Kako ocjenjujete poziciju IT sektora u Hrvatskoj?
IT industrija u Hrvatskoj je već godinama u dvoznamenkastom godišnjem rastu kako po prihodima tako i po broju zaposlenih. Jedno od njezinih glavnih obilježja je sposobnost da producira veliku dodanu vrijednost te je veliki kapacitet za internacionalizaciju poslovanja. Naravno, IT industriju karakterizira i stalna velika potražnja za novim zaposlenicima različitih profila, a sve to zahvaljujući svojoj poziciji potporne industrije ostalim industrijama i javnom sektoru. Koliko je IT industrija žilava i propulzivna, pokazuje to da je i u doba gospodarske krize bilježila blagi rast, dok su ostale industrije većinom bilježile pad prometa, zaposlenih i obustavljale svoju djelatnost.
Koliko je zapravo velik IT sektor u Hrvatskoj?
Nažalost, ne postoje jedinstveni podaci, svaki od izvora ima svoju nomenklaturu koja nije uvijek usporediva pa je upravo zato IT udruženje HGK pokrenulo projekt analize sektora. Ona će pokazati realno stanje, kako kvantitativno tako i sadržajno, poput odgovora na pitanje što je to zapravo IT industrija u Hrvatskoj. Bez obzira na to, prema dostupnim podacima Fine, Porezne uprave, Državnog zavoda za statistiku te nekih analitičkih kuća, podaci pokazuju da je ukupni prihod u 2016. dosegao 11.263 milijarde kuna uz rast od respektabilnih 12 posto u odnosu na 2015. Slični ili čak veći rast bio je u razdoblju od 2014./2015. kada je, prema dostupnim podacima, iznosio 18 posto. Hrvatske IT tvrtke u 2015. zabilježile su rast izvoza od 33 posto, a u 2016. imale su rast izvoza 25 posto što je iznosilo 3,147 milijardi kuna. Te podatke ne treba uzeti kao apsolutne vrijednosti, nego više kao indikativne i pokazatelje trendova, budući da se velik dio prihoda hrvatskih IT tvrtki statistički ne evidentira kao prihod od proizvodnje ili usluga u IT industriji jer čine dio složenijih izvoznih proizvoda, odnosno rješenja. Usto, velika većina IT tvrtki spada u kategoriju mikro i malih tvrtki, dok ih svega nekoliko spada u kategoriju srednjih ili većih.
Galerija: Ovo je kuća B – u Hong Kongu su je proglasili najboljom na svijetu
O IT-u se uglavnom govori kao o industriji koja je najpropulzivnija, i to bez posebne pomoći države. Ipak, može li biti i bolja i u kojem području?
Moramo imati na umu da IT ne egzistira sam za sebe. Svaka država postavlja pravni i gospodarski okvir u sklopu kojeg se posluje. Ipak, uvijek može bolje. Svim tvrtkama, pa tako i onima u IT industriji pomogli bi fleksibilniji propisi koji bi omogućavali ne samo lako pokretanje novih tvrtki, nego i njihovo gašenje ako neki od projekata ne uspije. Kao i ostale tvrtke, IT industriju muče česte promjene zakonskih okvira, velik broj parafiskalnih nameta i neujednačena praksa primjene postojećih propisa. Jedna od specifičnih stvari za sve izvoznike, pa tako i za IT industriju problem je dvostrukog oporezivanja zemalja izvoza i Hrvatske. Tu smo unazad nekoliko godina vidjeli napredak, Hrvatska je sklopila ugovore o sprečavanju dvostrukog oporezivanja s dosta zemalja, no još uvijek nemamo takav ugovor sa SAD-om koji je jedno važno i veliko tržište za IT tvrtke.
U proceduri je zakon o poticanju investicija. Kako ocjenjujete te najavljene izmjene zakona?
