PROJEKT TABU.HR

Tko zarađuje više: Otkriveni detalji developerskih plaća u Hrvatskoj, u prosjeku zarade 12.700 kn neto mjesečno

Foto: Danijel Lijović
Foto: Goran Stanzl/PIXSELL
Debug 2022: Počela najveća developerska konferencija koja okuplja tisuće sudionika
Foto: Goran Stanzl/PIXSELL
Debug 2022: Počela najveća developerska konferencija koja okuplja tisuće sudionika
Foto: Goran Stanzl/PIXSELL
Debug 2022: Počela najveća developerska konferencija koja okuplja tisuće sudionika
Foto: Goran Stanzl/PIXSELL
Debug 2022: Počela najveća developerska konferencija koja okuplja tisuće sudionika
Foto: Danijel Lijović
Foto: Danijel Lijović
Foto: tabu.hr
Foto: tabu.hr
03.06.2022.
u 13:31
Govoreći o motivima koji su ga nagnali da se posveti transparentnosti plaća, Grubišić je istaknuo zanimljiv, a po njegovu mišljenju i zabrinjavajući podatak da je u IT sektoru u Hrvatskoj čak 30 posto zaposlenika promijenio je posao u zadnjih devet mjeseci!
Pogledaj originalni članak

Kad Tomislav Grubišić, CEO poznate hrvatske softverske kompanije Bornfight, objavljuje status na Facebooku, cijela IT zajednica pozorno to prati. A tako je bilo i danas, samo uživo – naime Grubišić je na developerskoj konferenciji .debug objavio detalje svog projekta otvorenosti plaća u IT sektoru u Hrvatskoj, kojim već dulje vrijeme intrigira širu zajednicu. Na platformi tabu.hr Grubišićev tim uspio je skupiti respektabilan uzorak od čak 13.000 pojedinačnih plaća koje su sami zaposlenici detaljno ispunili s motivom da dobiju pristup usporedbi svoje plaće s istim rangom u drugim tvrtkama. Naime, Tabu.hr se i predstavlja pitanjem: "Otkrij koliko trebaš zarađivati za svoju poziciju." 

U trenutku kad je Grubišić svojim "slajdovima" otkrivao iznose, u publici su većinom sjedili developeri, koji prema tabu.hr-u iznose čak 43 posto radne snage u IT sektoru u Hrvatskoj (6 posto ide na dizajnere, 8 posto na voditelje timova, 4 posto na prodaju, 6 posto na marketing, 4 posto na HR...). 

"Trenutačno je prosječna plaća u neto iznosu u IT-ju u svim pozicijama iznosi 12.600 kuna, na 35.000 ljudi koliko ih je u IT-u u Hrvatskoj", otkrio je Grubišić. 

Odmah je otkrio i iznos baš za programere: 12.700 kuna je prosječna neto plaća u developmentu u Hrvatskoj. S obzirom na to da nije svejedno je li netko programer početnik ili iskusan developer, Bornfightova anketa detaljno je obradila i tu razliku: prosječna plaća junior developera je 7900 kn, srednji rang ima 12.100 kn, a seniori 17.800 kn. 

Foto: Danijel Lijović

Nekima su ove plaće visoke, ali mnogima u IT zajednici se čine – niskima. No, gledajući trend može se pratiti da je posljednjih godina u tijeku značajno povećanje plaća programera. Naime, upravo je Tomislav Grubišić objavio plaće svih svojih zaposlenika još 2018. godine, a potom i napravio anketu i izračunao da je prosjek plaća developera u Hrvatskoj te godine bio 8500 kn, a već godinu poslije taj je prosječni iznos porastao na 10.000 kn. A još dvije godine poslije iznos je došao na 12.700 kn neto prosječne plaće za programere u Hrvatskoj. 

Foto: tabu.hr

Posao developera često omogućuje da radite daljinski za tvrtku, no Grubišić je otkrio da čak 92 do 93 posto developera radi na ugovor u radu i prima plaću iz Hrvatske, a tek sedam posto ih prima plaću iz inozemstva. 

Govoreći o motivima koji su ga nagnali da se posveti transparentnosti plaća, Grubišić je istaknuo zanimljiv, a po njemu i zabrinjavajući podatak da je u IT sektoru u Hrvatskoj čak 30 posto zaposlenika promijenilo posao u zadnjih devet mjeseci!

