Robotaksiji postaju stvarnost na hrvatskim cestama? Novi zakon će znatno olakšati njihovo funkcioniranje

Na današnjoj sjednici Vlade predstavljen je Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sigurnosti prometa na cestama, a promjene se tiču zakonske regulacije automatiziranih vozila. To bi trebale biti prve odredbe o uvjetima sudjelovanja u cestovnom prometu "robotaksija" koji, primjerice, razvija hrvatska tvrtka Project 3 Mobility povezana s Rimac grupom. Oni su proljetos predstavili prototip robotaksija Verne i najavili da bi robotaksiji trebali voziti zagrebačkim cestama već 2026. godine, pa je svakako vrijeme da se reguliraju uvjeti pod kojima se mogu koristiti, kao i najškakljivija pitanja poput odgovornosti u slučaju nesreće.

- Budući da važeći Zakon o sigurnosti prometa na cestama ne sadrži uvjete za razvijanje sustava automatiziranih vozila niti propisuje uvjete pod kojima ova vozila mogu sudjelovati u prometu, potrebno je isti dopuniti novim odredbama koje će ovim vozilima omogućiti sigurno i nesmetano sudjelovanje u realnim uvjetima u prometu na cestama“, pojasnila je državna tajnica MUP-a Irena Petrijevčanin.

Propisivanjem zakonskih uvjeta za prometovanje ovih vozila, među ostalim će se urediti i uvjeti koje moraju ispunjavati sva vozila koja sudjeluju u prometu na ovaj način, a uz navedeno osigurat će se provedba uredbi Europske unije u području automatizirane vožnje, kao i regulacija i postupak ispitivanja i homologacije ovih vozila. Zakon uređuje i najosjetljivije područje u korištenju automatiziranih vozila - pitanje odgovornosti u slučaju nesreće ili prometnog prekršaja. Odgovornost će ovisiti o tome je li ih počinio proizvođač, vlasnik vozila ili operator u vozilu, odnosno operator intervencije na daljinu ili ostali sudionici u prometu te odgovorne osobe poput proizvođača, uvoznika ili sl.

>>> FOTO Pogledajte fotografije robotaksija: Usluga Verne trebala bi se koristiti od 2026.

Predlaže se da automatizirana vozila mogu prometovati isključivo na ograničenom odobrenom testnom području pod propisanim uvjetima, kako ne bi predstavljala povećanu opasnost za druge dionike u prometu. Također, određene su obveze i dužnosti operatora u vozilu i na daljinu, odgovornost za počinitelje prekršaja, obveza dostave podataka nadležnim tijelima i druge obveze svih dionika Zakona.

U prijedlogu zakona su dane definicije "automatiziranog vozila“ (motorno vozilo konstruirano i izrađeno kako bi se kretalo autonomno tijekom određenog vremenskog razdoblja bez stalnog nadzora vozača, ali u odnosu na koje se intervencija vozača ipak očekuje ili je potrebna), kao i definicija "potpuno automatiziranog vozila” - motorno vozilo koje je konstruirano i izrađeno kako bi se kretalo autonomno bez ikakva nadzora vozača.

U prijedlogu zakona se kaže da potpuno automatizirano vozilo mora biti vidljivo obilježeno natpisima da se radi o potpuno automatiziranom vozilu, ali i da sudionici u prometu ne smiju ometati sudjelovanje potpuno automatiziranih vozila u prometu na cestama, na način da svojim radnjama dovode potpuno automatizirano vozilo u stanje u kojem mora poduzeti radnju u prometu koju inače ne bi poduzelo ili ga ometaju u toj mjeri da potpuno automatizirano vozilo bude prisiljeno nepotrebno izvoditi manevar za minimalizaciju rizika. U suprotnom je predviđena novčana kazna od 1000 do 5.000 eura za sudionike u prometu koji ometaju potpuno automatizirano vozilo.

Predlaže se da za prekršaje iz ovoga Zakona koji su počinjeni potpuno automatiziranim vozilom bude odgovoran  vlasnik potpuno automatiziranog vozila, osim za prekršaje koji su proizašli iz radnji osoba koje su neovlašteno postupale s potpuno automatiziranim vozilom. Iznimno, odgovarat će druga osoba ako je prekršaj proizašao iz skrivljene radnje te osobe, a vlasnik vozila dužan je dati vjerodostojan podatak o osobi odgovornoj za počinjenje prekršaja te radnji koja je dovela do počinjenja prekršaja.

VEZANI ČLANCI: 

Dakako, vlasnik ili proizvođač potpuno automatiziranog vozila bit će dužan, na zahtjev ministarstva nadležnog za unutarnje poslove i drugih nadzornih tijela koja u okviru svojih ovlasti obavljaju nadzor, dostaviti podatke kojima se vozilo koristilo za vrijeme vožnje uključujući i podatke koji su zabilježeni putem telekomunikacijskih uređaja i opreme te telemetrijske podatke, u svrhu istraživanja prometnih nesreća, prometnih prekršaja, kaznenih i drugih djela, tehničke ispravnosti vozila te drugih događaja u prometu na cestama. Ako vlasnik ili proizvođač ne bi policiji ili drugim nadzornim tijelima ustupili tražene podatke, kazne bi bile paprene - od 10.000 do čak 132.000 eura.

Zakonom se predviđa i da je vlasnik potpuno automatiziranog vozila dužan je uspostaviti videonadzor koji bilježi u realnom vremenu promet automatiziranog vozila, a pohranjuje snimku jedino u slučaju kada se aktivira uređaj za snimanje podataka o događaju (EDR). Snimke se ne smiju brisati, a pohranjene snimke videonadzora čuvaju se 30 dana od dana nastanka. Takve snimke se ne smiju upotrebljavati u drugu svrhu osim utvrđivanja okolnosti spornog događaja. 

>>> Rimac predstavio robotaksije