Činjenica je da je IT industrija do sada mogla dobiti potporna sredstva samo u kategorijama inovacija ili velikih projekata, a automatski je bila isključivana kada je bila riječ o većini drugih potpora jer se smatralo da joj nije potrebno pomoći i samim time nalazila se u lošijoj poziciji u odnosu na tvrtke u drugim djelatnostima. Koliko sam upoznat s novim zakonom o poticanju investicija, predlaže se da se spusti prag minimalnog iznosa projekata sa 150 na 50 tisuća eura, ali uz uvjet da se otvori deset novih radnih mjesta.
Dakle, naglasak je na novom zapošljavanju u ime investicija, može li IT to, dok istovremeno upravo muku muči sa stručnom radnom snagom?
Da, prema procjenama naših članica, samo jedno radno mjesto u IT industriji godišnje košta više od 50 tisuća eura. Naša industrija konstantno je u potražnji za velikim brojem djelatnika, i treba biti realan kada je riječ o uvjetima koji se postavljaju na mikro i male tvrtke kakva je većina IT tvrtki u Hrvatskoj. Svakako je dobar poticaj za investiranje i zapošljavanje i nova predložena mjera olakšica u vidu sniženog poreza na dobit u razdoblju od deset godina, što pozdravljamo, osobito što smo sličnu olakšicu već imali kroz mjeru za poticanje istraživanja i razvoja (R&D). Naime, iako je IT industrija žilavija i prosperitetnija od ostalih industrija, da bi se stvorili novi inovativni proizvodi koje će teško brzo kopirati npr. azijske tvrtke, potrebno je veliko ulaganje u istraživanje i razvoj (R&D), što je hrvatska država u prošlosti prepoznala i omogućila tvrtkama da umanje osnovicu za porez na dobit u visini uloženih sredstava u R&D, a ta su sredstva opet prelila u novo zapošljavanje i novi R&D. Nažalost, ta je odlična praksa prekinuta i već dvije godine čekamo na novi zakon koji će, i ne samo IT tvrtkama, omogućiti da razvijaju nove inovativne proizvode i usluge.
Možete li reći koliko bi tvrtki, prema procjenama HGK, sada bilo spremno investirati uz nove prijedloge izmjene zakona?
Moram konstatirati da sve uspješne IT tvrtke konstantno investiraju u nove projekte, jer bez toga ne bi opstali ni uspjeli na tržištu. To će se, očekivano, nastaviti. Zato pozdravljamo svaki korak u smjeru olakšavanja investiranja te se dodatno zalažemo da se, svim tvrtkama, pa tako i IT tvrtkama omoguće lakši postupak reinvestiranja dobiti u nove projekte i fleksibilniji modeli zapošljavanja nego što je to sada slučaj.
Koje su još prepreke koje sprečavaju IT tvrtke da više investiraju i samim time zapošljavaju?
Kao što sam već napomenuo, IT tvrtke već sada konstantno i znatno investiraju i zapošljavaju. Zbog svoje specifičnosti, plaće pa tako i doprinosi zaposlenika IT tvrtki relativno su visoki u odnosu na prosjek, ali i većinu drugih industrija, što nas čini globalno manje konkurentnima.
No najveća je prepreka za novo zapošljavanje je nedostatak visokoobrazovanih stručnjaka koje možemo zaposliti. Dodatno su to nefleksibilni propisi koji ne pogoduju načinu rada u IT tvrtkama, kao npr. rad djelatnika od kuće, odnosno s lokacije koja nije ured tvrtke, praćenje radnog vremena u okruženju koje potiče fleksibilno radno vrijeme i kreativnost, nepriznavanje troškova za tzv. pogodnosti koje tvrtka želi osigurati svojim zaposlenicima u vidu npr. prehrane, prijevoza i slično. Napomenut ću i veliki broj, prema mojem mišljenju, a i mišljenju većine uprava naših članica, nepotrebnih izvještaja, evidencija i raznih propisa poput zaštite na radu za ljude koji rade od kuće.
Što je po vama još potrebno učiniti ne bi li poslovno okruženje bilo poticajno?
