Činjenicu da je development mobilnih aplikacija jedna od bitnijih grana softverske industrije, odavno su shvatili i hrvatski developeri, s kojima smo popričali uoči izrade našeg posebnog priloga "Najbolje domaće aplikacije" u časopisu Vidi br. 238, koji možete pronaći na svim kioscima u zemlji.
Oni su nam između ostaloga otkrili kako je razvijati mobilne aplikacije, koje su specifičnosti pojedinih operativnih sustava i tržišta, te koliko je važna procjena potreba pojedinih klijenata.
Pored toga saznali smo da je moguće raditi nativneaplikacije koje se kompletno pokreću na mobilnom uređaju, te web aplikacije koje su ustvari web stranice prilagođene ekranskim dijagonalama mobilnih uređaja. Postoje i hibridne aplikacije, čiji se dio koda izvodi na mobilnom uređaju, u takozvanom wrapperu, a mobilna web stranica se učitava u njima kao da je nativna mobilna aplikacija.
U razgovoru sa Zoranom Vučinićem iz Nanobita, hrvatske tvrtke ponajviše poznate u svijetu po svojim mobilnim igrama, saznali smo da je moguće i razvijati igre na cross-platform način, dok nam je Marin Katić, voditelj Odjela za kolaborativna rješenja APIS IT-ja (poznatog po izradi aplikacija mPretinac i mIzbori), otkrio da je razvoj mPretinac aplikacije trajao dva mjeseca za sve tri platforme, dok je za hibridnu aplikaciju Sinjska alka trajao samo dva tjedna, što je očito puno kraće nego što to većina ljudi misli.
Luka Abrus, CEO kompanije Five Minutes pružio nam je uvid u njihov aplikacijski portfolio, u kojem se među popularnijim aplikacijama nalaze Rhapsody s 3,3 milijuna korisnika i Ministry of Sound za slušanje glazbe, dok je Fit Brains Trainer najpopularniji, s više od 15 milijuna instalacija.
U Asseco SEE, kompaniji poznatoj po razvoju bankovnih mobilnih aplikacija, popričali smo s Emirom Memićem, članom uprave tvrtke, od koga smo saznali da se zahtjevi pojedinog klijenta za razvoj aplikacije razlikuju, a kvalitetno rješenje zahtijeva oko 6 mjeseci razvoja.
Kroz razgovor s većinom developera s kojima smo pričali došli smo i do spoznaje da hrvatsko tržište nije najzahvalnije za development, jer je broj korisnika jednostavno premalen, a i njihova kupovna moć znatno slabija. Većina aplikacija koje se razvijaju specifično za hrvatsko tržište su namjenske, poput aplikacija pojedinih banaka kao što su PBZ Wave2Pay, RBA na dlanu, Erste mBanking i SB SmartNet, ili aplikacija za vijesti kao što je Večernji list.
U svakom slučaju, predlažemo vam da u novom Vidiju pogledate kako domaći developeri razvijaju aplikacije, koje alate najčešće koriste, te saznate je li jednostavnije raditi app za iOS ili Android.
Nakon toga možete vidjeti koje smo domaće aplikacije mi uvrstili u Top 50 hrvatskih appova.
Reći ćemo vam samo da se među njima nalazi vrlo šaroliko društvo, pa ćete to naći obilje vrlo zabavnih, korisnih i informativnih appova, a mnogi od njih su više puta nagrađivani u zemlji, ali i u svijetu, što je još jedna potvrda da hrvatska developerska pamet ne zaostaje za inozemnom.