Kružni tok: Zbog relativne novosti na hrvatskim cestama mnogo vozača još se ne snalazi na rotorima, a mnogi imaju i strah od njih, pa ih izbjegavaju

Vozač u rotoru nema uvijek prednost, treba obratiti pozornost na znakove

Foto: D. Gorenak
Vozač u rotoru nema uvijek prednost, treba obratiti pozornost na znakove
03.11.2009.
u 13:33
Iako ima mnogo vozača koji zaziru od rotora, dokazano je da je baš ovakav tip raskrižja najsigurniji, a uostalom i najprotočniji.
Pogledaj originalni članak

Francuzi su davno shvatili da su kružni tokovi prometno najprotočnija raskrižja, pa je u njihovoj domovini gotovo polovica ukupnog broja svjetskih kružnih tokova, više od 30.000.

Popularni su kružni tokovi i u drugim državama, a već nekoliko godina i u Hrvatskoj kružni tokovi niču kao gljive poslije kiše. Zadar, Bjelovar, Virovitica, Slavonski Brod, Opatija, samo su neki od gradova koji su posljednjih godina sagradili prve kružne tokove, a oni su sagrađeni ili se trenutačno grade i u manjim mjestima, poput Đelekovca, rodnog mjesta bivšeg potpredsjednika Vlade Damira Polančeca.

Pravilo desne strane
Razumljivo je stoga da je nekim vozačima takva regulacija prometa novost i da se teško snalaze. Iako su kružni tokovi mnogo sigurniji od svih raskrižja bez semafora, nisu rijetkost ni prometne nesreće.

Prva je zabluda većine vozača da vozila koja se kreću kružnim tokom imaju prednost. Pogrešno!

– Ako na ulasku u kružni tok nema prometnog znaka za obvezno zaustavljanje ili znaka križanja s cestom s prednošću prolaska (stop ili trokut, nap. a.), znači da je riječ o cestama iste važnosti i primjenjuje se pravilo propuštanja vozila s desne strane – rekao nam je Viktor Forjan iz Odjela za sigurnost na cestama PU zagrebačke.

Ipak, u nas su takvi kružni tokovi prava rijetkost. Ali, valja uvijek biti na oprezu i pratiti prometnu signalizaciju.

Stručnjaci smatraju da su kružni tokovi dobro prometno rješenje.

– Njima se smanjuje broj presijecanja prometnih tokova, odnosno broj mogućih točaka sudara, a povećava se sigurnost. Smanjen je rizik od sudara, povećana je protočnost, izbjegavaju se opasna skretanja ulijevo te je smanjena i brzina približavanja raskrižju s kružnim tokom prometa. Smatramo da treba biti više raskrižja s kružnim tokom prometa, naročito na mjestima gdje ima dovoljno površine za gradnju kružnog toka. Sve je više takvih raskrižja, a dobar je primjer kvalitetna rješenja Čakovec – kaže pomoćnik glavnog tajnika i rukovoditelj sektora za vozače HAK-a Sinan Alispahić.

Nespremni iz autoškole
A jesu li naši vozači poslije položenoga vozačkog ispita dovoljno osposobljeni za vožnju kružnim tokovima?

– Jesu, ali samo ako su imali mogućnosti osposobljavati se u mjestima-gradovima u kojima postoje raskrižja s kružnim tokom prometa. Na žalost, postoje i mjesta u kojima nema takvih raskrižja te se u tom smislu na ispitu ne može provjeriti osposobljenost kandidata za vožnju kružnim tokom – smatra Alispahić.

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 1

OB
-obrisani-
21:45 03.11.2009.

Eto vidiš.A ovdje kod nas uporno tumaće da na kružnom prednost ima onaj koji je prvi u njemu,govoreći o toku bez znakova.