Alexa i Google Home uređaje za reprodukciju glazbe i provjeru vremenske prognoze. Međutim, ako tržište nastavi rasti i ima istinski vrijedan utjecaj na živote ljudi, glasovni uređaji postat će korisniji i izvan tih osnovnih funkcija. Više nego ikad industriji će biti potrebni dizajneri koji mogu stvoriti fantastične glasovne interakcije; dizajneri koji mogu stvoriti interakciju glasom, od osrednjeg do nezaboravnog i autentičnog.

Zbog toga ćemo vidjeti više dizajnera koji vladaju umjetnošću dizajna glasovnog korisničkog sučelja. U isto vrijeme dizajneri će se naći i u izazovima nepoznatog područja u pogledu privatnosti, sigurnosti i etike u dizajnu glasa.

5. Prioritet u digitalnom dizajnu – doživljaj neovisan o vrsti uređaja

Responzivni dizajn je tema koja živi već dugi niz godina i koja je nastala prodorom pametnih telefona kada je trebalo izrađivati dizajne usluga koje su mogle funkcionirati na računalima, tabletima i pametnim telefonima. Međutim, tko god danas osmišljava svoj poslovni pothvat, proizvod ili uslugu koja će postojati i u digitalnom svijetu – mora razmišljati o korisničkom iskustvu i dizajnu koji funkcionira neovisno o uređaju.

S naglim porastom broja nosivih uređaja (npr. pametnih satova) i glasovnih asistenata, više nije dovoljno dizajnom pokriti pametne telefone i prijenosna računala.

UX razmišljanje se mijenja, a u nadolazećim godinama dizajneri će morati osmišljavati korisnička „putovanja“ u cjelini, a ne samo u ovisnosti o uređaju koji se koristi.

Kako kaže dr. sc. Siniša Bogdanović s Visokog učilišta Algebra: „Kvalitetan digitalni dizajn ne prisiljava korisnike da upotrijebe uređaj koji su baš dizajneri zaželjeli da podignu. Odličan dizajn daje korisnicima najbolje od onoga što se može ponuditi, na uređaju koji korisnik želi koristiti točno u tom trenutku. Normalno je očekivati da ćete neku uslugu na internetu početi koristiti npr. glasovnom naredbom na pametnom zvučniku u kući: “Alexa, naruči Uber”, pratiti dolazak vozača na mobitelu, a obavijest o konačnom iznosu za vožnju provjeriti na pametnom satu. Sve je to iznimno važno i za razumijevanje dizajna. Nadalje, brendovi će morati razvijati svoje mjesto na tržištu kroz autentičnost vlastitih proizvoda jer u protivnom neće biti prostora na glasovnim naredbama ako korisnik nije upoznat s brendom.“

Slično kao i pripovijedanje priče, brendovi se usredotočuju na sveobuhvatno korisničko iskustvo, a ne na uređaje. Predviđanja koja nam stižu iz Algebre kažu da će dizajneri morati prilagoditi svoj pristup i u skladu s kretanjima industrije, a jasno je da je pred nama uzbudljivo razdoblje za digitalni dizajn i dizajn korisničkog iskustva u cjelini.

Izazovi i prilike za dizajnere, ali i poduzetnike

Visoko učilište Algebra i digitalna agencija Kofein potpisali su ugovor o suradnji koji studentima dizajna s Algebre omogućava rad na projektima, a najbolja studentska rješenja osvajaju nagrade. Cilj je studente što bolje pripremiti za tržište rada kako bi mogli odgovoriti na zahtjeve koji će se pred njih postavljati u stvarnom poslovnom okruženju.

„Ideja suradnje krenula je kroz nastavu na kolegiju vizualnog oblikovanja. Studenti moraju biti upoznati s novim trendovima i moraju znati na njih pravovremeno reagirati. Cilj je studentima omogućiti rad na stvarnim projektima i da, osim mentoriranog dijela nastave, dobiju dojam kako stvari funkcioniraju u pravom smislu riječi“, pojašnjava dr. sc. Siniša Bogdanović s Visokog učilišta Algebra.

U program su uključeni studenti treće godine preddiplomskog studija koji su do sada stekli prilično visoku razinu znanja i znaju koristiti neophodne alate. U dogovoru s Kofeinom studenti će raditi na projektima te će uz mentoriranu nastavu i brainstorming napraviti kvalitetan kreativni sadržaj. Također, na agencijskom pitchu imat će priliku predstaviti svoja rješenja, a najbolji od njih će biti nagrađeni. Nagrade uključuju ljetnu praksu za pobjednike te rad na dizajnu i brendiranju za konkretnog klijenta, kao i priliku za rad na komercijalnom projektu. Konkretan projekt u sklopu kolegija trajat će mjesec dana, a nakon završetka svi će radovi biti predstavljeni na završnoj izložbi u Algebra LAB-u. Direktor agencije Kofein Tomislav Krajačić ukratko je opisao pozadinu suradnje: „Ono što mi radimo u kontekstu današnjeg vremena jest da pričamo priče o brendovima koje onda plasiramo putem aktualnih kanala. Te priče moraju dati emociju vezanu za određenu uslugu i proizvod. Sve više komuniciramo putem društvenih mreža i pratimo gdje je najveća pozornost potrošača kako bismo kvalitetno optimizirali budžete. Tu nam svakako pomaže i dodir s mladim talentima koji uvijek donose neke nove poglede svoje generacije.“

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.