Prema procjenama stručnjaka, u prošloj je godini u svijetu odbačeno približno 5,3 milijardi mobitela. Ako je prosječna debljina mobitela 9mm, to znači - kada bi se svi ti telefoni posložili jedan na drugi – nastao bi toranj visok 50.000 km. A to predstavlja jednu osminu puta do Mjeseca!
Od svih kategorija elektroničkog otpada, u svijetu se najmanje zbrinjavaju i recikliraju, mobiteli, pokazao je to znanstveni rad istraživača objavljen u časopisu Američkog kemijskog društva (ACS). Slična je situacija i u Hrvatskoj: u našim kućama nalazi se čak pet milijuna mobitela koji se ne upotrebljavaju! Otkriveno je to u najnovijem istraživanju Hrvatskog Telekoma, koje je provedeno povodom predstavljanja platforme 'Poziv koji ne propuštaš' usmjerene na zaštitu okoliša, učinkovitije korištenje prirodnih resursa, kružno gospodarstvo, savjesnije upravljanje elektroničkom opremom i otpadom te ostale teme održivosti. 'Osim što osiguravamo resurse iz otpada, sakupljanjem, zbrinjavanjem i recikliranjem elektroničke i električne opreme štitimo i ljude te okoliš. Zato ne propustite ovaj poziv', poručila je Aleksandra Anić Vučinić, predsjednica Hrvatske udruge za gospodarenje otpadom i profesorica na Geotehničkom fakultetu.
Istraživanje HT-a pokazalo je da gotovo 9 od 10 ispitanika (85%) zadržava stari mobitel, a kao glavne razloge navode: imaju zamjenu (66%), davanje obitelji (65%), strah da im se ne ukradu podaci (23%), ne znaju kako ni gdje ga zbrinuti (13%) i jer im nije praktično (6%). Zabrinjava činjenica da gotovo svaki deseti građanin mobitele kojima se ne koristi baca u obično smeće: dok 77% ispitanika kaže da redovito razvrstava otpad, 40% njih uopće ne zbrinjava elektroničke uređaje i opremu. 'Sitni elektronički otpad poput mobitela se vrlo lako nakupi neiskorišten i neprimjetan u kućanstvima ili se baci u običnu kantu za smeće. Svi ti naizgled beznačajni predmeti imaju veliku vrijednost i zajedno čine velike količine. Zato, odazovite se na poziv i predajte svoje stare mobitele u ruke stručnjaka koji će osigurati da se svi prikupljeni mobiteli pravilno zbrinu', poručila je Ivana Presečki s Geotehničkog fakulteta, studij Inženjerstvo okoliša.
Dok 54% ispitanika želi zbrinuti svoje stare mobitele kojima se ne koriste, dio građana uopće nije upoznato s mogućnostima recikliranja elektroničke opreme: 51% ne zna kako se mogu zbrinuti i reciklirati tableti, 56% ne zna to za rutere, 49% za printere/pisače, 47% za kablove i punjače, a 42% za laptope. Samo 13% ispitanika zna kako se oko 80% materijala unutar mobitela može reciklirati.
Pravilnim zbrinjavanjem i reciklažom mobitela građani Hrvatske mogli bi napraviti važnu stvar za planetu: hipotetski, kada bismo zbrinuli svih 5 milijuna starih mobitela kojima se ne koristimo to bi značilo kako bismo pravilno zbrinuli čak 850 tona električnog otpada (ako je prosječni mobitel težine 170 grama). Zbrinjavanjem, a onda i recikliranjem tih 850 tona mogli bismo izbjeći emisiju više od 1500 tona ugljičnog dioksida. Samo za usporedbu, prema procjeni stručnjaka iz Climate Neutral Group, za anuliranje efekta 1 tone ugljičnog dioksida iz zraka potrebno je 50 stabala koja su rasla barem godinu dana. Uz to, uštedjeli bismo značajne resurse. 'U svijetu se godišnje za izradu mobitela potroši 44 tone zlata, 455 tona srebra i 16.381 tona bakra.
Osim ovih elemenata, koristi se i niz rijetkih zemljanih elemenata čija je proizvodnja vrlo zahtjevna i skupa jer se u zemljinoj kori nalaze u ograničenim količinama. Isto tako, za funkcioniranje elektroničkog sklopa mobitela potrebni su i elementi koji se smatraju opasnima kao što su krom, živa i olovo', istaknuo je Zvonimir Majić, načelnik Sektora za gospodarenje posebnim kategorijama otpada Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i dodao: 'Stoga je bitno odazvati se na poziv i na pravilan način zbrinuti stare mobitele kako bismo što više resursa ponovno vratili u opticaj i spriječili onečišćenje okoliša uzrokovano nepravilnim odlaganjem uređaja koji sadrže opasne elemente'.
