Prije otprilike tjedan dana američki predsjednik Barack Obama u jednom je trenutku žestokom izjavom napao Stari kontinent nastojeći ga staviti "na njegovo mjesto" kad je riječ o najvažnijoj tehnologiji današnjice – internetu.
– Naše su ga kompanije stvorile, raširile, usavršile na načine s kojima se Europljani ne mogu nositi. Često je nešto što se smatra dociranjem zapravo optuživanje naših kompanija za ekonomske interese. Sve je to zapravo usmjereno prema tome da se ograniči utjecaj naših pružatelja usluga na njihovu kontinentu jer europski se konkurenti s njima jednostavno ne mogu nositi – kazao je Obama.
Jučer je američka kampanja nastavljena jer je američki Federal Communications Commission regulirao širokopojasni internet kao javno dobro, što se u američkim medijima odmah reklamira kao uvođenje visokobrzinskog interneta u svaki američki dom.
Komunalna usluga
Internet, dakle, više nije informacijska nego telekomunikacijska usluga, dakle gotovo pa komunalija u osnovnom smislu. Tom Wheeler, predsjedajući te komisije, rekao je kako je to "zaštita svih alata naših inovatora i potrošača" te "očuvanje uloge interneta kao temelja slobodnog izražavanja i demokratskih principa". Treba istaknuti kako je regulativa izglasana s tri prema dva, i to po stranačkoj liniji, a u zbilji znači osiguranje dostupnosti svakog sadržaja na internetu te da svi proizvođači sadržaja moraju imati jednak tretman. Konkretno, korisniku svaki sadržaj mora dolaziti istom brzinom, provideri nikoga ne smiju usporavati. Riječ je, zapravo, o temeljima visokoreklamirane Obamine teze o neutralnosti interneta.
Odluka sa svim detaljima službeno stupa na snagu za nekoliko dana, a već se očekuje val tužbi, prije svega kabelskih i telekomunikacijskih operatera koji prijete da će zbog ovakve regulative smanjiti ulaganja i povećati cijene usluga. Odmah je jasno da će odluka u Europi biti dočekana "na nož". Hrvatski pionir poduzetništva u tehnologiji i bivši vlasnik Iskona Damir Sabol imao je što reći na tu temu misleći kako je neutralnost interneta tema koja uopće nije jednostavna. Čak je najbliže nekakvom tehnološkom populizmu i o njoj se često govori tako da se ne razumije cjelokupan sustav ili da se ne sagledavaju realni interesi svih strana na ravnopravan način.
– S jedne su strane telekomi i pružatelji internetskih usluga u povlaštenoj poziciji, u kojoj se često ne zna što se radi na strani kontrole prometa, a pogotovo na strani osiguravanja dovoljnih kapaciteta za nesmetano funkcioniranje svih servisa, dok se s druge strane od samih pružatelja servisa, bili oni male ili velike tvrtke, očekuje da pružatelji internetskih usluga osiguravaju praktično neograničene kapacitete za pristup korisnika uslugama – ističe Sabol objašnjavajući kontroverziju koja Europi prilično smeta.
Iscrpljeni ratom cijenama
U intervjuu u Večernjakovu Obzoru na vruću temu osvrnuo se i predsjednik uprave Hrvatskog telekoma Davor Tomašković ističući kako je telekom-industrija već iscrpljena ratom cijenama te kako je ulaganje u tehnologiju iznimno bitno jer bez tehnologije se ne može biti konkurentan ni očekivati zadovoljstvo korisnika.
– Bit će nužno da Europa deregulira telekome u nekom stupnju, ali i da regulira OTT igrače (Facebook, YouTube...). Neutralnost interneta neodrživa je, netko mora platiti račun za ulaganja u infrastrukturu. Pritisak da se to ne dogodi dolazi iz Amerike jer odande dolazi i većina OTT igrača. Oni najviše profitiraju, a nitko ne plaća poreze, npr. u Hrvatskoj, ali i u Europi, i novac potpuno odlazi iz tih zemalja – kaže Tomašković.
>> 'Trebam novi laptop, a penzija mi je premala!'
>> Hrvatski Telekom organizirao je prvi dron event u Hrvatskoj s najbržim 4G internetom