Ovi Hrvati su nositelji promjena u 'novoj Europi'

Valent Turković, Miroslav Vrankić, Jan Jilek i Matija Kopić imena su četvorice nositelja promjena iz Hrvatske koji su ove godine uvršteni na popis New Europe 100. Riječ je o popisu ljudi koji su ostvarili zapažene uspjehe na svojim područjima djelatnosti i koji će, kako je rekao inicijator projekta, Wojciech Przybylski iz varšavske fondacije Res Publica, biti pokretači promjena u Srednjoj i Istočnoj Europi.

Izbjeglice nisu vjerovali

Ovo je drugo izdanje projekta koji su uz Res Publicu organizirali Višegradski fond, Google i Financial Times. Četvorica hrvatskih imena na popisu bave se dosta različitim djelatnostima. Osječanin Valent Turković široj se hrvatskoj javnosti predstavio za vrijeme izbjegličke krize u rujnu, kada je u sklopu projekta Otvorena mreža, čiji je hrvatski ogranak pokrenuo 2009. uz pomoć slovenskih kolega, s više volontera izbjeglicama omogućio pristup internetu noseći prijenosne Wi-Fi uređaje u ruksacima. Nije mu to bio prvi put da sudjeluje u kriznim situacijama – tijekom tsunamija na Haitiju bio je dio tima OpenStreetMap.

– To je volonterski projekt u kojemu ljudi izrađuju karte, mapirali smo oštećene dijelove mostova i cesta... Vidio sam kako volonteri mogu sudjelovati u kriznim situacijama i razmišljao sam kako možemo i mi pomagati – rekao nam je Turković. Iskustvo je odlučio iskoristiti za vrijeme razornih poplava u Hrvatskoj, kada je pokušao ići preko službenih kanala, ali se zbog tada kaotične situacije nisu uspjeli uključiti. Stoga su bili spremni za izbjegličku krizu.

– Čim su se ljudi pojavili u Belom Manastiru, znao sam da će biti kaos pa smo odmah otišli na teren. Kako su se pomicali, prvo u Belom Manastiru, pa Tovarniku, pa u Opatovcu, tako smo i mi išli za njima. Svima treba pristup netu da mogu ostati u kontaktu, a u tom kaosu nitko ne misli na taj dio. Ima organizacija koje misle na vodu, hranu, odjeću, ali ovaj dio je jako bitan – kaže Turković.

Zanimanje izbjeglica bilo je jako veliko.

– Jako smo se iznenadili. Ljudi bi nas okružili i pitali dozvolu - "je li stvarno besplatno, jel' se stvarno smijemo spojiti..." – priča Turković.

Miroslav Vrankić, profesor Tehničkog fakulteta u Rijeci i direktor tvrtke E-Glas, na popisu se našao zahvaljujući svom izumu – elektroničkom glasovno upravljivom uređaju za pomoć osobama s invaliditetom. Servus, kako se zove, omogućuje im da obavljaju naoko jednostavne poslove kao što su paljenje svjetla ili televizora, upravljanje telefonom, otključavanje vrata... I sve to mogu učiniti jednostavnim glasovnim naredbama. Ideju za uređaj Vrankić je dobio kada je kao volonter pomagao jednoj osobi u kolicima. Vidjevši kako se osobe s invaliditetom muče s običnim zadacima, odlučio im je pomoći da steknu barem dio nezavisnosti. Vrankić i njegova ekipa snimili su stotine glasova kako bi sustav mogao funkcionirati kod svakog govornika, a osim na hrvatskom uređaj funkcionira i na engleskom, njemačkom, talijanskom, nizozemskom i slovenskom jeziku.

Jan Jilek ima dugogodišnju karijeru u internetskom oglašavanju, a danas je direktor DotMetricsa u Hrvatskoj, sustava koji prikuplja informacije o posjećenosti web-stranica, a koji je kod nas službeno pokrenut ove godine. Ono što ga je dovelo na popis je pak projekt 1000startupsEU, koji je pokrenuo s ciljem izgradnje paneuropske infrastrukture za startupe. Kada se krajem prošle godine počeo raspitivati o mogućnostima prikupljanja investicija za DotMetrics ostao je poprilično razočaran mogućnostima. Učeći o investicijama utvrdio je da postoji velika razlika između situacije u SAD-u i Europskoj uniji te je, uvidjevši potrebu da se nešto po tom pitanju napravi, počeo razmišljati o projektu.

Tata se mučio s farmom

– Ključna je stvar koju sam uvidio da je ne samo Hrvatska (mi smo u ovom slučaju ekstrem) nego cijela EU nazadna što se tiče razvoja i posebno rasta startupa. Analizom sam došao do zaključka da je uzrok tome fragmentiranost tržišta EU, koje je jedinstveno samo na papiru, te da postoji ogromna potreba za kreiranjem panEU startup infrastrukture kojom bi se nadišli problemi fragmentiranosti i otuda prvi prijedlog za kreiranje trgovačkog društva prilagođenog potrebama startupa koje bi po istim pravilima funkcioniralo unutar kompletne EU – objasnio nam je Jilek. Na poziv od Europske komisije sudjelovao je u radionici na temu financiranja startupa u Europskoj uniji, na kojoj je uočio da je veliki broj ljudi fokusiran na tretiranje simptoma umjesto da se radi na ispravljanju uzroka – tržišta koje ne omogućava brzi rast startupa kao što to čine američko ili kinesko tržište.

Osječanin Matija Kopić direktor je uspješnog hrvatskog startupa Farmeron, rješenja koje poljoprivrednicima omogućuje praćenje podataka o stoci kako bi maksimalno optimirali svoje procese proizvodnje. Farmeron ima brojne korisnike u SAD-u, a 2012. godine našao i na CNN-ovu popisu sedam najluđih stvari koje imaju veze s internetom. Kopić je odrastao na velikoj slavonskoj farmi gdje je promatrao oca kako se muči s hrpom dokumenata potrebnih za vođenje farme. Kad je počeo studirati informatiku, odlučio je svoje iskustvo pretvoriti u uspješan posao pa je pokrenuo Farmeron.

– Poljoprivrednici su mnogo vremena trošili na različite alate kako bi kombinirali različite skupine podataka. Mi to pokušavamo popraviti – objasnio je Kopić.

>> Svojim glasom pali svjetlo, televizor, otključava vrata...

>> Nose Wi-Fi-uređaje u ruksacima da izbjeglicama omoguće pristup internetu