Prošlog ljeta svijet su potresle scene iz Genove. Oko podneva 14. kolovoza pljuštala je jaka kiša, deseci automobila našli su se u tom kobnom trenutku na mostu Morandi, ponosu talijanske inženjerije. No upravo tog dana most se urušio! Popucale su čelične linije koje su osiguravale most i 200-tinjak metara mosta obrušilo se u dolinu, zajedno sa 27 vozila. Poginule su 43 osobe, još ih je 16 ozlijeđeno. Strah se proširio i po Europi, koliko je još mostova u opasnosti?
Službena istraga još traje, ipak svi podaci govore da je glavni uzrok nesreće korozija čeličnih linija koje su bile obložene betonom pa je korozija bila slabije uočljiva. Je li se nesreća mogla izbjeći? Sudeći prema stručnjacima za umjetnu inteligenciju, odgovor je – tehnologija može pomoći! Naime, ispostavilo se da je voda desetljećima prodirala kroz betonsku oplatu i tako oslabljivala čelične žice. Ono što je ljudskom oku teže uočljivo, može biti jednostavan zadatak za – umjetnu inteligenciju.
Snimanje dronom
– Kako bismo izbjegli nesreće uzrokovane "zastarjelom" civilnom infrastrukturom, trebaju nam češće provjere, u ovom slučaju stanja mostova. Prvi sam put počela aktivno o razmišljati o mostovima baš nakon tragedije u Genovi, pitala sam se kako se takve tragedije mogu spriječiti. Da bi radnici provjerili stanje mosta, morate zaustaviti promet, što traje i predstavlja troškovno opterećenje. Takve inspekcije uključuju i ljudski napor, a moguće su i pogreške. Zato su tu tehnologija i automatizacija procesa. Primjerice, dron može snimiti most iz raznih kutova, a te podatke možemo analizirati s pomoću IBM Visual Recognitiona, rješenja temeljenog na IBM Watson platformi. Te podatke možemo spojiti s podacima o vremenu i atmosferskim uvjetima da dobijemo kvalitetnu analizu stanja mosta – kaže nam Jelena Škalec, mlada stručnjakinja za analitiku koja radi u Zagrebu za IBM Hrvatska.
Škalec je nedavno na konferenciji Think demonstrirala kako algoritam može smanjiti troškove, a povećati učinkovitost analize oštećenja infrastrukture. Iako joj je glavni posao poslovna kognitivna analitika i analitika planiranja, znatiželja je često odvede i u dodatne projekte poput treniranja modela za uočavanje oštećenja mostova.
– Naša platforma za umjetnu inteligenciju nalazi se u oblaku, odnosno IBM Cloudu. I bilo koja organizacija, tvrtka kojoj su takve usluge potrebne u bilo kojem trenutku može pristupiti toj tehnologiji. Napravili smo brojna rješenja namijenjena poslovnim korisnicima u brojnim industrijskim granama. U ovom slučaju demonstracije napravili smo vrlo jednostavno rješenje. Nije bilo potrebno znati koji je algoritam iza rješenja. U samo nekoliko minuta može se trenirati model na temelju kojega možemo donijeti vrijedne zaključke. Naravno, u stvarnosti su rješenja kompleksnija i potrebno je napraviti model na temelju više slika, u nekim slučajevima govorimo o tisućama slika – otkriva nam Jelena.
Kaže da je najzahtjevniji dio onaj koji se odnosi na input, tj. podatke – potrebno je pronaći dobre fotografije jer na njima model trenira. Ako imate kvalitetne podatke, uvidi iz takvih podataka bit će točniji i vaše odluke bit će informativnije.
– Minimum za potrebe treniranja modela je 10 fotografija što smo koristili za ovu demonstracije. Znači, dovoljno je pronaći 10 fotografija, komprimirati ih ("zipati") i uploadati u Visual Recognition. I to je to.
Detektira koroziju, oštećenja
Svoj algoritam isprobala je na mostovima u Hrvatskoj. To je uključivalo i neke od mostova u Zagrebu. A Zagrepčanima je, dakako, dobro poznato da mnogi gradski mostovi izgledaju kao da bi im dobro došlo renoviranje...
– Demonstraciju sam napravila koristeći slike mostova iz različitih gradova u Hrvatskoj. IBM Visual Recognition skenira most na način da detektira dio mosta koji se treba popraviti, je li, primjerice, riječ o hrđi, koroziji – ističe Jelena. Dakako, sama korozija ne znači odmah da je most u problemima. Umjetnoj inteligenciji treba i asistencija ljudi, stručnjaka i inženjera.
– IBM Visual Recognition pomoći će nam da detektiramo koroziju, oštećenje čelika ili betona, ali tu je uz tehnologiju ipak potrebna suradnja s čovjekom. Čovjek je taj koji će odlučiti o daljnjim koracima. Dakako, možemo trenirati sustav da prepozna i nekakve razine hrđe. Primjerice, da klasificira je li neko oštećenje razina 1 kada nema nikakvih problema ili je razina 6 te bi trebalo zatražiti mišljenje stručnjaka. Zajedno s arhitektom ili inspekcijom algoritam se može dopuniti, oni mogu točno klasificirati što je "razina 1", a što "razina 10" i na stručnim službama je zatim da odrede što konkretno treba popraviti – pojašnjava IBM-ova analitičarka.
Dakle, umjetna inteligencija ne zamjenjuje ljudske kompetencije, nego postaje dodatni alat koji čovjek može iskoristiti. Gotovo da ne postoji područje gdje AI ne može usavršiti procese i asistirati čovjeku.
– Ljudi nisu svjesni što se sve može napraviti s AI. Od ideje od realizacije u nekim slučajevima potrebno je jako malo vremena, kao i sada na našoj demonstraciji. Praktički ništa nije nemoguće, čak i ono što je naizgled komplicirano. Primjeri iz cijelog svijeta o tome govore. Primjerice, tvrtka Sund & Bælt koja upravlja mostovima Storebælt i Øresund između Danske i Švedske surađuje s IBM-om na projektu razvoja IoT rješenja temeljenih na AI u cilju produžavanja životnog ciklusa mostova i tunela. Inače, najčešće na prezentacijama za mlađe generacije "učim" umjetnu inteligenciju da nauči razlikovati koji su likovi glumili u Harry Potteru, koji su lik ovi u Gospodaru prstenova kako bih vrlo jednostavno približila tehnologiju mladima – poručuje Jelena Škalec.
Upitali smo je i treba li nas biti strah što nam umjetna inteligencija ulazi u sve sfere života: – Ne, nikako. Danas živimo u digitalnom svijetu i zna se reći da već svi znaju sve o nama, danas ostavljamo takve informacije na društvenim mrežama, svoju lokaciju, pišemo kamo putujemo, što pijemo i jedemo. Ono što je važno jest kako koristimo te podatke, za koje svrhe koristimo tehnologiju. IBM se zalaže za etički razvoj umjetne inteligencije. Svrha AI odnosi se na "uvećanje" ljudske inteligencije, tu je da nam pomogne. Primjerice, kod kuće vam prestane raditi internet i zatim morate resetirati šifru, a da biste to napravili, morate prvo nekoga nazvati... Jednostavije bi bilo da takav problem mogu riješiti preko automatskog chata još dok sam na putu kući.