Prema Izvješću Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, u 2020. na tržište Hrvatske stavljeno je 66.505 tona elektroničke opreme, što je približno 17.2 kilograma po stanovniku. U 2021. je pak na tržištu bilo 74.550 tona, približno 19.2 kilograma po stanovniku, što je povećanje od 12% u usporedbi s prethodnom godinom. U isto vrijeme, u Hrvatskoj je u 2019. proizvedeno 11,9 kilograma elektroničkog otpada po stanovniku. Stručnjaci upozoravaju: 'Odbačena elektronička oprema onečišćuje okoliš i šteti ljudima, učinit ćete puno za našu planetu ako pravilno zbrinjavate elektronički otpad'.
'Prije dvadesetak godina u našem je komunalnom otpadu bilo približno 5-6% metala koji su odlagani na smetlišta. Zbog padalina i reakcija u otpadu, onečišćene procjedne vode odlazile su u podzemlje i onečišćavale podzemne vode. Većinu onečišćenja od teških metala uzrokovala je odbačena elektronička oprema. Hrvatska već 17 godina ima sustav sakupljanja i recikliranja elektroničkog i električnog otpada što je rezultiralo time da je danas u komunalnom otpadu 1%-2% metala', govori nam Aleksandra Anić Vučinić, predsjednica Hrvatske udruge za gospodarenje otpadom i profesorica na Geotehničkom fakultetu, koji već dugi niz godina provodi istraživanja vezana uz električni i elektronički otpad.
'Razvoj IT sektora i sektora komunikacije posljednjih godina značajno je povećao količine elektroničke opreme koja se proizvodi kao i opreme za komunikaciju poput mobitela, što je uzrokovalo i povećanje resursa koji su potrebni za proizvodnju', dodala je Aleksandra Anić Vučinić. Radi ilustracije, izvlačenjem plemenitih metala iz odbačene elektronike proizvodi se 80% manje emisije ugljičnog dioksida od vađenja zlata ravno iz zemlje, a za proizvodnju samo jednog pametnog telefona potrebno je 12.760 litara vode. 'Zbrinjavanjem i recikliranjem elektroničkog otpada štedimo resurse kroz kružno gospodarstvo, a korištenjem recikliranih resursa izravno utječemo na usporavanje klimatskih promjena', kaže Aleksandra Anić Vučinić i dodaje: 'Vraćanjem resursa zarobljenih u otpadu u proizvod omogućavamo tehnološki razvoj u budućnosti. Tempo kojim trošimo resurse našoj djeci neće ostaviti mogućnost razvoja'.
Količine elektroničkog otpada najbrže su rastuće količine otpada u svijetu, s godišnjom stopom rasta od 3 do 5 posto, a samo 17,4% elektroničkog otpada pravilno je zbrinuto, obrađeno i reciklirano. Za svaku pravilno zbrinutu i recikliranu tonu elektroničkog otpada izbjegava se emisija približno dvije tone ugljičnog dioksida. U pametnom telefonu nove generacije mogu se pronaći 62 različita kemijska elementa, a mnogi se mogu ponovno iskoristiti. U Hrvatskoj trenutačno, prema okvirnim procjenama, ima približno 5 milijuna starih mobitela u ladicama koji čekaju da ih se pravilno zbrine! Pregledaj ladice, izvuci stare mobitele, tablete, punjače i donesi u T-Centre Hrvatskog Telekoma koji će osigurati da ih se pravilno zbrine. Tebi stari uređaji više nisu korisni, a njihovo zbrinjavanje je ne samo odgovorna odluka već i itekako korisno jer značajno doprinosi zaštiti okoliša. 'Poziv koji ne propuštaš' nova je platforma Hrvatskog Telekoma usmjerena na zaštitu okoliša, učinkovitije korištenje prirodnih resursa, kružno gospodarstvo, savjesnije upravljanje elektroničkom opremom i otpadom te ostale teme održivosti. Odazovimo se i djelujmo danas, jer ovaj poziv ne smijemo propustiti.
POZIV KOJI NE PROPUŠTAŠ: ZBRINI MOBITEL I POMOZI PLANETU
Prilog je napravljen u produkciji native tima Večernjeg i Hrvatskog Telekoma, u suradnji s agencijom za premium sadržaj i tehnologiju 01 Content & Technology – C3 Croatia