Jesu li Nanobit, Infinum, Infobip, Rimac, Orqa..., hrvatske IT kompanije koje posljednjih mjeseci bilježe nevjerojatne uspjehe, svojim primjerom potaknule svojevrsni optimizam u društvu i otvorile vrata svim sljedećim IT startupima da se odvaže snažnije zagrabiti u polje poduzetništva, stvaranja inovacija, traženja investicija i osvajanja tržišta? Sudeći prema prošlotjednim razgovoru na CISEx Fridayu, tradicionalnom okupljanju IT-jevaca, koje se ovoga puta, nažalost, dogodilo u virtualnom svijetu, sve šanse su tu.
Naime, domaći poduzetnici i IT-jevci, koji su unatoč poteškoćama, što u zakonodavno-regulatornom dijelu što u nedostatku kapitala, odlučili svoje biznise izgraditi u Hrvatskoj, inspiracija su i primjer da se izniman uspjeh doista može dogoditi i u Hrvatskoj.
IT se tek zahuktao
CISExov predsjednik Davor Runje tako je ugostio Tomislava Cara, CEO Infinuma, Alana Suminu, CEO Nanobita, Ivana Jelušića, COO Orqe, ne bi li ispričali svoju poslovnu priču, posebice u onom dijelu koji se tiče prikupljanja investicija i pri tom upozorili na poteškoće i prepreke koje se mogu zaobići. Uz njih gostovali su i Robert W. Kohorst, veleposlanik Sjedinjenih Američkih Država, te Andrew S. Dalgleish, veleposlanik Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske, čije zemlje rado primaju i pomažu startupe i iz kojih dolaze investitori.
Alan Sumina, suosnivač Nanobita, hrvatskog lidera na polju mobilnih igara, koji je prodan švedskoj Stillfront grupi, zapravo je prva IT tvrtka koja napravila iznimno uspješan tzv. exit. Ipak, kako kaže Sumina, radi se o parcijalnom “izlasku” jer ono što je bio njihov cilj jest pronaći strateškog partnera koji će pridonijeti dodatnom razvoju tvrtke. Ono što su postigli sa Stillfrontom jest da će oni postati potpuni vlasnici za dvije godine, a dio kupnje koja vrijedi gotovo milijardu kuna isplatit će se u gotovini, a dio kroz dionice. Najvrednije u toj priči jest da će Nanobit i dalje ostati u Hrvatskoj i raditi ono čime se i do sada bavio. A zaposlenici, koji su mahom sve svoje znanje stjecali upravo u Nanobitu, sada će imati priliku nadograditi ga u suradnji s ostalim stručnjacima iz švedske kompanije. Kako veli Sumina, upravo taj dio, da tvrtka raste, i to kvalitetno, bio je motiv za prodaju Nanobita Šveđanima.
Budući da nikada nisu dobili novac od venture fondova, ovo im je bila prva velika financijsko-zakonodavna avantura, koja je protekla relativno glatko zahvaljujući tome što su unajmili britanske pravnike koji su u svojoj karijeri odradili niz ovakvih transakcija. Ono što Sumina smatra posebice iscrpljujućim bio je proces due diligencea, odnosno dubinskog snimanja kompanije koji prolazi svaki prodavač. S obzirom na veličinu i urednost kompanije, nije bilo problema, no svakako se radi o stresnom dijelu posla. Njihov dogovor postignut je u roku od dva mjeseca, što je iznimno brzo. Na pitanje kada su znali da je dosta i da treba prodati, Sumina je odgovorio kako je doista teško odlučiti jer, kada ide dobro, nitko ne želi prodati, a kad ide loše, nitko ne žele kupiti tvrtku. Njihov dogovor bio je da će svaku ponudu koja iznosi oko 100.000 eura razmotriti i odlučiti. Budući da je gejmerska industrija u fazi konsolidacije, vjeruje da je tajming bio pravi, a dobili su ono što su htjeli – strateškog partnera.
