Nakon napornog dana na poslu odlazite u šoping-centar koji izbjegavate kad god možete.
Dodatno ste neraspoloženi zbog dosadne kiše i nemate pojma koju biste košulju i hlače kupili, ali morate obnoviti garderobu... Niste se ni snašli, kamere su vas već detaljno skenirale, a umjetna inteligencija zahvaljujući mašinskom učenju predvidjela je koja će vas boja i odjeća oraspoložiti i to vidite na ekranu u dućanu. Ovakav scenarij nije više rezerviran za futurističke filmove ni za daleku budućnost, on je ostvariv već danas. Uvjerio sam se u to u Inovacijskom centru u Potsdamu poznate njemačke tvrtke SAP.
Gigant na pomlađivanju
Ova tvrtka desetljećima je sinonim za poslovnu analitiku i novčane transakcije, no prije biste je smatrali dosadnim gigantom s 87.000 zaposlenika i kapitalom od 112 milijardi eura nego inovativnim rasadnikom. Posljednjih godina SAP naveliko ulaže baš u nove tehnologije poput mašinskog učenja, interneta stvari i blockchaina pa su u Berlinu otvorili i Akcelerator za startupe, kao i fond SAP.iO koji ulaže u startupe i po 150.000 eura. Zanimljivo je da se čak i startupi iz Hrvatske mogu prijaviti na njihov SAP.iO fond, ako se bave područjem mašinskog učenja. A s njima već surađuje jedan hrvatski projekt – Gtmhub Ivana Osmaka. – SAP je za nas doznao preko WebIT konferencije u Bugarskoj i naš su program shvatili ozbiljno, rekao bih daleko iznad naših očekivanja. Gtmhub je softver koji pomaže brzorastućim tvrtkama, kao i tvrtkama koje se nalaze u procesu znatnih promjena da implementiraju OKR (Objectives & Key Results) menadžment. U suštini, OKR metodologija kvantificira ciljeve tvrtke, ekipe ili pojedinca te ih usklađuje s vizijom i misijom tvrtke. Ono što ističe i razlikuje Gtmhub od drugih mogućnost je da se poveže s više od stotinu poslovnih sustava (CRM, ERP, DB, Excel…) i automatski u stvarnom vremenu povezuje kvalitativne ciljeve s kvantitativnim definicijama uspjeha. Naši klijenti danas su neki od najbrže rastućih startupa u Europi kao Spotahome, no isto tako i ekipe iz tvrtki kao Oriflame ili Google – kaže nam Ivan Osmak, koji je prije deset godina otišao raditi sa startupima u Bugarskoj prvo kao developer.
Iz svojeg iskustva početnicima sa startupima najviše savjetuje da se fokusiraju na biznis-stranu i klijente, a da su prezentacije i pitchevi manje bitni ako projekt ima biznis-potencijal. U SAP-ovim centrima vidjeli smo i niz drugih zanimljivih projekata poput SkySensa, startupa koji uz pomoć dronova znatno ubrzava poslove inspekcije i nadzora tehničke oprema pa i zrakoplova što može rezultirati uštedama u milijunima eura. Projekt Synfioo pak poslovnim klijentima nudi savršen nadzor 0-24 nad pošiljkama i mogućnost djelovanja u realnom vremenu ako pošiljka zapne u prometu između država pa čak i kontinenata. Ima tu i pomalo izazovnih tema poput startupa RefineAI koji nakon pristanka korisnika snima njihove reakcije i način na koji gledaju neki video i tako prikupljaju velike količine podataka o interesima potencijalnih kupaca. Zahvaljujući mašinskom učenju, SAP-ovi softveri poput Leonarda sposobni su izvesti vrlo precizna predviđanja ljudskog ponašanja ili preferencija.
Etika i umjetna inteligencija
Trebamo li se bojati robota i umjetne inteligencije, kako sugeriraju neki poznati tehnološki stručnjaci i znanstvenici?
– Takvi strahovi još su preuranjeni jer mi zapravo još uvijek ne znamo što je ljudska svijest pa nismo sposobni ni kreirati umjetnu svijest. No, kad bi umjetna inteligencija evoluirala, u tom slučaju trebaju nam jasni robotski zakoni koji će poznavati ljudsku etiku. To je još znanstvena fantastika, ali približavamo se toj eri. Ono što mene zabrinjava je razvijanje robota u potencijalne vojne svrhe. Što ako počne pucati po svima? Kako će robot reagirati u kritičnim situacijama? Možemo li prihvatiti da se može dogoditi i slučajna nesreća i da pritom čovjek pogine zbog djelovanja robota? Etika je tu dosta bitna i vrijeme je da počnemo o tome razgovarati prije nego što bude prekasno – objašnjava nam Kai Goerlich, glavni futurist SAP-ove Inovacijske mreže.
On kaže da će roboti morati još puno učiti o ljudima jer smo jako nemarni, kompleksni i baš i ne pratimo pravila. Goerlicha je kao fana igre go jako pogodilo što su računala i tu sada bolja. – To je frustrirajuće za čovjeka, ali upravo je čovjek kreirao tu igru pa zapravo još vodimo. Optimističan sam, uostalom život mi ne bi bio lijep kad bih bio pesimistični futurist – uz smiješak zaključuje.
Hm da... Evo imamo evidentan primjer uvođenja ekspertnog sustava u Zagrebu - inteligentni semafori koji uče. Uspjela je ta "inteligencija" postići čudo, da i nedjeljom imamo gužve u gradu, a da su preko tjedna nikad veće. Uči, uči već mjesecima, a situacija sve gora... Tko zna, možda uči od nekog državnog ili javnog službenika pa i imamo takve rezultate...