"To je problem svih jer sve što je iznad 15 posto u tom dijelu je katastrofa. Ako vam tim nije uhodan, ne može se stvoriti nova vrijednost. Sada svi šetaju između firmi, a to je velik broj i onda kompanije ne stvaraju dovoljno vrijednosti. Investicije odlaze na napumpavanje plaća jer nema dovoljno ljudi. I kolektivno pilimo granu na kojoj sjedimo. I to neće stati, a događa se jer vodimo te borbe s plaćama. Uspoređivao sam situacije i u velikim i u malim tvrtkama, popularnima i nepopularnima i više-manje kod svih je prosjek oko 30 posto fluktuacije zaposlenika. Ne želim nametati mišljenje da svi moraju objaviti plaće u svojim tvrtkama. Ima situacija gdje je to dobro, a negdje i nije. Povišica je obično stvar pregovaranja, a jasno da je u prednosti onaj tko ima više iskustva u pregovaranju. U IT-ju nema dovoljno ljudi i što se onda događa kad netko želi otići – ponudi im se 50 posto više. Zašto se nije dalo više ranije? Dok tvrtka shvati da je nekoga potplatila, prođe puno vremena i tu nastane šteta – procjenjuje Grubišić, koji je priznao da mu mnogi šefovi kompanija zamjeraju na tolikoj otvorenosti. 

Njegova velika anketa otkrila je i cijeli niz detalja, koliko je developerima isplativo baviti se kojim programskim jezikom. Čak je izračunao i koliko se kojim tehnologijama i kojoj vrsti kompanija treba raditi da bi se najbrže moglo doći do plaće od 20.000 kuna neto (Kotlin – 6 godina, Java 10, 5 godina, Python 11 godina, .NET 13 godina, C# 14 godina; da je tvrtka primarno agencija 7,5 godina, IT u telekomu 11 godina, a IT u firmi koja nije primarno IT – 13 godina treba do plaće od 20.000 kn neto). 

I za kraj Grubišić je otkrio možda i najzanimljiviji podatak – koliko su te plaće usporedive s drugim zemljama u Europi. Tu se gledaju bruto iznosi, pa je u Hrvatskoj tako prosječna bruto plaća developera 19.500 kuna, a evo kako stoji u drugim zemljama: 

Švicarska 56.500 kn
Danska 43.000 kn
Njemačka 35.000 kn
Nizozemska 35.500 kn
Švedska 30.500 kn
Francuska 27.500 kn
Velika Britanija 25.500 kn
Češka 24.500 kn
Poljska 22.500 kn
Rumunjska 15.500 kn

"Kad ćemo se izjednačiti s Europom po plaćama? Do 2024. godine ćemo se poravnati s nekim zemljama. Nemojte gledati Švicarsku, to vjerojatno nećemo nikad stići. Ali, procjenjujem da će za nekoliko godina prestati razlozi da developeri odlaze izvan Hrvatske zbog plaće. Jedini razlog zašto bi išli van mogao bi biti ako netko ima bolji proizvod pa da netko baš želi raditi na tom projektu", zaključio je u optimističnom tonu Grubišić, koji je na kraju svog predavanja natuknuo da bi nakon usavršavanja projekta, anketu mogao proširiti i na druge sektore u Hrvatskoj.

DRAGAN BAGIĆ

Ljudima treba dignuti plaće i to je ključni problem. Sad je moment o kojem se u Hrvatskoj priča deset godina

To restrukturiranje u biti treba značiti ili prisiljavanje poslodavaca na dizanje produktivnosti kroz investicije i reorganizaciju ili eliminaciju onih poslodavaca koji to nisu u stanju (objektivno ili subjektivno). Umjesto da traže rješenje u dizanju plaća kroz sustav kolektivnog pregovaranja sa sindikatima, na vlastiti trošak iz porasta prihoda i produktivnosti, poslodavci bi željeli da njihov problem riješi država. Prijedlog poslodavaca svodi se na ideju da bi država trebala dio javnih prihoda prebaciti u neto plaće kako bi poslodavcima osigurala zadovoljniju radnu snagu i nešto bolju poziciju u privlačenju novih radnika. Zagovornici slobodnog tržišta rješenje svog tržišnog problema, a pitanje nedostatka (motivirane) radne snage po postojećim cijenama rada proizlazi iz trenutačnog odnosa ponude i potražnje na tržištu rada, traže u državnoj intervenciji.

SIGURNOST GRAĐEVINA

Hrvatski građevinski inženjer: Zgrade izgrađene u ovom razdoblju su najkritičnije. Gradile su se bez adekvatnih projektnih obrada

"Zabrinjavajuće je da do ovog urušavanja nije došlo uslijed elementarne nepogode kao što smo imali potrese u Zagrebu i Petrinji niti obilnih oborina kao što je bio slučaj u Valenciji, Jablanici u BiH ili u Bologni. Nije bilo niti velikih oborina, snijega, niti jakog utjecaja vjetra ili temperature, a nadstrešnica se ipak urušila i izazvala veliku tragediju."

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 2

TA
Tarantula
14:06 03.06.2022.

A mi developera afera Banožića plaćamo 20 000 kn! Kod nas vam nije na cijeni znanje nego podobnost!

Avatar NasaPosla
NasaPosla
14:22 03.06.2022.

Kolike su plaće seniorima?Koliko anketiranih ima tvrtku,pa nakon plaćenog poeza,iduće godine,podigne dobit,što ne ulazi u plaću?