Tomislav Car je čelnik Infinuma, tvrtke koja je nedavno osnovala zajedničku tvrtku s Porsche Digitalom. Kada se radi o tom poslu, tvrde, odlučili su da je najbolje zasebno izdvojiti tvrtku s obzirom na različitost klijenata, odnosno specifičnosti nove kompanije koja će biti fokusiranija na jedan segment koji upravo s njima vezan, dok će Infinum ostati i dalje na svom softverskom tržištu. Cijeli proces dogovora do potpisivanja ugovora trajao je devet mjeseci, a kako kaže Tomislav, biznis-dio bio je dugotrajniji budući da valja utanačiti niz detalja, od odgovornosti, upravljanja, ali i eventualne izlazne strategije. Pravni dio u ovom slučaju nije bio toliko neočekivano zahtjevan. Ivan Jelušić iz Osječke Orqe koja ubrzano raste iznio je svoja iskustva sa zatvaranjima investicijama. A Orqa je prošla prvu rundu investicija poslovnih anđela, njih 12 iz različitih dijelova svijeta uložilo je u Orqu, a sada su pred zatvaranjem seed runde financiranja.
U svakom slučaju oni su na tržištu hardvera jer proizvode FPV naočale za utrke dronova, odnosno razvili su tehnologiju za brzi prijenos HD slike. Njihov slučaj ponešto je drukčiji. Prvu rundu nisu odradili iz Hrvatske zbog, kako veli, nedostatka regulative u Hrvatskoj, posebice u dijelu podjele dionica i opcija. Usto upozorava sve mlade tvrtke da pomno pročitaju ugovore i nikako ne potpisuju nešto što ne razumiju do kraja. Važno je imati dobru pravnu pomoć i ne riskirati. Jer, kaže, nakon potpisivanja nema natrag. Iako bi se štošta moglo prigovoriti hrvatskom zakonodavstvu, kaže da je zadovoljan klimom koja nastaje posljednjih nekoliko godina. Primjerice, Osijek, tvrdi, živi pravim IT životom, tamo radi 3000 IT-jevaca, a usto su gradski oci počeli i slušati što im se govori te su u posljednje strategije uvrstili da se u Osijeku mogu testirati autonomna vozila, što je, po njemu, nevjerojatan napredak.
Investitori čekaju i u SAD-u i u UK
Kada se radi o prikupljanju investicijskog novca, obojica veleposlanika tvrde da su njihove države spremne za sve oblike podrške biznisima. Dalgleish je istaknuo da Brexit znači prestanak jedne vrste odnosa, no nikako ne znači prestanak odnosa koji su do sada bili uspostavljani. Dapače, trudit će se dodatno pojednostaviti i olakšati pristup svojim izvorima kapitala za poduzetnike, a samim tim i za one koji dolaze iz Hrvatske. S druge strane Kohorst, američki veleposlanik, kazao je da će ugovor između Hrvatske i SAD-a o prestanku dvostrukog oporezivanja biti dovršen u roku od šest mjeseci, a pritom bi trebao biti i ukinut vizni režim za građane Hrvatske, što će svakako pridonijeti dodatnom razvoju poslovnih veza na relaciji Hrvatska – SAD.
Inače, hrvatski IT prema anketi koju je provela Tajana Barančić, a objavila Mreža, kaže da će ukupno povećanje poslovnih prihoda u 2020. iznositi 12,2 posto, izvoz će se povećati za 34,2 posto, a zaposlenost će narasti 9,8 posto. Kad se ove brojke primjene na čitav IT sektor, gdje se vodilo računa o „težini“ i udjelu pojedinih tipova tvrtki u ukupnoj strukturi (J62), prognoza za 2020. u odnosu na 2019. izgleda ovako: rast prihoda od 8,7%, rast izvoza od gotovo nevjerojatnih 23,9% i rast broja zaposlenika za 10,6%. Kada se radi o 2021., ni jedan ispitanik nije odgovorio da očekuje pad prihoda, izvoza ili zaposlenika. Nekolicina očekuje da će i iduće godine ostati na razini 2020., dok njih 90% očekuje rast u svim kategorijama. Više od 50% svih RD projekata provodi se u IT sektoru, no IT nema svoje vertikalno prioritetno područje u Strategiji pametne specijalizacije. Stoga se u IT-ju nadaju da će nova strategija upravo u tom dijelu učiniti pomak i dobiti svoju vertikalu, odnosno poziciju koju zaslužuje. •