Postoji konsenzus članica IT udruženja HGK da je sve zakone, propise i procedure koji su vezani za funkcioniranje gospodarstva i društva potrebno učiniti što jednostavnijima i jasnijima. Sve to nije moguće bez digitalne transformacije načina rada postojeće javne uprave gdje bi znatnu ulogu trebale odigrati hrvatske IT tvrtke. Primjer je takve odlične simbioze javnog i privatnog partnerstva, inovativne nabave informatičkih rješenja, koje su rezultirale globalno prepoznatljivim brendom Estonija i njezina IT industrija. Potrebno je konstantno isticati pozitivne primjere uspješnih tvrtki i poduzetnika, a vezano za to skrenuo bih pozornost da su na završnoj svečanosti Zlatne kune HGK znatan broj laureata činili poduzetnici i tvrtke iz IT industrije, ili tvrtke koje svoje ključne dijelove poslovanja temelje na IT-u. Uvelike bi nam pomoglo da se smanji cijela birokracija, da se pojednostavi i da bude brža te da nema stalnih izmjena. Od izuzetne pomoći bila bi nam i gospodarska diplomacija koja bi nam otvarala vrata pojedinih tržišta, tj. strateški važnih i poslovno unosnih tržišta.
IT je horizontalna industrija u podlozi je svih vertikala, koja je vertikala prema vama najinovativnija, ili koliko IT u tom položaju može pridonijeti inovativnosti i pogurati promjene?
Naše IT udruženje pri HGK surađuje s preostalih 50-tak udruženja industrija u komori, a osobito kroz Zajednicu za inventivni rad HGK koja okuplja poduzetnike i tvrtke inovatore iz svih industrija. Teško je izdvojiti pojedinu vertikalnu industriju kao posebno inovativnu, budući u svakoj od njih ima inovacija, bilo da se radi o sigurnosti u transportu, turizmu, prehrambenoj industriji, oglašavanju, proizvodnji namještaja itd. Ono što je činjenica je da, ne samo da IT kao horizontalna industrija je uključena u sve segmente poslovanja tvrtki iz ostalih vertikalnih industrija, nego je bez IT-a nezamisliva digitalna transformacija poslovanja nužna za borbu na domaćem i inozemnom tržištu. Štoviše, sve više smo suočeni s činjenicom da tvrtke mahom integriraju IT ili čak postaju softverske dakle IT tvrtke.
Stručna radna snaga, dakle, najveća je boljka IT-a, poticanje STEM-a u obrazovanju polako se razvija... Je li dovoljno brzo?
U pravu ste, i ja smatram da je najveći problem s kojim se IT industrija susreće sve veći manjak kvalificirane, stručne, visokoobrazovane radne snage, što je dijelom prouzročeno manjim interesom mladih ljudi za STEM zanimanja, a dijelom i edukacijskim politikama, vezano za upisne kvote u obrazovnim institucijama, a onda i nedovoljnom usklađenosti obrazovnih programa s potrebama nove digitalne ekonomije. Naše IT udruženje u HGK godinama je aktivni sugovornik institucija koje se bave obrazovanjem. Dali smo niz konkretnih prijedloga i ponudili pomoć u njihovoj realizaciji, počevši od pomoći pri usavršavanju nastavnika, pomoći u oblikovanju kurikula i slično. S velikim optimizmom pratimo pozitivne pomake kojih smo svjedoci u zadnje vrijeme, no željeli bismo da se odvijaju puno bržim tempom od sadašnjeg. Mislim da je danas svima jasno da ono što zovemo STEM treba biti dio općeg obrazovanja sve djece već od vrtićke dobi, bez obzira za što će se ta djeca kasnije školovati. Danas IT industrija zapošljava ljude različitih zanimanja, ponajprije iz već navedenog razloga njezine potporne uloge u gospodarstvu, tako da smo zainteresirani da neka znanja, ali i vještine, poput razumijevanja i rješavanja problema te dobre komunikacije, imaju svi naši budući zaposlenici.
Pogledajte i video: NAJBOLJI MOBITELI 2017.